Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Neem. 13 - Ebaibul


Totyakarae ŋituŋa ŋulugelae aneni a Ŋisirael
( Ekim. 22:1-40 , 23:1-30 , 24:1-25 )

1 Akoloŋit ŋin, aponi tosyomae ŋakiro alokitaabo a Moses epupete ŋituŋa, ido aponi toryamunae igiritae atemar mam ituŋanan ŋini alo Amon, kori alo Moab ŋini emaikina toloma natukot ŋina a ŋituŋa ka Akuj,

2 anerae apotu ikes nyisiryama Ŋisirael a ŋamugati ka ŋakipi, nai apotu kipaŋgata Baalam ikotere iceni Ŋisirael, kikote neni daŋ, abu Akuj kibelek ŋicen ŋulu acamito ikes Balaam tolimu, kituruwo arereŋu.

3 Ani iirarete ŋituŋa ŋuna etubunitoe alokisil, apotu totyakasi alotuŋa a Isirael ŋituŋa daadaŋ ŋulu pa arae ŋiletok a Ŋisirael.


Ŋuna abu Neemia kitiya

4 Ani eriŋa nyetyakara ŋituŋa ŋulugelae, abu esacaradoti Eliasib, ŋolo aseunitae akiyok ŋagulei ŋuna ka Akai ka Akuj yok, ŋolo arae eyenet a Tobia

5 kitemok aŋuna a Tobia agule ŋina aloloman, ŋina sek ewuanakinete ikes ŋainakineta a ŋikinyom, ekinyate, ŋiboro ŋulu esitiyao alo Kai ka Akuj ka ŋatutubeta ŋapeipei alotooma ŋitomon a ŋikinyom, a epiini ka a akimyet, ŋainakineta ŋuna amaikina einanakinio neni a ŋilepi, a ŋikaeok ka ŋiketeok ŋipukei, ŋainakineta ŋuna acunununuyo aŋuna kec ka ŋainakineta aŋuna a ŋisacaradotin.

6 Apaki ŋina etiyaere ŋakiro ŋun, amam ayoŋ alo Yerusalem, anerae alokaru a ŋolo a ŋatomoniuni ka ŋiarei ipukat erwosit Aritaseses ŋolo a Babilon, abu ayoŋ oboŋo neni a erwosit. Kelunyar ŋirwa ŋidi, abu ayoŋ eŋit erwosit acamakin ayoŋ

7 oboŋo Yerusalem. Abu nai ayoŋ oyenu aronis ŋina kebu Eliasib kitiya aŋuna ainakinia Tobia agule alotooma ŋalapatui ŋuna a Akai ka Akuj.

8 Abu ayoŋ oŋo nooi, emasa kiŋa ŋiboro a Tobia daadaŋ ŋulu aya nagule.

9 Tosodi, abu ayoŋ olimu atemar kitaleunoe ŋagulei, ani ekaku abu ayoŋ enyakak nen ŋiboro ŋulu isitiyao alo Kai ka Akuj ka ŋainakineta a ŋikinyom ta ekinyate.

10 Abu daŋ oryamu atemar keponi nyeinakin ŋilepi akimuj ŋina sek amaikina ikes eryamununeete, ido kepotu ŋilepi ka ŋikaeok ŋulu sek etiyaete alo Kai ka Akuj toloto akitare ŋimanikorin kec aŋuna ka aryamunia akimuj aŋuna kec.

11 Aŋun abu ayoŋ eŋenyak ŋikepukak a ŋituŋa eŋit otema, “Kaanukiro emyekinere Akai ka Akuj?” Abu nai ayoŋ ocunak ikes, ewuanak ikes loticisyo kec.

12 Tosodi, apotu ŋituŋa a Yudaya daadaŋ yaut nakais ŋuna iŋadao ŋiboro ŋatutubeta ŋapeipei alotooma ŋitomon a ŋikinyom, a epiini ka akimyet.

13 Abu daŋ ayoŋ oseu ŋituŋa lu aŋuna ka akiyok ŋiboro ŋulu iŋadao nakais: Esacaradoti Semaia, eketataman a ŋikisila ka Pedaia epei a ŋilepi, arae Aman lokoku a Sakur, a ŋolo arae lokoku a Matania iŋes eŋarakinit ikes. Aŋuna ekinyomitere ŋikilyok ŋul, aponi inakinae ikes etic aneni a ŋirukitos kec.

14 Totamunitetei ayoŋ, okoe Akuj kaŋ aŋuna a ŋakiro a ŋun, ido nyikimuryakis iyoŋ ŋiticisyo kaŋ ŋulu ajokak ŋulu adau ayoŋ akitiya alo Kai kon Akuj kaŋ ka aŋuna ka akilip a nen.


Togeunae akitogogoŋ nabo ŋikisila a ŋuna a Sabato

15 Alorwa a ŋul, abu ayoŋ eŋolik alo Yudaya ŋituŋa ecuyete epiini akoloŋit ŋina a Sabato, eyaununeete Yerusalem ŋaeneta a ŋikinyom ka idokonokinete losigirya kec ayaununeete daŋ ikes Yerusalem akoloŋit ŋina a Sabato epiini, ŋaraito a epiini, ŋaboboryo ka ŋiboro ca daadaŋ. Abu ayoŋ olimok ikes nyegyelanasi akimuj akoloŋit ŋin.

16 Ŋituŋa a Tiro daŋ ŋulu eboiyete alotaun ayaununeete ŋikolya ka ŋiboro ŋulu egyelanaryo daadaŋ, ido togyelanakis akoloŋit ŋina a Sabato neni a ŋituŋa a Yudaya alo Yerusalem.

17 Abu nai ayoŋ eŋenyak ŋikapolokinitok ŋituŋa eŋit otema, “Anukiro nu ŋuna aronok ŋuna itiyaete iyes nu, ŋuna ijamuwaryata iyes akoloŋit ŋina a Sabato?

18 Pa mono apotu atapapaa kus kitiyata ŋun, ido pa mono abu Akuj yok yau ŋican daadaŋ neni yok ka lotaun yok a? Nai iyaut iyes nabo anyunyura a Akuj ace neni a Ŋisirael aŋuna ijamuwaryata akoloŋit ŋina a Sabato a?”

19 Ani ikaikaakini akwap iryoniar diyete ŋipukei a Yerusalem akoloŋit ŋina iŋareni eriŋa Sabato, abu ayoŋ olimu atemar togolokinoe ŋipukei daadaŋ, olimu daŋ atemar nyeŋaar ŋipukei ŋul akitodol akoloŋit ŋina elunyaror akoloŋit ŋina a Sabato. Abu daŋ ayoŋ ewuak ŋiketiyak kaŋ ŋice akitere ŋipukei, ikotere nyeyaun idiobore tooma lotaun akoloŋit ŋina a Sabato.

20 Apotu nai ŋimucurus ŋulu agyelanarete ŋiboro ŋulu egelegelya topero nakwaare kiŋa etaun akuwar apei kori ŋaarei.

21 Nai abu ayoŋ olimok ikes otema, “Kaanukiro iperyoto iyes diyete kiŋa arwatata nakwaare? Ani kitiyata iyes ŋun nabo ekekamari ayoŋ iyes.” Aŋun, ameun akoloŋit ŋin, nyepona nabo ŋimucurus akoloŋit ŋina a Sabato.

22 Tosodi abu ayoŋ olimok ŋilepi atemar kitaleunos, ido potu akitere ŋipukei, ikotere iricitae Sabato erae akoloŋit ŋina asegan. Okoe Akuj kaŋ, totamunite ŋakiro ŋun daŋ ikitojokit ayoŋ ka kiuryarae ayoŋ alotooma amina kon ŋina apolon ŋina nyiryaŋiryaŋa.


Kitoroniyarae akiitanakin ka ŋituŋa ŋulugelae
( Esir 9:1-4 )

23 Alorwa a ŋul, abu daŋ ayoŋ eŋolik Ŋiburaniyae ŋulu kepotu kiitut ŋaberu ŋuna alo Asidod, alo Amon ka Moab,

24 ido erworosi atutubet apei a ŋidwe kec aŋajep ŋina ka Asidod pa erworosi aŋajep ŋina a ŋituŋa a Yudaya, nai erworosi ŋaŋajepa a ŋituŋa a ŋulu egelegelya.

25 Abu ayoŋ etoŋoiya ikes ka ecen, ido ebuŋa ikes ŋice orutono ŋitim kec, olimok ikes kikoŋo alokiro a Akuj otema, “Nyemaikina kipotonokis ŋidwe kus ŋulupesur kiita ŋidwe kec ŋulusapa, kori kiitununut ŋidwe kec ŋulupesur aŋuna a ŋidwe kus a ŋulusapa, kori aŋuna kus.

26 Pa mono abu Solomon erwosit a Isirael tosec aŋuna a ŋaberu a ŋunagelae a? Anakwapin a ŋuna alalak, amam erwosit ŋolo ekwaan ka iŋes, ido amina Akuj keŋ iŋes, kituruwo Akuj iŋes erwosit, kipuka Ŋisirael daadaŋ, kikote neni daŋ, apotu ŋaberu ŋunagelae kiteseca iŋes daŋ.

27 Emaikina nai isua kiwuapae ŋuna kus, ido kitiyae aronis ŋina apolon na ka oseca aneni ka Akuj yok anakiitunun ŋaberu ŋunagelae a?”

28 Ayai epei a ŋidwe a ŋulusapa a ŋulu a Yeoiada alokoku ka Eliasib a esacaradoti a ŋolo Apolon nooi, ŋolo arae lokamuran a Sanibalat a ŋolo alo Oron, abu ayoŋ erita iŋes aneni kaŋ.

29 Totamunite ikes, okoe Akuj kaŋ, anerae apotu ikes tomunaasi asacaradotonu ka acamunet ŋina ibunio iyoŋ tocamunotor ka ŋisacaradotin ka ŋilepi.

30 Aŋun, abu ayoŋ etaleu ikes anibore a daadaŋ a ŋinigela, ido abu ewuak ŋiticisyo a ŋisacaradotin ka ŋulu a ŋilepi, ewuak ŋinituŋanan lotic keŋ,

31 olimu atemar yaunae ŋakito ŋuna iitana a ŋinapaki ka yaunae ŋaraito ŋuna esyaunak. Totamunitetei ayoŋ okoe Akuj kaŋ, ikitojokit ayoŋ.

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan