Mat. 9 - EbaibulKitaŋaleu Yesu ekile ŋolo alilimiyorito ŋakoyo ka akuwan ( Mar. 2:1-12 ; Luk. 5:17-26 ) 1 Todokak Yesu ataker, tolot nabo ekekwaye toboŋo lotaun keŋ Kaperenaum. 2 Kilepuleput ŋituŋa ŋice ekile ŋolo aŋwalit iperikinitoe naperyet keŋ. Ani eanyuni Yesu atemar anupito ikes nooi, tolimok ekaŋwalan tema, “Lokoku, toen etau! Esyoni ŋasecisya kon.” 3 Kirworikinos ŋiketatamak a Ŋikisila ŋice alotai kec temasi, “Iyanyi ekile lo Akuj.” 4 Nai ikwapei ayenia Yesu ŋuna atamete ikes, tolimok ikes tema, “Kaanukiro itamyata iyes ŋuna aronok alotai kus? 5 Nyo epatana, alimokin ekaŋwalan atemar, ‘Esyoni ŋasecisya kon,’ kori atemar, ‘Tonyou torotok’? 6 Nai acamit ayoŋ iyes toyenut atemar eyakar Lokoku a Ituŋanan apedor ŋinakisyoniyet ŋasecisya anakwap.” Tolimok iŋes ekaŋwalan tema, “Tonyou, tolema aperyet kon, tolot lore!” 7 Tonyou nai ekile ŋol, tolot lore. 8 Ani iŋolikinete ŋasepico a ŋituŋa ŋuna apotu totakanut, tobul ikes, kipuro Akuj aŋuna keinakinia ŋituŋa apedor ŋina etya ŋin. Tonyarau Yesu Matayo ( Mar. 2:13-17 ; Luk. 5:27-32 ) 9 Torotok Yesu a nen; ani eriŋa elosi alorot, toanyuwa ekile ŋolo anyaritae Matayo iboi anapis a ŋina atacere ocur. Tolimok Yesu iŋes tema, “Kiwuapakinae ayoŋ.” Tonyou Matayo, kiwuapak Yesu. 10 Ani eriŋa Yesu imuji alokai, potu ŋikerirak ocur ka ŋikasecak ŋulu alalak; kiboikinos kimuja kaapei ka Yesu ta ŋikeekasyomak. 11 Ŋolopite eŋolikiniata Ŋiparisayon ŋun, kiŋita ŋikasyomak a Yesu temasi, “Kaanukiro imujata ekusiketataman kaapei ka ŋikerirak ocur ta ŋikasecak?” 12 Ani iirari Yesu ŋakiro kec, toboŋok tema, “Nyiitanito ŋituŋa ŋulu eŋaleete emuron, nai ŋulu edyakasi. 13 Toloto toriputu apolou a Ŋakigireta a ŋuna ebasi, ebala Akuj, ‘Acamit ayoŋ akisyon, meere amuronot.’ Anerae nyabunit ayoŋ anyaraun ŋulu iyookino, nai ŋikasecak.” Kitatam Yesu ŋuna ka akikany akimuj ( Mar. 2:18-22 ; Luk. 5:33-39 ) 14 Potu ŋikasyomak a Yoana ke Ekebatisan neni a Yesu, kiŋita iŋes temasi, “Kaanukiro ikikanyanakinia isua ka Ŋiparisayon, nai nyikanyeneneete ŋikonikasyomak?” 15 Toboŋok Yesu ikes tema, “Epedorete mono ŋituŋa ŋulu enyaritae lokiitanu akikany eriŋa ekeitan erukito ka ikes a? Nyepedor ŋun! Nai epote ŋirwa ŋulu elemarere ekeitan aneni kec, togeut ikes nai akikany. 16 “Emam ituŋanan ŋini epedori adapakin arac ŋina kitete lolou ŋoloŋorot, anerae kedapaki, ecilar arac ŋina kitete, kiyatakin acilat lolou ŋoloŋorot. 17 Kori emam ŋituŋa ŋulu etikakinete ewinyiwiny lotwol ŋulu eŋorotonito, ani ketikakis, ebwaŋabwaŋaari ewinyiwiny ŋitwol ŋul, tosodi tobukor ewinyiwiny daŋ. Nai etikanakinio ewinyiwiny lotwol ŋulu kitet, ikotere nyinyasunosi ikes daadaŋ.” Nakoku a Yairo ka aberu ŋina atapi elou a Yesu ( Mar. 5:21-43 ; Luk. 8:40-56 ) 18 Ani eriŋa Yesu irworo neni kec, bu ekapolon ŋolo ke esinagoga epei, toryedik alokiŋaren keŋ tema, “Atwana nakoku kaŋ; bua kare ca kidokok ŋakonikan neni keŋ ikotere toyaru iŋes.” 19 Tonyout Yesu ka ŋikeekasyomak totupakis iŋes. 20 Ayai nen aberu ŋina aleleete ŋaokot ŋikaru ŋitomon ka ŋiarei. Toŋicun iŋes alokaku, totap abilet ŋina ke elou a Yesu. 21 Anerae abala iŋes alotau keŋ, “Katap ca ŋolo erae ekeelou daŋ bon, aŋaleuni.” 22 Toboboŋ Yesu kiŋolik iŋes tema, “Nakoku, toen etau! Ikitaŋaleu iyoŋ anupit kon.” Toŋaleu aberu ŋin apaki ŋinapei ŋin. 23 Ani edoluni Yesu kai ŋina ke ekapolon a ŋolo ke esinagoga, toryamu iguryakina ŋikaeok ŋulu akusete ŋapilui ka ŋituŋa ŋulu aponito akinuk ikoku. 24 Tolimok Yesu ŋituŋa tema, “Toloto, anerae nyetwanit apese, nai ejotoe.” Tokyenatar ŋituŋa iŋes. 25 Nai ani kitolomar ŋituŋa kiŋa, toloma Yesu nagule ŋina ka apese, kikam akeekan, tonyou apese. 26 Tokeikin ŋakiro ŋun akwap ŋin daadaŋ. Kitaŋaleu Yesu ŋimudukanotin ŋiarei 27 Ani erotokini Yesu a nen, totupakis iŋes ŋikilyok ŋiarei ŋulu amudukaka iworoete ebasi, “Lokoku a Daudi! Kisyoni isua.” 28 Ani elomari iŋes kai, potu ŋimudukanotin ŋul neni keŋ; kiŋit Yesu ikes tema, “Inupito iyes atemar apedori ayoŋ akitaŋaleun iyes a?” Toboŋokis ikes temasi, “Ee Ekapolon!” 29 Totap nai Yesu ŋakecekonyen tema, “Kitiyakin neni kus ikwaŋina inupitotor.” 30 Toŋaleut ŋakecekonyen. Kicik nai Yesu ikes nooi tema, “Nyilimokis idiotuŋanan nu.” 31 Nai apotu ikes toloto kielasi ŋakiro ŋuna etiyae Yesu nakwap ŋin daadaŋ. Kitaŋaleu Yesu ekile ŋolo pa erworo 32 Ani erotokinete ŋikilyok ŋul, yaut ŋituŋa neni a Yesu ekile ŋolo pa erworo, anerae ekamunito ŋipyan. 33 Ŋinapei eritarere ŋipyan, togeu ekile erwor; toumokis ŋituŋa daadaŋ temasi, “Nyeanyuna ŋinapei koloŋ ŋakiro ŋuna ikote nu alo Isirael!” 34 Nai temasi Ŋiparisayon, “Iritanari iŋes ŋipyan, anerae erae ŋolo epolokinit ŋipyan einakinit iŋes apedor ŋina kiritanaret ikes.” Kisyonioto Yesu ŋituŋa 35 Tolot Yesu lotaunio ka lorerya itatami ŋituŋa alosinagogae; tolimonokini ikes Ŋakiro ŋuna Ajokak ŋuna ka Apukan a ŋina anakuj. Kitaŋaleununu ŋituŋa alodekesyo a daadaŋ ka tolema apalagu daadaŋ. 36 Ani iŋolikini Yesu ŋasepico, kisyonioto iŋes, anerae eyaloloŋete ikes ka topapanunito ikwa ŋamesekin ŋuna emam ekeyokon. 37 Tolimok nai iŋes ŋikasyomak keŋ tema, “Elal akilem, nai ekudyoko ŋikalemak. 38 Aŋun, kilipa elope ŋolo ka akilem kiyakiya ŋikalemak ŋulu alalak nakilem keŋ.” |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda