Mat. 8 - EbaibulKitaŋaleu Yesu ekile ŋolo ka atapon ( Mar. 1:40-45 ; Luk. 5:12-16 ) 1 Ani edokuni Yesu alomukura, kiwuapakis ŋasepico ŋuna alalak iŋes. 2 Bu ekile ŋolo ka atapon, toryedik alokiŋaren keŋ tema, “Ekapolon, ani kicamit iyoŋ, ipedori akitaŋaleun.” 3 Torwaa Yesu akan keŋ, totap iŋes tema, “Acamit; toŋaleu!” Atipei toŋaleu ekile ŋol. 4 Kicik Yesu iŋes tema, “Nyilimok idiotuŋanan, nai tolot kitoodiyar neni ka esacaradoti, ikisyem iŋes iyoŋ, ido tolemu ainakinet ikwaŋina icikakinitor Moses, ikotere toanyunia ŋinituŋanan atemar isegu iyoŋ.” Kitaŋaleu Yesu eketiyan ŋolo ke ekapolokiniton ŋasigarya amiat ( Luk. 7:1-10 ) 5 Ani elomari Yesu Kaperenaum, bu ekapolokiniton ŋasigarya amiat kisiryam iŋes, todyek tema, 6 “Ekapolon, eperi eketiyan kaŋ alore ka eryeba nooi.” 7 Tolimok Yesu iŋes tema, “Abuni ayoŋ akitaŋaleun iŋes.” 8 Nai toboŋok ekapolokiniton ŋasigarya tema, “Ekapolon, eketimit ayoŋ abunore iyoŋ kai kaŋ, nai tolimu iyoŋ akirot, eŋaleuni eketiyan kaŋ. 9 Ayoŋ daŋ ekepukatae, nabo apolokinit ayoŋ daŋ ŋasigarya; ani katema ayoŋ epei, ‘Ape!’ elosi. Ani katema ece, ‘Bua!’ ebuni. Tari epito kaŋ katema ayoŋ, ‘Kitiya nu!’ itiyae.” 10 Ŋolopite eirarya Yesu ŋakiro keŋ, toumok. Tolimok ŋituŋa ŋulu ewuapito iŋes tema, “Akalimokini ayoŋ iyes kire atemar, nyeryamuna ayoŋ anupit ŋina epol ikwa naga tari alo Isirael. 11 Akalimokini ayoŋ iyes atemar, epote ŋituŋa ŋulu alalak alo Kide ka ŋice alo To, kiboikinos kimuja ka Aburaam, Isaka ka Yakobo kaapei a Napukan a ŋina anakuj. 12 Nai ŋituŋa ŋulu emaikina toya Napukan, ecakakinio ikes nakiryonut, kigworo toryeba ŋikyal a nen.” 13 Tolimok Yesu ekapolokiniton ŋasigarya tema, “Ape lore, itiyakin ŋuna inupit iyoŋ neni kon.” Toŋaleu eketiyan ŋolo ke ekapolon a ŋol ŋinapeipaki. Kitaŋaleu Yesu ŋituŋa ŋulu alalak ( Mar. 1:29-34 ; Luk. 4:38-41 ) 14 Ani elomari Yesu kai a Petero, toanyua nakamuran a Petero eperi ikamunit elekes nooi. 15 Totap Yesu akan keŋ, toesik elekes iŋes; tosodi aberu tonyou, kisyak akisimuj iŋes. 16 Ani eboŋ, yaut ŋituŋa neni a Yesu ŋituŋa ŋulu alalak ŋulu ekamunito ŋipyan, ido kirita Yesu ŋipyan ŋul ka akirot a ŋina alimuni iŋes, nabo kitaŋaleu ŋulu adyakasi daadaŋ. 17 Etiyae iŋes ŋun, ikotere kiyookinotor ŋuna koloŋ erworo ekadwaran Isaya ebala, “Abu iŋes ya apalagu yok ka kiwok ŋidekesyo yok.” Ŋituŋa ŋulu adikino eruworosi ŋikewuapak a Yesu ( Luk. 9:57-62 ) 18 Ani iŋolikini Yesu ŋasepico a ŋituŋa ŋuna alalak irimokinito iŋes kidiŋ, tolimok ŋikeekasyomak alosit ekekwaye anam. 19 Bu eketataman a Ŋikisila neni a Yesu tema, “Eketataman, ekewuapi ayoŋ iyoŋ neni ilosi daadaŋ.” 20 Toboŋok Yesu iŋes tema, “Eyakatar ŋikweei ŋaduyon ka eyakatar ŋikyeny ŋakais; nai emam Lokoku a Ituŋanan neni kieŋunet.” 21 Tema ekile ece ŋolo arae ekasyoman keŋ ebe, “Ekapolon, kimyekinae mono olot akinuk papa kaŋ.” 22 Toboŋok Yesu iŋes tema, “Kiwuapakinae ayoŋ, kimyek ŋikatwak tonuka ŋikatwak kec.” Kitidipok Yesu ekuwuam ŋolo apolon ( Mar. 4:35-41 ; Luk. 8:22-25 ) 23 Ani edokari Yesu nataker, kiwuapakis ŋikasyomak keŋ iŋes. 24 Ŋinapeipaki, tokut ekuwuam ŋolo apolon ananam, todikino ŋakipi ŋuna emorokokoete erapuwarete ataker. Nai ajotoe Yesu. 25 Kiyotosi ŋikasyomak neni keŋ, kitekienyut iŋes temasi, “Ekapolon! Toiunae, edikino ikitwaki.” 26 Toboŋok Yesu ikes tema, “Nyo ikibulitor iyes ikona? Abe edit anupit kus!” Tonyou nai Yesu, kikilyak ekuwuam ka ŋakipi, kililiŋ akwap cek. 27 Toumokis ŋituŋa daadaŋ temasi, “Anituŋanan ŋini ikoni ne, ŋini epupete tari ekuwuam ka ŋakipi en?” Kitaŋaleu Yesu ŋikilyok ŋiarei ŋulu ekamunito ŋipyan ( Mar. 5:1-20 ; Luk. 8:26-39 ) 28 Ani edokari Yesu ekekwaye anam, nakwap ŋina a Ŋigadara, kiryamunos iŋes ka ŋikilyok ŋiarei ŋulu apote analyalin ŋulu ekamunito ŋipyan. Etededeŋito ŋipyan ikes nooi. Aŋun, amam ituŋanan etorenene lorot ŋol. 29 Kiworout ŋikilyok ŋul temasi, “Anukiro eya iyoŋ ka isua, Lokoku ka Akuj? Ibunit iyoŋ amunyar isua eriŋa apaki nyedolo a?” 30 Aapi a nen esipan ŋolo a ŋipegei ŋolo adaka. 31 Kimaimaa ŋipyan Yesu temasi, “Ani kicamit iyoŋ akiritar isua, kiritarae losipan ye ŋolo a ŋipegei.” 32 Tolimok Yesu ikes tema, “Apesi!” Tolomut ŋipyan alokilyok a ŋul, tolomasi lopegei. Tosuro esipan a ŋipegei daadaŋ anakope toloma nanam, kitamat, totwaka. 33 Toema ŋikeyokok ŋulu a ŋipegei nariet, toloto lotaun tolimosi ŋakiro daadaŋ ŋuna apotu totakanikis lopegei ka lokilyok ŋulu ekamunito ŋipyan. 34 Tolot nai etaun daadaŋ akisiryam Yesu. Ani eanyuwarete ikes iŋes, todyeka iŋes arotokin anakwap kec. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda