Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Mat. 26 - Ebaibul


Totukut ŋituŋa akiar Yesu
( Mar. 14:1-2 ; Luk. 22:1-2 ; Yoa. 11:45-53 )

1 Ani irikakini Yesu akitatam ŋakiro ŋun daadaŋ, tolimok ŋikeekasyomak tema,

2 “Iyenete iyes atemar edoŋ ŋirwa ŋiarei todol akoloŋit ŋina a ŋasuban a ŋuna a Paska, ŋina ipotorere Lokoku a Ituŋanan kibubukinoe lomusalaba.”

3 Apotu nai ŋisacaradotin ŋulu apolok ka ŋikatukok tocunakinos kai a Kaipa a ŋolo apolokinit ŋisacaradotin;

4 tocamunos ikes daadaŋ amodiun Yesu, kikamuniata toara.

5 Nai temasi ikes, “Nyikikamu iŋes akoloŋit ŋina a Paska, ikotere nyebu aruruma alotuŋa.”


Kiwosakinae Yesu akimyet alo Betania
( Mar. 14:3-9 ; Yoa. 12:1-8 )

6 Ani imuji Yesu alo Betania alokai a Simoni a ŋolo sek adyaka atapon,

7 bu neni keŋ aberu ŋina aryoŋit amot ŋina ka Alabasta ŋina ayai akimyet ŋina akukunyon ŋina alal egyelit, tobukok akimyet ŋin nakou a Yesu a ŋolo emuji alomesa apaki ŋin.

8 Nai ani iŋolikinete ŋikasyomak keŋ ŋun, toŋoa nooi temasi, “Okoe ebalibal!

9 Anerae kerae togyelaritetei akimyet ŋin a ŋisiliŋa a ŋulu alalak, kekorakinitae ŋikulyak.”

10 Nai aŋuna ayenia Yesu ŋakiro ŋuna erworosi ikes, kiŋit tema, “Nyo icanitotor iyes aberu na? Kire etiya iŋes etic ŋolo ajokan neni kaŋ!

11 Anerae irukito iyes ka ŋikulyak jwi jwi, nai nyikiruki iyes ka ayoŋ jwi jwi.

12 Abukoki iŋes akimyet ŋina akukunyon na neni kaŋ akitemonokin anukia akuwan kaŋ.

13 Akalimokini ayoŋ iyes kire atemar, neni daadaŋ anakwap itatamere Ŋakiro ŋuna Ajokak nu, elimoryo tari ŋuna etiya aberu na, aŋuna ka atamunitor iŋes.”


Tocamu Yuda alukin Yesu
( Mar. 14:10-11 ; Luk. 22:3-6 )

14 Akoloŋit ŋinapei ŋin, tolot epei a ŋulutomon ka ŋiarei ŋolo anyaritae Yuda Isikariot neni a ŋisacaradotin a ŋulu apolok;

15 kiŋit ikes tema, “Nyo ikiinakinete iyes ayoŋ, erae kepotu ayoŋ iŋes neni kus?” Tocamut ikes akitac iŋes a ŋisilipae a ŋatomoniuni.

16 Anyoun apaki ŋin, kiwar Yuda apaki ŋina etemokino torikorere ikes neni a Yesu.


Kimuja Yesu ka ŋikasyomak keŋ akimuj ŋina a Paska
( Mar. 14:12-21 ; Luk. 22:7-14, 21-23; Yoa. 13:21-30 )

17 Akoloŋit ŋina ke ekiŋaren ŋina a ŋasuban a ŋamugati aŋuna emam ŋakinyalet, potu ŋikasyomak a Yesu neni keŋ temasi, “Ai icamit iyoŋ isua etemokinioto akimuj ŋina a Paska?”

18 Toboŋok Yesu ikes tema, “Toloto lotaun neni a icetuŋanan, tolimokis iŋes ebe, ‘Ebala Eketataman, adol akaapaki, abuni ayoŋ ka ŋikasyomak kaŋ akinumunum ŋasuban ŋuna a Paska alokai kon.’ ”

19 Kitiyata ŋikasyomak keŋ ikwaŋina alimokinitor Yesu ikes, ido kitemokis Paska.

20 Ani edoli eboŋ, kiboikin Yesu ka ŋikeekasyomak ŋulutomon ka ŋiarei kimuja.

21 Ani eriŋa ikes imujete tolimu iŋes tema, “Akalimokini ayoŋ iyes kire atemar, akalukini ayoŋ epei alokidiŋ kus.”

22 Tonomosi ikes ŋakiro ŋun ŋitai nooi, kiŋitiŋita iŋes a ŋipeipei ebasi, “Ekapolon, ayoŋ a?”

23 Toboŋok Yesu tema, “Iŋes ŋolo ikimori ka ayoŋ anasaani.

24 Etwani Lokoku a Ituŋanan ikwaŋina igiritere Nakigireta aŋuna keŋ, nai eroko nooi ŋakiro ŋuna eryamuni ŋolo ipotori Lokoku a Ituŋanan! Kejoikinit koloŋ ekile ŋol nyidoun!”

25 Kiŋit Yuda ekalukinon iŋes tema, “Eketataman, ayoŋ a?” Toboŋok Yesu iŋes tema, “Idau iyoŋ alimun.”


Akimuj ŋina ke Ekapolon
( Mar. 14:22-26 ; Luk. 22:14-20 ; 1 Ŋikor. 11:23-25 )

26 Ani eriŋa ikes imujete, tolemu Yesu amugati, ani kedau akilipakin, tonyilinyili, inak ŋikeekasyomak tema, “Kijaasi, kimuja; erae na akaakuwan.”

27 Tolemu nabo ekopo, kitalaka Akuj, inak ikes tema, “Tomata iyes daadaŋ,

28 anerae erae nugu ŋaokot kaŋ, ŋaokot ŋuna ka Acamunet, ŋuna ebukoritae ikotere ŋulu alalak isyoniyo ŋasecisya.

29 Akalimokini ayoŋ iyes atemar, nyamasi nabo ŋuna ke epiini, mati kedol akoloŋit ŋina ikimasya iwon a Napukan a Papa kaŋ.”

30 Toeikis nai ikes eete ŋolo kitalakaret Akuj, ido tolomasi kiŋa, toloto lomoru a ŋikito a ŋulu enyaritae Olipa.


Tolimu Yesu atemar epegi Petero atemar ayeni iŋes
( Mar. 14:27-31 ; Luk. 22:31-34 ; Yoa. 13:36-38 )

31 Tolimok Yesu ŋikasyomak keŋ tema, “Lolo nakwaare, ielarosi iyes daadaŋ ikimyekis ayoŋ. Anerae igiritae Nakigireta ebe, ‘Abuni ayoŋ akibuŋa ekeyokon, kielar nai esipan a ŋamesekin.’

32 Nai kedaun akiteyarun ayoŋ, ekeŋarenikini ayoŋ iyes Galileya.”

33 Tolimok Petero Yesu ka agogoŋu tema, “Nyekemyekini ayoŋ iyoŋ jik, tari kikimyekis iyoŋ ŋuluce daadaŋ!”

34 Tolimok Yesu iŋes tema, “Akalimokini ayoŋ iyoŋ kire atemar, lolo nakwaare eriŋa ekokoroit nyeruuno, ipegi iyoŋ ŋapeget ŋauni atemar ikiyeni ayoŋ.”

35 Tolimok Petero iŋes tema, “Nyapegi ayoŋ jik, tari ketemar akaaryo ayoŋ ka iyoŋ!” Apotu ŋulucekasyomak daadaŋ tolimut ŋunapei ŋun.


Kilip Yesu alo Getesemani
( Mar. 14:32-42 ; Luk. 22:39-46 )

36 Toloto nai Yesu ka ŋikasyomak keŋ neni anyaritae Getesemani, tolimok ikes a nen tema, “Kiboikinos nege eriŋa ayoŋ alosit ama akilip.”

37 Torukosi iŋes ka Petero ka ŋidwe a Sebedeo ŋuluarei. Togeu akibul iŋes ka kiyaloloŋ nooi.

38 Tolimok nai ikes tema, “Iyaloloŋi ekaatau nooi esibit eapi atwanare. Kiboikinos nege, tokienyete kaapei ka ayoŋ.”

39 Torotok iŋes kiŋaren iwadio, kibusokin kwap kijuuru kilip tema, “Okoe! Papa, ani kepedor, tolema ekopo ŋolo a ŋican lo aneni kaŋ. Meere nai ikwa acamitor ayoŋ, nai ikwaŋina icamitor iyoŋ.”

40 Toboŋo nai neni a ŋikasyomak keŋ toryamu ikes ejotoete. Kiŋit nai Yesu Petero tema, “Nyipedorete iyes akikieny ka ayoŋ epeisaa daŋ bon a?

41 Tokienyete ka kilipete, ikotere nyilomasi nakitemyet. Ecamit etau, nai epalag akuwan.”

42 Toboŋo nabo iŋes akilip tema, “Okoe! Papa, ani pa kitemokino alemar ekopo ŋolo a ŋican lo aneni kaŋ, alemar mati kamat iŋes, kitiyakin ŋuna icamit iyoŋ.”

43 Ani eboŋuni iŋes nabo, toryamu ikes eriŋa ejotoete, anerae abu tokuruwo ikes akikieny.

44 Toesik nabo Yesu ikes tolot kilip akilipet ŋina a ŋauni, kirwor ŋakiro ŋunapei sek.

45 Toboŋu neni a ŋikasyomak keŋ tolimok ikes tema, “Eriŋa iyes ijotoete ka ieŋunito a? Kiŋolikisi, adol esaa ŋolo ipotokinere Lokoku a Ituŋanan nakan a ŋikasecak.

46 Tonyoutu, oloto! Kiŋolikisi, adolu ekalukinon kaŋ!”


Akikamuno a Yesu
( Mar. 14:43-50 ; Luk. 22:47-53 ; Yoa. 18:3-12 )

47 Ani eriŋa Yesu irworo, todolu Yuda epei alokidiŋ ŋikasyomak ŋulutomon ka ŋiarei erukito ka ŋituŋa ŋulu atiŋito ŋatumio ka ŋabiroi. Eyakuunitae ikes aneni a ŋisacaradotin a ŋulu apolok ka ŋikatukok.

48 Aris sek ekalukinon kelimoki ŋituŋa atemar, “Ŋolo anui ayoŋ, iŋes ŋolo; kikamutu iŋes!”

49 Tolot Yuda neni a Yesu atipei tolimok iŋes tema, “Maata Eketataman!” Tonu iŋes.

50 Tolimok Yesu iŋes tema, “Ekone, kitiya atipei ŋuna ibunitor iyoŋ!” Potu nai ikes kikamut Yesu ka agogoŋu.

51 Tolemu epei a ŋulu arukito ka Yesu atum, kitel akit ŋina ke epito a ŋolo ke esacaradoti a ŋolo apolon totubo.

52 Tolimok Yesu iŋes tema, “Kinyakak atum kon nakuraro, anerae ŋulu daadaŋ ejiete ka atum, earyo ka atum.

53 Itami iyoŋ atemar nyapedori ayoŋ akiŋit Papa kaŋ kiyaku neni kaŋ atipei ŋajorei a ŋimalaikan ŋuna edeparito ŋatomon ka ŋaarei a?

54 Nai ani kikokis neni, iyookinosi ikwaani Ŋakigireta ŋuna igiritae ebe itemokino ŋun totakanut?”

55 Apaki ŋin tolimok Yesu ŋituŋa tema, “Kan nyo iponitotor iyes akikamun ayoŋ itiŋito ŋatumio ka ŋabiroi esibit arae ayoŋ ekokolan? A ŋinakoloŋit abu ayoŋ oyakaun Kai ka Akuj etatami, ipotu iyes nyikikamut ayoŋ.

56 Nai etiyakinosi nugu daadaŋ kiyookinotor ŋuna igirito ŋikadwarak.” Toesikis nai ŋikasyomak daadaŋ iŋes kielaros.


Yesu alokiŋaren Atukot a Ŋiyudayan
( Mar. 14:53-65 ; Luk. 22:54-55, 63-71; Yoa. 18:13-14, 19-24)

57 Torikosi ŋituŋa ŋulu ekamunete Yesu iŋes neni a Kaipa a ŋolo arae Esacaradoti ŋolo Apolon nooi, ka neni ka Atukot a ŋiketatamak a Ŋikisila ka neni a ŋikatukok.

58 Nai ewuapit Petero Yesu aneni alwana tari tooma ere ŋolo ke Esacaradoti a ŋolo Apolon nooi. Toloma iŋes tooma, kiboikinos kaapei ka ŋisigarya idarit aanyun ŋuna itiyakinosi.

59 Kiwara ŋisacaradotin ŋulu apolok ka Atukot daadaŋ erot ŋolo kisudokinet Yesu ŋakiro, ikotere totubokinere iŋes atwanare.

60 Nai nyeryamut ikes ŋakiro ŋadi daŋ, ata ŋina alalaata ŋisuudae ŋulu alyokonok. Ekaku, potu ŋiarei kiŋaren

61 temasi, “Abala etuŋanan lo ebe, ‘Apedori akituwor Akai ka Akuj, odukok nabo alotooma ŋirwa ŋiuni.’ ”

62 Tonyou Esacaradoti ŋolo Apolon nooi, kiŋit Yesu tema, “Emam iyoŋ akirot ŋina iboŋokini a? Anukiro ikisitakinitotor iyoŋ ŋituŋa lu?”

63 Nai kililiŋ Yesu cek. Tolimok Esacaradoti ŋolo Apolon nooi iŋes tema, “Ekesikoŋi ayoŋ iyoŋ alokiro ka Akuj a ŋina eyari, tolimokinae isua kirae iyoŋ Kristo Lokoku ka Akuj.”

64 Tolimok Yesu iŋes tema, “Idau iyoŋ alimun. Nai akalimokini ayoŋ iyes atemar, kelunyar nu, ianyuwarete Lokoku a Ituŋanan iboi aloteten Akuj ŋina alokidiama nooi ka ebunit alokidiama ŋidouwon ŋulu anakuj.”

65 Ŋolopeikiro, tocil Esacaradoti ŋolo Apolon nooi ŋilowi keŋ tema, “Eyany iŋes Akuj! Nyo nabo eriŋa ikiitanitor ŋisuudae ŋice? Iirasi tokona iyes ŋiyany keŋ.

66 Ibasi tokona iyes ai?” Toboŋokis ikes temasi, “Itemokino totwan.”

67 Kisyakis ikes akimwaanakin iŋes loreet, kibuŋata ŋice ka kibapabapata ŋice iŋes

68 ebasi, “Todwar iyoŋ Kristo! Ŋae ikibap iyoŋ?”


Topeg Petero atemar ayeni Yesu
( Mar. 14:66-72 ; Luk. 22:56-62 ; Yoa. 18:15-18, 25-27)

69 Apaki ŋin, kiboiye Petero alokiŋa aneni alapatan. Bu apeiketiyan neni ayai iŋes tema, “Irukito iyoŋ daŋ ka Yesu ŋolo alo Galileya.”

70 Nai topeg iŋes ŋun alokiŋaren kec daadaŋ tema, “Nyayeni ayoŋ ŋuna irworo iyoŋ.”

71 Ani eriŋa iŋes elosi nakan ŋina ke epuke, toanyuwa aketiyan ace iŋes, tolimok ŋulu awuasi alodiyete tema, “Arukito ekile logo ka Yesu ŋolo a Nasaret.”

72 Topeg nabo iŋes ŋun daŋ, kikoŋ tema, “Nyayeni ayoŋ ekile ŋol!”

73 Ani elunyar apaki adio, potu ŋituŋa ŋulu awuasi alodiyete temasi neni a Petero, “Kire jik, irae iyoŋ daŋ epei alokidiŋ kec, anerae itoodiunit epite ŋolo irworor iyoŋ.”

74 Togeu nai Petero akilama bon ka akikoŋ ebala, “Nyayeni ayoŋ ekile ŋol!” Apaki ŋinapei ŋin, toruuni ekokoroit.

75 Totamu nai Petero ŋakiro ŋuna alimokinit Yesu iŋes atemar, “Ani eriŋa ekokoroit nyeruuno, ipegi iyoŋ ŋapeget ŋauni atemar ikiyeni ayoŋ.” Toloma iŋes kiŋa, kigwor nooi.

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan