Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Mat. 21 - Ebaibul


Toloma Yesu Yerusalem
( Mar. 11:1-11 ; Luk. 19:28-40 ; Yoa. 12:12-19 )

1 Ani eapiyarete Yesu ka ŋikeekasyomak Yerusalem, todolo Betepage, diyete emoru a ŋikito a ŋulu enyaritae Olipa. Kiyakiya Yesu ŋikasyomak keŋ ŋiarei kiŋaren,

2 tolimok ikes tema, “Toloto lore ŋolo eyai kiŋaren kus, iryamunete asigirya eenitae ka ikeetaok. Tolacut ikes torikut neni kaŋ.

3 Ani kikiŋit iyes idiotuŋanan ŋakiro ŋadi, tolimokis iŋes atemar, ‘Ekapolon iŋes iitanit ikes.’ Ecamunia iŋes ikes atipei.”

4 Apotu ŋakiro ŋun kitiyakin, ikotere kiyookinotor ŋuna koloŋ adwarit ekadwaran ebala,

5 “Tolimokisi ŋituŋa a Sion atemar, kiŋolikisi, ebunit Erwosit neni kus! Itiditeuna iŋes ka edokit isigirya, itaok ŋini ka asigirya.”

6 Toloto nai ŋikasyomak kitiyata ikwaŋina alimokinitor Yesu ikes.

7 Yaut ikes asigirya ka itaok keŋ neni keŋ, topetakis ŋilowi kec kidiama ŋisigirya, todoka nai Yesu kiboikin.

8 Topetanakis ŋituŋa ŋulu alalak ŋikecelowi lorot, kitelut ŋice ŋaten alokito topetakis lorot.

9 Tocalut ŋasepico a ŋituŋa ŋuna ayakasi kiŋaren Yesu ka ŋulu ewuapito iŋes ebasi, “Osanna Lokoku a Daudi! Erereŋ ŋolo ebunit alokiro ke Ekapolon! Osanna toyai kidiama nooi!”

10 Ani elomari Yesu Yerusalem, kiguryakinos ŋituŋa daadaŋ alotaun temasi, “Ŋae en?”

11 Toboŋokis ŋasepico a ŋituŋa temasi, “Erae ŋol ekadwaran, Yesu ŋolo a Nasaret anakwap a ŋina a Galileya.”


Toloma Yesu Kai ka Akuj
( Mar. 11:15-19 ; Luk. 19:45-48 ; Yoa. 2:13-22 )

12 Toloma Yesu Kai ka Akuj, kirita ŋituŋa ŋulu agyelanarete ka ŋulu agyelete ŋiboro alo Kai ka Akuj. Tobuburiyana ŋimesae a ŋulu esyecete ŋisiliŋa ka ŋikicoloŋo a ŋulu agyelanarete ŋakuryo;

13 tolimok ikes tema, “Igiritae Nakigireta atemar, ebala Akuj, ‘Enyarao Akai kaŋ Akai ŋinakilipet.’ Nai tokona ituruwosi iyes iŋes Akai ŋina eŋopitotor ŋikokolak.”

14 Potu ŋimudukanotin ka ŋikaŋwalak neni keŋ alo Kai ka Akuj, kitaŋaleu iŋes ikes.

15 Nai toŋoa ŋisacaradotin ŋulu apolok ka ŋiketatamak a Ŋikisila, iŋolikinete ŋakiro ŋuna ka aumokin ŋuna etiyae Yesu; ka daŋ ŋakiro ŋuna acalatar ŋidwe alo Kai ka Akuj ebasi, “Osanna Lokoku a Daudi!”

16 Kiŋita ikes Yesu temasi, “Ipupi iyoŋ ŋakiro ŋuna irworosi ikes a?” Toboŋok Yesu ikes tema, “Apupi. Nyesyoma iyes ŋuna igiritae Nakigireta atemar, ‘Itaanyu iyoŋ ŋidwe ŋulu cicik ka ŋulu enakete akipuro ejok!’ ”

17 Toesik nai Yesu ikes, toloma kiŋa etaun, tolot tari Betania, toper inaa.


Kicen Yesu ebobore
(Mar. 11:12-14, 20-24)

18 Ani taparacu eboŋori Yesu lotaun, tonyam akoro iŋes.

19 Ani iŋolikini iŋes ebobore anawae, tolot neni keŋ, nai nyeryamu idiobore, mati ŋakwii bon. Tolimok iŋes ekitoe tema, “Nyiraii nabo iyoŋ jik.” Toono ebobore atipei.

20 Ani iŋolikinete ŋikasyomak ŋakiro ŋuna apotu kitiyakin lokitoe, toumokis temasi, “Ekokini ebobore lo eoni atipei ai?”

21 Toboŋok Yesu ikes tema, “Akalimokini ayoŋ iyes kire atemar, ani iyakatar iyes anupit ka nyiŋayaŋayato, itiyaete iyes ŋuna etiyak ayoŋ lobobore. Meere ŋuna bon, ilimokinete tari emoru lo atemar ‘Kiyoto a ne, kimasar nanam,’ itiyakinio.

22 Ŋuna daadaŋ iŋitasi iyes anakilip iryamunete, erae kiyakatar iyes anupit.”


Kiŋitae Yesu temarae, “Anipedor iyakar iyoŋ?”
( Mar. 11:27-33 ; Luk. 20:1-8 )

23 Ani elomari Yesu Kai ka Akuj, potu ŋisacaradotin ŋulu apolok ka ŋikatukok neni keŋ apaki ŋina etatamya iŋes, kiŋita temasi, “Anipedor iyakar iyoŋ, ŋina itiyaa ŋakiro nu? Ŋae ikiinakinit iyoŋ apedor na?”

24 Toboŋok Yesu ikes tema, “Ekeŋisi ayoŋ daŋ iyes apeikiŋiset; ani kikiboŋokis iyes ayoŋ, akalimokini ayoŋ daŋ iyes neni ebunitor apedor ŋina etiyaa ayoŋ ŋakiro nu.

25 Ai abunitor akibatis a Yoana, nakuj kori lotuŋa?” Kiŋitanaros ikes make ebasi, “Ani kikitema abunit aneni ka Akuj, etemari iŋes, ‘Nyo bo pa inupitotor iyes iŋes?’

26 Nai kikitema abunit alotuŋa, itemokino iwon ocoito ŋituŋa, anerae enupito ikes daadaŋ atemar arae Yoana ekadwaran.”

27 Toboŋokis ikes temasi, “Nyikiyeni isua.” Toboŋok Yesu daŋ ikes tema, “Ayoŋ daŋ nyakalimokini iyes neni ebunitor apedor ŋina etiyaa ayoŋ ŋakiro nu.”


Akitadapet ŋina a ŋisapa a ŋiarei

28 “Nyo itamete iyes? Ayai koloŋ ekile ŋolo ayakar ŋisapa ŋiarei. Tolot iŋes neni a ŋolo apolon tema, ‘Lokoku, ape kitiya lomanikor ŋolo ke epiini nakoloŋit na.’

29 Toboŋok edya tema, ‘Nyalosi ayoŋ.’ Nai ekaku apotu toronikis ŋuna abu iŋes tolimu, ido tolot.

30 Tolot ekile nabo neni a ŋolo cici, tolimok ŋakiro ŋunapei ŋun. Tocamu iŋes tema, ‘Ee papa, alosi.’ Nai abu nyelot.

31 Ali alosapa a ŋuluarei a ŋul abu kitiya ŋuna acamit papa keŋ?” Toboŋokis ŋituŋa temasi, “Ŋolo apolon.” Tolimok Yesu ikes tema, “Akalimokini ayoŋ iyes kire atemar, elomarete ŋikerirak ocur ka ŋamalaae Napukan ka Akuj eriŋa iyes.

32 Anerae abu Yoana Ekebatisan bu neni kus akitoodikin iyes erot ŋolo itemokino iyes kiwuapa, ipotu iyes nyinupa ŋakiro keŋ. Nai apotu ŋikerirak ocur ka ŋamalaae tonupa ŋakiro keŋ. Tari kidaut iyes aanyuwar ŋakiro ŋun, ipotu nyikiwa alotai kus tonupa iŋes.


Akitadapet ŋina a ŋiketeok emanikor
( Mar. 12:1-12 ; Luk. 20:9-19 )

33 “Kiirasi akitadapet ace. Ayai ekapolon ŋolo abu kita emanikor ŋolo a ŋikito a ŋulu ecuyo epiini, towuak awuas kiryam, tobokak akipany ŋina cuet epiini ka todukok epemu; ido kicikak neni a ŋiketeok emanikor, tolot nai iŋes nakwap ace.

34 Ani edoli apaki ŋina lemet, kiyakiya iŋes ŋiketiyak keŋ neni a ŋiketeok emanikor akijaun ŋaraito.

35 Kikamut ŋiketeok emanikor ŋipi, kibuŋata epei, toara ŋoloce ka kimasamasata ŋoloce a ŋamoru.

36 Kiyakiya nabo elope emanikor ŋipi ŋice ŋulu alalak ŋulu eloito ŋulu sek eyakiyarit iŋes ekiŋaren; kitiyata neni kec daŋ ikwaŋinapei.

37 Ekaku aŋun, kiyakiya iŋes lokoku keŋ neni a ŋiketeok emanikor ebala, ‘Ekerete ikes lokoku kaŋ.’

38 Nai ani iŋolikinete ŋiketeok emanikor lokoku ke elope emanikor, kirworiut make temasi, ‘Lokoku keŋ ŋol. Potu oara iŋes eruma iwon emanikor ŋolo ke epiini!’

39 Kikamut ŋiketeok emanikor iŋes kijukujukaasi kiŋa awuas, toarakis nen.

40 Nyo nai ebuni elope emanikor akitiyakin neni kec eboŋuni?”

41 Toboŋokis ikes temasi, “Ebuni iŋes akiar ŋituŋa ŋulu aronok ŋul, kijokok emanikor neni a ŋiketeok a ŋice a ŋulu einakinete iŋes ŋaraito.”

42 Tolimok Yesu ikes tema, “Nyesyoma iyes ŋuna igiritae Nakigireta atemar, ‘Amoru ŋina koloŋ aŋerete ŋikadukok, iŋes tokona itogogoŋit akai alokoona a? Ekapolon elope etiyae nu, erae ŋakiro nu ŋuna etalakarak ŋuna ikite iwon!’

43 “Aŋun, akalimokini ayoŋ iyes atemar, elemaryo Apukan ka Akuj aneni kus, inakinae neni a ŋituŋa a ŋulu iraete ŋaraito. [

44 Ituŋanan daadaŋ ŋini eramakin namoru ŋin, enyilinyilaar, anikecakakin amoru ŋin kidiama ice, inyaadiyari iŋes.]”

45 Ani iirarete ŋisacaradotin ŋulu apolok ka Ŋiparisayon ŋakitadapeta ŋun, toyenut atemar arae ikes erworor Yesu.

46 Nai ani ikatakinete ikes akikamun Yesu, tokuryaketa aŋuna a ŋasepico a ŋituŋa a ŋuna atamete atemar erae Yesu ekadwaran.

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan