Mat. 17 - EbaibulKilocokin akuwan a Yesu ( Mar. 9:2-13 ; Luk. 9:28-36 ) 1 Kelunyar ŋirwa ŋikanikapei, ya Yesu Petero, Yakobo, ka Yoana lokaato keŋ a Yakobo, todokasi ikes make kidiama emoru ŋolo aoyan. 2 Kilocokin akuwan keŋ alokiŋaren kec, tocau ereet keŋ ikwa akoloŋ ka tokwaŋiata ŋilowi keŋ ikwa akica. 3 Apaki ŋin, toanyuwasi ikes Moses ka Eliya irworosi ka Yesu. 4 Tolimok Petero Yesu tema, “Ekapolon, ejok nooi iwon akiboi a nege. Ani kikijoikinit iyoŋ, adukokini ayoŋ ŋitogoi ŋiuni ne, epei ŋolo kon, epei ŋolo a Moses ka epei ŋolo ke Eliya.” 5 Ani eriŋa Petero irworo, bu edou ŋolo akwaŋan kya, torapuwa ikes aribo kirworik etoil alodou ebala, “Erae lo Lokoku kaŋ ŋolo minat, ŋolo alelyania ayoŋ, topupo iŋes!” 6 Ani iirarete ŋikasyomak ŋakiro ŋun, toramakinos kwap kijuuroto ebulit. 7 Nai bu Yesu totap ikes tema, “Tonyoutu, nyikibul!” 8 Ani ikeunete ikes ŋireetin, kiŋolikis Yesu bon emam ituŋanan ice. 9 Ŋolopite adokuniata ikes alomoru, kicik Yesu ikes tema, “Nyilimokis idiotuŋanan atakanikinet ŋin akitodol apaki ŋina iteyarunere Lokoku a Ituŋanan alokatwak.” 10 Kiŋita ŋikasyomak Yesu temasi, “Kaanukiro nai abaakatar ŋiketatamak a Ŋikisila itemokino kisyau mono Eliya abunore?” 11 Toboŋok iŋes ikes tema, “Kire ebuni mono Eliya kitemonok ŋakiro daadaŋ. 12 Nai akalimokini ayoŋ iyes atemar, aberakin Eliya abunore, nai pa ayenete ŋituŋa iŋes, apotu kitiyata neni keŋ ŋuna acamito ikes. Ikwaŋinapei, Lokoku a Ituŋanan daŋ iteryamunete ikes ŋican.” 13 Toyenut nai ŋikasyomak atemar erworo iŋes ŋuna a Yoana ke Ekebatisan. Kitaŋaleu Yesu edya ŋolo ekamunit ekipye ( Mar. 9:14-29 ; Luk. 9:37-43a ) 14 Ani epote Yesu ka ŋikasyomak keŋ nasepic a ŋituŋa, bu ekile ece neni a Yesu, toryedik alokiŋaren keŋ tema, 15 “Ekapolon, kisyoni lokoku kaŋ, anerae ikamunit ekipye iŋes ka isicanit nooi, imasanakin nakim ka nakipi daŋ. 16 Abu ayoŋ oyau iŋes lokasyomak kon, nai apotu nyepedosi akitaŋaleun.” 17 Toboŋok Yesu tema, “Iyes ŋituŋa ŋulu nyinupito ka ŋulu ioliyorito! Ikiruki mono ayoŋ ka iyes tari ori? Akadaŋi ayoŋ iyes tari ori? Yautu edya neni kaŋ.” 18 Kiŋenyak Yesu ekipye alodya, tolomu, toŋaleu edya atipei. 19 Potu nai ŋikasyomak neni a Yesu, kiŋita iŋes aneni kec make temasi, “Nyo bo pa ikipedorya isua akiritar ekipye ŋol?” 20 Toboŋok Yesu ikes tema, “Anerae edit anupit kus. Akalimokini ayoŋ iyes kire atemar, ani iyakatar iyes anupit ŋina edit ikwa icokit ŋini ikoni ŋini ke ebobore, ilimokinete tari emoru lo atemar, ‘Kiyoto a ne, tolot ama,’ iyotori; ka emam ibore ŋini ikipiyori iyes akitiyakin. [ 21 Nai nyenyouni ŋolo ikoni ŋol, mati kiritar ka akilip ka akikany.]” Kirwor Yesu nabo ŋuna ka akeetwanare ( Mar. 9:30-32 ; Luk. 9:43b-45 ) 22 Ani ecunakinosi ŋikasyomak a Yesu daadaŋ Galileya, tolimok Yesu ikes tema, “Aapuu apaki ŋina ipotokinere Lokoku a Ituŋanan nakan a ŋituŋa, 23 a ŋulu earete iŋes. Nai kelunyar ŋirwa ŋiuni, iteyarunio iŋes.” Aŋun, kiyaloloŋo ŋikeekasyomak nooi. Akitac ocur ŋolo ka Akai ka Akuj 24 Ani epote Yesu ka ŋikeekasyomak Kaperenaum, toloto ŋikerirak ocur ŋolo ka Akai ka Akuj neni a Petero kiŋita iŋes temasi, “Etacenene mono eketataman kus ocur ŋolo ka Akai ka Akuj a?” 25 Toboŋok Petero tema, “Ee ca!” Ani elomuni Petero kai, kisyau Yesu akiŋit iŋes tema, “Anu itami iyoŋ Simoni? Neni ataŋae iriraata ŋirwosi ŋulu ka akwap ocur, neni a ŋituŋa a ŋulu ka akwap kec kori lotuŋa ŋulu erae ŋigelae?” 26 Toboŋok Petero tema, “Neni a ŋituŋa a ŋulu gelae.” Toboŋok Yesu iŋes tema, “Iŋes atemar nyitemokino ŋilopeyek akwap etacete ocur. 27 Nai aŋuna nyikicamitor ikes ikiŋoikis iwon, tolot nanam tocakak ekodocet, tolemu ekolya ŋolo isyauni akirum. Toŋaa akeekituk, iryamuni iyoŋ ŋisiliŋa ŋulu itemokino otacata ocur kaŋ ka ŋolo kon.” |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda