Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Mat. 12 - Ebaibul


Akiŋita apolou ŋina a Sabato
( Mar. 2:23-28 ; Luk. 6:1-5 )

1 Alorwa a ŋul, kitoro Yesu ka ŋikasyomak keŋ lomanikor a ŋimomwa akoloŋit ŋina a Sabato. Anyamit ŋikasyomak keŋ akoro, togyeut ŋimomwa kiŋinyut tonyama.

2 Nai ani iŋolikinete Ŋiparisayon ŋun, tolimokis Yesu temasi, “Toanyuwa, itiyaete ŋikasyomak kon ŋuna italeo akitiya akoloŋit ŋina a Sabato.”

3 Toboŋok Yesu Ŋiparisayon tema, “Nyesyoma iyes ŋuna abu Daudi kitiya apaki ŋina anyamya akoro iŋes ka ŋirukitos keŋ a?

4 Abu iŋes toloma kai ŋinakilipet Akuj, tonyam amugati ŋina ainakinitae Akuj, ŋina etaleo iŋes ka ŋirukitos keŋ akinyam mati ŋisacaradotin bon.

5 Kori nyesyoma iyes a Lokisila atemar, akoloŋit ŋina a Sabato ebileneneete ŋisacaradotin ŋulu ka Akai ka Akuj ŋakiro a Sabato, nai nyesecito a?

6 Akalimokini ayoŋ iyes atemar, eyai nege ŋini epol akilo Akai ka Akuj.

7 Kerae ca toyenunito iyes apolou a ŋakiro a nu, ebala Akuj, ‘Acamit ayoŋ akisyon, meere amuronot,’ pa kitubonokinito iyes ŋulu nyesecito.

8 Lokoku a Ituŋanan iŋes erae Ekapolon ŋolo a Sabato.”


Kitaŋaleu Yesu ekile ŋolo amitarit akan
( Mar. 3:1-6 ; Luk. 6:6-11 )

9 Torotok Yesu a nen, toloma losinagoga,

10 neni ayai ekile ŋolo amitarit akan. Ayakasi nen ŋituŋa ŋice ŋulu acamito akisitakin Yesu. Kiŋita ikes iŋes temasi, “Ecamakinitae mono a Lokisila yok akitaŋaleunun ŋituŋa akoloŋit ŋina a Sabato a?”

11 Tolimok Yesu ikes tema, “Ŋae alokidiŋ kus ŋini nyiriuni amesek keŋ, kimasakin nakipany ŋina aoyan akoloŋit ŋina a Sabato?

12 Iloit nooi akiyar a ituŋanan ŋina ka amesek! Aŋun, ecamakinitae a Lokisila akitiya ŋuna ajokak akoloŋit ŋina a Sabato.”

13 Tolimok nai iŋes ekile ŋol tema, “Toriyo akan kon.” Toriyo nai ekile akan, toŋaleu kikok ŋinace.

14 Nai apotu Ŋiparisayon tolomasi kiŋa, totukut epite ŋoloaret Yesu.


Eketiyan ka Akuj ŋoloseuna

15 Nai aŋuna ayenia Yesu atemar etukosi Ŋiparisayon akiar iŋes, torotok anakwap a ŋin, totupasi ŋasepico ŋuna alalak iŋes. Kitaŋaleu iŋes daadaŋ ŋulu adyakasi,

16 nabo kicik iŋes ikes tema, “Nyikiteyan ayoŋ ŋituŋa!”

17 Etiyae iŋes ŋun, ikotere kiyookinotor ŋuna koloŋ erworit ekadwaran Isaya ebala,

18 “Kiŋolikisi, erae lo eketiyan kaŋ ŋolo aseu ayoŋ, eminat kaŋ ŋolo eketalakarit ayoŋ nooi. Eyakuuni ayoŋ etau kaŋ bu neni keŋ, ikotere tolimokinia ŋituŋa ŋulu a ŋakwapin ŋakiro ŋuna ka atubokino.

19 Nyiburae iŋes kori nyiserae ecela, ka emam ituŋanan ŋini iirari etoil keŋ alorotin.

20 Nyebili iŋes akasirimaete ŋina edapony kori nyituduŋe iŋes ausi ŋina epurui akitodol ŋina eyaunia akiyookino kipuka.

21 Iwuakinete ŋakwapin daadaŋ akigeno kec neni keŋ.”


Yesu ka Belesebul
( Mar. 3:20-30 ; Luk. 11:14-23 )

22 Yaut ŋituŋa neni a Yesu ekile ŋolo amudukana ka pa erworo, anerae ekamunito ŋipyan iŋes. Kitaŋaleu Yesu iŋes, tosodi kirworik ka tokienyu daŋ.

23 Toumokis ŋituŋa daadaŋ temasi, “Erae mono kona lo lokoku a Daudi a?”

24 Nai ani iirarete Ŋiparisayon ŋakiro ŋun temasi, “Iritanari ekile ŋol ŋipyan, anerae einakinit Belesebul ŋolo erae ekapolon a ŋipyan iŋes apedor.”

25 Ikwaŋina ayenia Yesu ŋuna atamete ikes, tolimok ikes tema, “Apukan ŋina nyimorikina ŋituŋa keŋ, nyerubakini; etaun kori ekal ŋolo etyakatyakatar ŋituŋa, nyicasi.

26 Ani kiritanari Satan Satan, iŋes atemar atyakatyaka bon; ikokini nai akeepukan icasi ai?

27 Ani keritanari ayoŋ ŋipyan alokiro a Belesebul, lokiro a ŋae bo iritanaryata ŋikewuapak kus? Aŋun, eruworosi ikes ŋikatubonokinak kus.

28 Nai ani kerae Etau ŋolo ka Akuj eritanarya ayoŋ ŋipyan iŋes atemar adau Apukan ka Akuj adolun neni kus.

29 “Ikokini mono ai ituŋanan epedori alomar lore ŋolo ke ekile a ŋolo agogoŋon tolema ŋiboro keŋ, erae pa keroc mono ekile ŋol, tosodi nai tolema ŋiboro keŋ?

30 “Ituŋanan ŋini nyeyai lowae kaŋ, akaŋerit ayoŋ, nabo ituŋanan ŋini nyekeŋarakinit ayoŋ akicun, ielieli.

31 Aŋun, akalimokini ayoŋ iyes atemar, isyoniyo ŋituŋa ŋasecisya ka ŋiyany kec; nai ŋini iyanyi Etau ŋolo Asegan, nyepedoryo akisyon.

32 Ŋinituŋanan irworo akirot ŋina ka akitidiŋit Lokoku a Ituŋanan, isyonio iŋes; nai ŋini irworo itidiŋit Etau ŋolo Asegan, nyisyoniyo iŋes alorwa a lu ka alorwa a ŋulu eponito.


Ekitoe ka ŋaraito keŋ
( Luk. 6:43-45 )

33 “Ani kiyakatar iyes ekitoe ŋolo ajokan, ipedorete aryamun ŋaraito ŋuna ajokak, nai ani kiyakatar iyes ekitoe ŋolo aronon, iryamunete ŋaraito ŋuna aronok, anerae eyenen ŋolokitoe anaraito keŋ.

34 Iyes ŋulu iroko ŋulu ikote ŋapomia, ikokinete iyes irworosi ŋakiro ŋuna ajokak toraakas ŋulu aronok ai? Anerae elimuni akituk ŋuna eya lotau.

35 Ituŋanan ŋini ajokan elimuni ŋuna ajokak ŋuna eyakasi lotau keŋ ka ituŋanan ŋini aronon elimuni ŋuna aronok ŋuna eyakasi lotau keŋ.

36 “Akalimokini ayoŋ iyes atemar, Akoloŋit ŋina ka atubokino itatamuni ŋinituŋanan ŋakiro daadaŋ ŋuna kelimunit iŋes, ŋuna pa kitemokino iŋes tolimu.

37 Anerae ŋakiro kon ikes ikitubokinere iyoŋ, ikes itoodiunete atemar isecit iyoŋ kori nyisecit.”


Acamito ŋiketatamak a Ŋikisila aanyun adiokujuwuanut aneni a Yesu
( Mar. 8:11-12 ; Luk. 11:29-32 )

38 Apotu ŋiketatamak a Ŋikisila ka Ŋiparisayon ŋice temasi neni a Yesu, “Eketataman, ikicamit isua aanyun iyoŋ itiyakini akujuwuanut.”

39 Nai toboŋok Yesu ikes tema, “Okoe nyapeinyamet karonon ka ŋina nyikinyomit Akuj, iitanit iŋes akujuwuanut; nai emam akujuwuanut ŋina einakinio iŋes, mati ŋina a Yona a ŋolo arae ekadwaran.

40 Ikwaŋinapei eriyator Yona anakook ke ekolya a ŋolo apolon ŋapaarasya ŋauni ka ŋakuwarisya ŋauni, Lokoku a Ituŋanan daŋ iriyae ŋapaarasya ka ŋakuwarisya ŋauni alotooma ŋalup.

41 Akoloŋit ŋina ka atubokino, enyounete ŋituŋa ŋulu a Ninepe atubokin iyes, anerae apotu ikes tokiwa ŋakecesecisya iirarete ŋakiro a Yona; nai eyai ne ŋolo epol akilo Yona.

42 Akoloŋit ŋina ka atubokino, enyouni akepukan ŋina ka akwap a ŋina a Ceba atubokin iyes; anerae abu iŋes koloŋ tolot erot ŋolo aoyan nooi akiirar ŋakitatameta ŋuna ka aosou a Solomon a ŋolo arae erwosit. Nai eyai ne ŋolo epol akilo Solomon.


Aboŋun ŋina ke ekipye
( Luk. 11:24-26 )

43 “Nai ani elomari ekipye anituŋanan, elosi nariet kitor neni emam ŋakipi, iwarit neni kieŋunet, nai ani keŋopiki iŋes neni kieŋunet,

44 etemari, ‘Aboŋori kai ŋinapei ŋoon ayai.’ Ani eboŋuni iŋes kai ŋin, eryamuni emam ŋini eyai, epyatae ka itemokinitoe.

45 A nen, elosi iŋes toriku ŋipyan ŋice ŋikanikaarei ŋulu eroko nooi akilo iŋes, tolomasi tooma ituŋanan kiboiyoto. Ekaku emunaar ituŋanan ŋin nooi adepar neni sek ekoni. Ikwaŋinapei, itiyakin ŋun tari nanyamet na ŋina aronon.”


Toto a Yesu ka ŋikaitotoi a Yesu
( Mar. 3:31-35 ; Luk. 8:19-21 )

46 Ani eriŋa Yesu isirwori ŋituŋa, potu toto keŋ ka ŋikaitotoi keŋ; towua alokiŋa ecamito akirworikin ka iŋes. [

47 Tolimok ituŋanan ice Yesu tema, “Ewuasi toto kon ka ŋikaitotoi kon alokiŋa, ecamito akirworikin ka iyoŋ.”]

48 Toboŋok Yesu iŋes tema, “Ŋae toto kaŋ ka ataŋae ŋikaitotoi kaŋ?”

49 Tododa Yesu akan lokasyomak keŋ tema, “Kiŋolikisi! Lugu ikes erae toto kaŋ ka ŋikaitotoi kaŋ.

50 Anerae ituŋanan daadaŋ ŋini itiyae ŋuna ecamit Papa kaŋ ŋolo eyai nakuj, iŋes erae lokaato kaŋ, nakaato kaŋ ka toto kaŋ.”

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan