Mat. 10 - EbaibulToseu Yesu Ŋikiyakia ŋulutomon ka ŋiarei ( Mar. 3:13-19 ; Luk. 6:12-16 ) 1 Tonyarau Yesu ŋikasyomak keŋ ŋulutomon ka ŋiarei, inak ikes apedor daadaŋ ŋina kiritanaret ŋipyan ka ŋina kitaŋaleununuyet ŋituŋa alodekesyo a daadaŋ ta alemar apalagu daadaŋ. 2 Ŋirorwa a Ŋikiyakia a ŋulutomon ka ŋiarei ikes lu, ŋolo esyaunan Simoni, ŋolo anyaritae Petero ka Anderia lokaato keŋ; Yakobo lokoku a Sebedeo, ka Yoana lokaato keŋ; 3 Pilipo ka Batolomayo; Tomas ka Matayo ŋolo arae ekeriran ocur; Yakobo lokoku ka Alipayo ka Tadeo; 4 Simoni ŋolo arae Eseletoit ka Yuda Isikariot ŋolo alukini Yesu. Etic a ŋulutomon ka ŋiarei ( Mar. 6:7-13 ; Luk. 9:1-6 ) 5 Kiyakiya Yesu ŋulutomon ka ŋiarei ŋul, kicik ikes tema, “Nyilot nakwapin a ŋituŋa a ŋulu nyerae Ŋiyudayan, kori lotaun edio ŋolo a Ŋisamaritayon; 6 nai akilo, toloto lotuŋa ŋulu a Isirael ŋulu ikote ŋamesekin ŋuna eolito. 7 Toloto kitatama ikes ibasi, ‘Aapuu Apukan ŋina anakuj!’ 8 Kitaŋaleutu ŋikadyakak, kiteyarutu ŋikatwak, kitesegutu ŋulu ka atapon ka kiritanasi ŋipyan; ipotu iyes toryamut koŋin, aŋun, kipotosi iyes daŋ koŋin. 9 Ani irotokinete nyilidakis egolid, ŋisiliŋa kori ŋaboolae locileta a ŋanaŋgae kus. 10 Nyitiŋa ecwee analosit kus kori elou ece, ŋamuk kori ebela. Anerae itemokino eketiyan toryamu akimuj keŋ. 11 “Ani idolete iyes lotaun kori lore a ituŋanan, tolomasi kiwarut ituŋanan ŋini ikijauni iyes kiboiyoto ka iŋes, tari ŋina irotokinioto iyes a nen. 12 Ani ilomarete iyes tooma akai, kimalata ŋituŋa ŋulu ka akai a ŋin. 13 Ani kikijaut iyes ŋituŋa alokai a ŋin, itemokino togatakis ikes ekisil kus. Nai ani pa kikijaut ikes iyes, nyigatakis ikes ekisil kus. 14 Ani kemam ituŋanan ŋini ikijauni kori ŋini iirari ŋakiro kus, totwakisi apuwa ŋina a ŋakejen kus nen, apaki ŋina irotokinioto iyes alokai a ŋin kori alotaun a ŋol. 15 Akalimokini ayoŋ iyes kire atemar, Akoloŋit ŋina ka atubokino erimakinio ŋituŋa ŋulu a Sodoma ka ŋulu a Gomora akilo ŋulu ke etaun a ŋol. Akisicanet ŋina eryamunete Ŋikiyakia ( Mar. 13:9-13 ; Luk. 21:12-17 ) 16 “Topupokisi, ekeyakiyarit ayoŋ iyes ikwa ŋamesekin alokidiŋ ŋipeei. Topiiryaka ikwa ŋimuno ka kiyapara alopitesyo kus ikwa ŋakuryo. 17 Tocoikinito ŋituŋa, anerae eya ŋulu ikikamunete iyes itorikosi loikiikoe ka ikibuŋata alosinagogae kec. 18 Ikirikoryo iyes kiŋaren ŋikepukak ka ŋirwosi aŋuna kaŋ, ikotere toruworos iyes ŋisuudae kaŋ alokiŋaren kec ka alokiŋaren ŋituŋa ŋulu nyerae Ŋiyudayan. 19 Ani ikipotorete ikes iyes akisitakin, nyiyaloloŋo aŋuna ilosete iyes akirwor kori epite ŋolo limunet, anerae ikiinakinio iyes ŋakiro ŋuna itemokino tolimut apaki ŋin. 20 Anerae meere iyes irworosi, nai Etau ŋolo a Papa kus iŋes irworo aneni kus. 21 “Ipotori lokaato lokaato keŋ toarae; papa daŋ ipotori ikoku keŋ; elukinete ŋidwe ŋikauruunak kec ka ipotorete ikes toarae. 22 Ikitoroniyarete ŋituŋa iyes aŋuna ke ekiro kaŋ, nai ŋini etitinyikini akitodol nasalunet, eiunio. 23 Ani ikitidiŋete ikes iyes alotaun ke epei, toema lotaun ece. Akalimokini ayoŋ iyes kire atemar, nyirikakinete iyes ekusitic alotaunio a ŋulu a Isirael, eriŋa nyebuno Lokoku a Ituŋanan. 24 “Nyepol ekasyoman alokiŋaren ekeeketataman, eketiyan daŋ nyepol alokiŋaren ekeekapolon. 25 Itemokino ekasyoman kikoni eketataman keŋ ka eketiyan kikoni ekapolon keŋ. Ani kenyaritae ekapolon ŋolo ka akai atemar Belesebul, enyarao ŋituŋa ŋulu ka akai a ŋin a ŋirorwa a ŋulu aronok nooi. Ŋini erae tokerae ( Luk. 12:2-7 ) 26 “Aŋun, nyikera ikes, anerae emam ibore ŋini erapitae ŋini nyisileereunio ka emam ŋini imunonitae ŋini nyeanyunio. 27 Ŋakiro ŋuna akalimokini ayoŋ iyes anakiryonut, tolimosi anakica, nabo ŋuna iirasi iyes iŋaiŋaunitae, kikeutu alokiŋa. 28 Nyikera ŋulu earete akuwan, nai nyepedorito akiar etau; nai tokera ŋolo epedori akiar akuwan ka etau, tocakak tooma nakim ŋina nyeduŋe. 29 Nyegyelyo atadiidi ŋiarei a ikaput a? Emam tari ipei alokidiŋ kec ŋini ecakakin kwap pa eyeni Papa kus. 30 Nai tari ŋitim daadaŋ anakyes kus imaritae. 31 Aŋun, Nyikuryaketa; epol etyae kus akilo ŋolo a ŋikyeny a ŋulu alalak! Alimor ka akiŋer Kristo ( Luk. 12:8-9 ) 32 “Aŋun, ituŋanan daadaŋ ŋini elimori atemar akayeni ayoŋ alokiŋaren ŋituŋa, alimori ayoŋ daŋ atemar ayeni iŋes alokiŋaren Papa kaŋ ŋolo eyai nakuj. 33 Nai ŋini epegi atemar akayeni ayoŋ alokiŋaren ŋituŋa, apegi ayoŋ daŋ atemar ayeni iŋes alokiŋaren Papa kaŋ ŋolo eyai nakuj. Meere ekisil ayaunit ayoŋ, nai ejiye ( Luk. 12:51-53 , 14:26-27 ) 34 “Nyitamete atemar abunit ayoŋ ayaun ekisil nakwap. Meere ekisil ayaunit ayoŋ, nai ejiye. 35 Anerae abunit ayoŋ akitidiŋakin esapat ka papa keŋ, apese ka toto keŋ, ateran ka tata keŋ; 36 eruworosi ŋimoi a ituŋanan ŋituŋa ŋulupei alokal keŋ. 37 “Ituŋanan ŋini emina papa keŋ kori toto keŋ akilo ayoŋ, nyitemokino aruwor ekewuapan kaŋ; ŋini emina lokoku keŋ kori nakoku keŋ akilo ayoŋ, nyitemokino aruwor ekewuapan kaŋ; 38 ka ŋini nyeryoŋi emusalaba keŋ ekewuapak ayoŋ, nyitemokino aruwor ekewuapan kaŋ. 39 Ituŋanan ŋini ecamit aiun akiyar keŋ, itotwaniyari; nai ŋini itotwaniyari akiyar keŋ aŋuna kaŋ, eiuni. Eropit a ŋulu ecamunete Yesu ( Mar. 9:41 ) 40 “Ituŋanan ŋini ikijauni iyes, ekejau ayoŋ, nabo ŋini ekejauni ayoŋ, ejau iŋes ŋini ekeyakuunit ayoŋ. 41 Ituŋanan ŋini ijauni ekadwaran aŋuna eraakar ekadwaran, eryamuni iŋes daŋ eropit ŋolo ke ekadwaran ka ŋini ijauni ituŋanan ŋini iyookino aŋuna eraakar ŋini iyookino, eryamuni iŋes daŋ eropit ŋolo a ituŋanan a ŋini iyookino. 42 Nabo ituŋanan daadaŋ ŋini itamasi ipei alokidiŋ ŋulu cicik lu, tari epeikopo ŋolo a ŋakipi a ŋuna alilimok, aŋuna eraakar ekewuapan kaŋ, eryamuni kire eropit keŋ.” |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda