Mar. 9 - Ebaibul1 Torubak Yesu irworo ebala, “Akalimokini ayoŋ iyes kire atemar, eyakasi ne ŋulu nyiirete atwanare, eriŋa nyeanyuwara Apukan ka Akuj ebuni ka apedor.” Kilocokin akuwan a Yesu ( Mat. 17:1-13 ; Luk. 9:28-36 ) 2 Kelunyar ŋirwa ŋikanikapei, ya Yesu Petero, Yakobo, ta Yoana, todokasi ikes make kidiama emoru ŋolo aoyan. Kilocokin akuwan keŋ alokiŋaren kec. 3 Tomilimiliata ŋikeelowi, tokwaŋiata kya, lopite ŋolo nyitokwaŋia idiotuŋanan anakwap. 4 Toanyuwasi ŋirukitos keŋ Eliya ka Moses irworosi ka iŋes. 5 Tolimok Petero Yesu tema, “Eketataman, ejok nooi iwon akiboi a nege, ikidukokini isua ŋitogoi ŋiuni, epei ŋolo kon, epei ŋolo a Moses ka epei ŋolo ke Eliya.” 6 Kire pa ayeni Petero ŋunalimuno, anerae abu tobul ikes nooi. 7 Bu edou, torapuwa ikes aribo, kirworik etoil alodou ebala, “Erae lo Lokoku kaŋ ŋolo minat, topupo iŋes.” 8 Toŋoleŋolekis ikes, nai nyeanyuwasi idiotuŋanan, mati Yesu bon. 9 Ani edokunete ikes alomoru, kicik Yesu ikes nyelimokis idiotuŋanan ŋuna apotu ikes toanyut, akitodol ŋina eyarunia Lokoku a Ituŋanan alokatwak. 10 Kirica ikes ŋakiro ŋun alotai kec, nai kiŋitanaros make apolou ŋina ka ayarun alokatwak. 11 Kiŋita ikes Yesu temasi, “Nyo ebaakatar ŋiketatamak a Ŋikisila itemokino mono Eliya kisyau abunore?” 12 Toboŋok Yesu ikes, “Kire ebuni Eliya ekiŋaren akitemokin ŋakiro daadaŋ eriyan; nyo elimunitotor Ŋakigireta atemar eryamuni Lokoku a Ituŋanan ŋican ŋulu alalak ka eŋeryo daŋ? 13 Akalimokini ayoŋ iyes kire atemar, abu Eliya, nai etiyata ŋituŋa neni keŋ ŋuna ecamito, ikwapei alimunitotor Ŋakigireta ŋakiro keŋ.” Kitaŋaleu Yesu edya ŋolo ekamunit ekipye ( Mat. 17:14-21 ; Luk. 9:37-43a ) 14 Ani eboŋorete ikes neni a ŋikasyomak a ŋuluce, kiŋolikis asepic ŋina alalan irimokinit ŋikasyomak kidiŋ, kimocoete ka ŋiketatamak a Ŋikisila. 15 Ani eanyuwarete ŋituŋa Yesu, toumokis nooi, toema kimalata iŋes. 16 Kiŋit Yesu ŋikeekasyomak tema, “Nyo ipeganakinotor iyes ka ikes?” 17 Toboŋok epei anasepic tema, “Eketataman, ayaunit ayoŋ lokoku kaŋ neni kon, ikamunit ekipye ŋolo nyisirwori iŋes. 18 Neni ikamunia iŋes daadaŋ, imasakini kwap, tokuut ŋikurudoi anakituk, kitoryeb ŋikyal ka kiteregegianar. Alimokinit ayoŋ ŋikasyomak kon akiritar ekipye ŋol, nai apotu nyepedosi.” 19 Tolimok Yesu ŋituŋa tema, “Iyes ŋituŋa ŋulu emam anupit! Ikiruki mono ayoŋ ka iyes tari ori? Akadaŋi ayoŋ iyes tari ori? Yautu edya neni kaŋ.” 20 Yaut nai ikes edya neni keŋ. Ŋinapei eŋolikinia ekipye Yesu, kitamaranik edya, kidesak kwap, kisibelibelok, ido tokuut ŋikurudoi anakituk keŋ. 21 Kiŋit Yesu papa keŋ tema, “Ŋirwa ŋiyai aya iŋes ikoni ne?” Tema papa keŋ, “Ŋinapei koloŋ ameun alokiditeu keŋ. 22 Ŋacepakio imasanakini iŋes nakim ka nakipi, ecamit akiar iŋes. Nai ani kipedori akiŋarakin, kisyoni isua, kiŋarakinae.” 23 Tema Yesu neni keŋ, “Ani kipedori a! Epedorosi ŋiboro daadaŋ aneni a ŋini enupit.” 24 Atipei, kikalou papa a ikoku tema, “Anupit, nai kitunupae ejok.” 25 Ani iŋolikini Yesu asepic emotuno, kiyayak ekipye tema, “Iyoŋ ekipye ŋolo nyisirwori ka ŋolo itikiŋimanit, akalimokini ayoŋ iyoŋ, tolomu alotooma keŋ; nyiloma nabo neni keŋ jik.” 26 Tokopo ekipye edya kimasak kwap, kikilyau edya, kirakar. Tolomu nai ekipye kiŋa, kikok edya ekatwan, temasi ŋikalalak, “Atwana!” 27 Nai kikamu Yesu akeekan kitonyou, towo iŋes. 28 Ani elomari Yesu kai, kiŋita ŋikasyomak keŋ iŋes aneni kec bon temasi, “Nyo pa ikipedorya isua akiritar ekipye ŋol?” 29 Toboŋok Yesu ikes tema, “Nyepedori ekipye ŋolo ikoni ŋol anyoun, mati ka akilip bon.” Toboŋok nabo Yesu erwori ŋuna ka akeetwanare ( Mat. 17:22-23 ; Luk. 9:43b-45 ) 30 Torotokis Yesu ka ŋikasyomak keŋ a nen, kitoro Galileya. Nai pa acamit Yesu idiotuŋanan toyenu neni ayai iŋes, 31 anerae etatami Yesu ŋikasyomak keŋ. Abala iŋes neni kec, “Einakinio Lokoku a Ituŋanan neni a ŋituŋa a ŋulu earete iŋes; kedaut akiar, eyaruni iŋes kelunyar ŋirwa ŋiuni.” 32 Nai nyeyenut ikes ŋuna erworo Yesu, tokuryaketa daŋ akiŋit iŋes. Ŋae epol akilo ŋuluce daadaŋ? ( Mat. 18:1-5 ; Luk. 9:46-48 ) 33 Todolo ikes Kaperenaum. Ani elomarete kai, kiŋit Yesu ŋikasyomak keŋ tema, “Anukiro takae ipegasi iyes alorot?” 34 Kililiŋa ikes, anerae apegasi ikes alorot ebasi, “Ŋae epol akilo?” 35 Kiboikin nai Yesu kwap, tonyara ŋikasyomak keŋ ŋulutomon ka ŋiarei tema, “Ituŋanan daadaŋ ŋini ecamit aruwor ŋini eŋarenon, itemokino toruwor iŋes ŋini esidyon ka eketiyan a daadaŋ.” 36 Toriku nai iŋes ikoku ŋini cici, kitowuo alokidiŋ kec, tonu iŋes, tolimok ŋikasyomak keŋ tema, 37 “Ituŋanan daadaŋ ŋini ijauni ŋidwe ŋulu cicik ikwa en alokiro kaŋ, ekejaunit ayoŋ daŋ; ka ŋini ekejaunit ayoŋ, ijaunit iŋes tari ŋini ekeyakuunit ayoŋ.” Ŋini nyikitepegi iwon, erae ŋini yok ( Luk. 9:49-50 ) 38 Tema Yoana neni a Yesu ebe, “Eketataman, eŋolikinitae isua ekile iritanari ŋipyan alokiro kon, kiretakinae isua iŋes, anerae meere iŋes erukitos yok.” 39 Tema Yesu, “Nyiretakis iŋes, anerae nyepedori idiotuŋanan ŋini itiyae ŋuna ka aumokin alokiro kaŋ akirworor ayoŋ atipei ekaku. 40 Anerae ŋini nyikitepegi iwon, erae ŋini yok. 41 Akalimokini ayoŋ iyes kire atemar, ituŋanan daadaŋ ŋini ikitamasi iyes ŋakipi, aŋuna iraakatar iyes ŋulu a Kristo, eryamuni iŋes eropit keŋ.” Aronis ŋina ka asecit ( Mat. 18:6-9 ; Luk. 17:1-2 ) 42 “Ituŋanan ŋini iteseci ŋidwe ŋulu cicik ŋulu akanupito ayoŋ ikwa lu, emaikina iŋes toenikinae amoru ŋinakiryeet lomosiriŋ keŋ, kimasakinae nanam. 43 Ani kikitesec iyoŋ akonikan, totubo; ejok iyoŋ alomar nakiyar emam akan, akilo iyoŋ ayakau ŋakan ŋaarei, nai itocakakin nakim ŋina nyeduŋe; [ 44 neni nyetwania ekecekurut ka neni nyeduŋeo akim.] 45 Ani kikitesec iyoŋ akonikeju, totubo; ejok iyoŋ alomar nakiyar emam apeikeju, akilo iyoŋ acakakino nakim ŋina nyeduŋe eya ŋakejen ŋaarei; [ 46 neni nyetwania ekecekurut ka neni nyeduŋeo akim.] 47 Ani kikitesec iyoŋ akonikoŋu, togoro todita; ejok iyoŋ alomar Napukan ka Akuj emam apeikoŋu, akilo iyoŋ ayakau ŋakonyen ŋaarei, nai itocakakin nakim ŋina nyeduŋe; 48 neni nyetwania ekecekurut ka neni nyeduŋeo akim. 49 “Itojoki akim ŋinituŋanan daadaŋ, ikwaŋina itojokya acumbi akimuj. 50 “Ejok acumbi, nai ani kepyaniar, ikokinio nabo itasasamunio ai? Aŋun, toyakatar acumbi tooma kus ka kiboiyete daadaŋ imaasi.” |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda