Mar. 5 - EbaibulKitaŋaleu Yesu ekile ŋolo ekamunito ŋipyan ( Mat. 8:28-34 ; Luk. 8:26-39 ) 1 Ani edolete Yesu ka ŋikeekasyomak ekekwaye anam ŋina a Galileya, nakwap ŋina a Ŋigadara, 2 todoku iŋes anataker. Kisiryam ekile ŋolo abuni analyalin, ŋolo ekamunito ŋipyan. 3 Eboiyenene ekile ŋol analyalin, amam ituŋanan apedori akien iŋes tari a ŋiriko. 4 Ŋirwa ŋulu alalak, aeneeneo ŋakejen ka ŋakan keŋ a ŋasuwa ka ŋiriko, nai aŋedeŋede ŋiriko ka tobilibiliye ŋasuwa. Amam ituŋanan ŋini apedori akitapatanun iŋes. 5 Erimit iŋes ŋalyalin ka ŋimoru akuwar ka apaaran, kiworoe, toduŋuduŋo bon a ŋamoru. 6 Ani iŋolikini ekile ŋol Yesu eriŋa elwana, toŋed, toryedik alokiŋaren keŋ, 7 kiworou nooi tema, “Anukiro eya iyoŋ ka ayoŋ, Yesu Lokoku ka Akuj, a ŋina alokidiama nooi? Ekemaimai kare ca ayoŋ iyoŋ aŋuna ka Akuj ebe, nyikisican kare ca!” 8 (Alimuni iŋes ŋun, anerae abala Yesu, “Tolomutu ŋipyan alokile a lo!”) 9 Kiŋit Yesu iŋes tema, “Ŋae ekonikiro?” Toboŋok iŋes tema, “Erae ekaakiro Ajore, anerae ikilalak isua.” 10 Torubak iŋes imaimai Yesu nyirita ikes anakwap a ŋin. 11 Toyai nen esipan a ŋipegei ŋolo adaka diye emukura. 12 Todyeka ŋipyan Yesu acamakin ikes tolomasi lopegei. 13 Tocamak nai Yesu ikes, tolomut, tolomasi lopegei. Tosuros ŋipegei, kimasaros anakope, tolomasi nanam kitamat ikes daadaŋ totwaka. Aapiyarit ekecekimar ŋalipyo ŋaarei. 14 Toema ŋikeyokok ŋulu a ŋipegei lorerya ka lomanikorin alimokin ŋituŋa ŋuna atakanikis lopegei. Potu nai ŋituŋa aanyun ŋuna kitiyakinosi. 15 Ani edolete ikes neni a Yesu, toanyuwasi ekile ŋolo sek ekamunit ajore a ŋipyan iboi alodiye Yesu, enapit ŋilowi keŋaleu. Toumokis nai ikes nooi ka tokuryanito. 16 Apotu ŋituŋa ŋulu keanyunito itaŋaleunio ekile ŋol, tolimokis ŋituŋa ŋuna apotu totakanikis lokile ŋolo a ŋipyan ka lopegei. 17 Tosodo kimaimaa ikes Yesu alosit anakwap kec. 18 Ani eriŋa Yesu edoki nataker, kimaima ŋolo sek ekamunito ŋipyan iŋes tema, “Kimyekinae kare ca ayoŋ orukosi ka iyoŋ!” 19 Nai towou Yesu tolimok iŋes tema, “Toboŋo lore neni a ŋikonikonei, tolimok ikes ŋakiro daadaŋ ŋuna etiya Ekapolon neni kon, ikisyoniyo iyoŋ.” 20 Toboŋo nai iŋes, togeu alimonokin ŋituŋa anakwap a ŋina a ŋitaunio a ŋitomon a ŋina anyaritae Dekapoli ŋakiro ŋuna abu Yesu kitiya neni keŋ, toumokis ŋituŋa daadaŋ. Nakoku a Yairo ka aberu ŋina atapi elou a Yesu ( Mat. 9:18-26 ; Luk. 8:40-56 ) 21 Ani kedoka Yesu ekekwaye anam, abu asepic ŋina alalan totukokin neni ayai iŋes. 22 Bu ekapolon ŋolo ke esinagoga daŋ epei ŋolo anyaritae Yairo. Ani iŋolikini iŋes Yesu, toramakin nakejen keŋ, 23 todyek iŋes nooi tema, “Eapikinit nakoku kaŋ ŋina cici atwanare. Bua kare ca kidokok ŋakonikan kidiama keŋ, ikotere toŋaleu iŋes.” 24 Tonyou Yesu, torukosi ka iŋes, kiwuapakis iŋes ŋituŋa eroorito alowaetin a daadaŋ. 25 Ayai nen aberu ŋina aleleete ŋaokot ŋikaru ŋitomon ka ŋiarei. 26 Abu toryamu ŋican alomurok a ŋulu alalak, kisunyak ŋikeeboro lomurok; nai nyeŋaleu jik. 27 Kiirarit sek iŋes ŋakiro ŋuna a Yesu, bu alokaku anasepic, totap elou a Yesu. 28 Aŋuna sek atamya iŋes atemar, “Ani ca katap ŋikeelowi daŋ bon, aŋaleuni.” 29 Totap iŋes elou a Yesu, totubos ŋaokot atipei, toanyu iŋes alope atemar kaŋaleu anadyak keŋ. 30 Toyenu Yesu daŋ alotau keŋ atemar alot agogoŋu aneni keŋ, toboboŋ iŋes nasepic tema, “Ŋae atap elou kaŋ?” 31 Temasi ŋikeekasyomak neni keŋ, “Ite robo ca iyoŋ daŋ asepic ikirookinit iyoŋ, tobali iyoŋ ebe, ‘Ŋae atap elou kaŋ?’” 32 Toŋoleŋolek Yesu ecamit aanyuwar ituŋanan ŋini atapi elou keŋ. 33 Nai ikwaŋina ayenia aberu ŋuna apotu kitiyakin neni keŋ, bu iŋes emarani ka ebulit, toryedik alokiŋaren Yesu, tolimok iŋes ŋuna a kire daadaŋ. 34 Tolimok Yesu iŋes tema, “Nakoku, ikitaŋaleu iyoŋ anupit kon. Toŋaleu, tolot a ekisil.” 35 Ani eriŋa Yesu irworo ŋun, potu ŋice alokai a Yairo, tolimokis Yairo temasi, “Atwana nakoku kon. Nyo eriŋa iyoŋ icanitor Eketataman?” 36 Nyemitak Yesu ŋakiro ŋuna erworosi ikes, tolimok Yairo tema, “Nyiyaloloŋ, nai tonupae ayoŋ.” 37 Nyecamak Yesu idiotuŋanan arukor ka iŋes, mati Petero ka Yakobo ta Yoana lokaato a Yakobo. 38 Potu ikes kai a Yairo neni eŋolikinia Yesu ŋituŋa iworoete, igworosi nooi. 39 Toloma Yesu tooma kai, kiŋit ikes tema, “Ekainyo ecelet lo? Nyo igworosi iyes? Nyetwanit ikoku, nai ejotoe.” 40 Tojamuwasi ikes daadaŋ ŋakiro a Yesu. Kitoloma nai Yesu ikes daadaŋ kiŋa, mati papa ka toto a ikoku, ta ŋulu sek arukitotor iŋes. Tolomasi neni aperyo ikoku. 41 Kikamu Yesu akan a ikoku tema, “Talita kumi,” akeepolou iŋes atemar, “Apese, akalimokini ayoŋ iyoŋ, tonyou!” 42 Tonyou apese atipei, torotok (arae ŋikeekaru ŋitomon ka ŋiarei). Apotu ŋakiro ŋun kitubulo ŋituŋa daadaŋ. 43 Kicikak Yesu ikes ka agogoŋu tema, “Nyeyenu idiotuŋanan ŋakiro ŋun.” Tolimok ikes ainakin iŋes adiokimuj. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda