Mar. 4 - EbaibulAkitadapet ŋina ke eketan ( Mat. 13:1-9 ; Luk. 8:4-8 ) 1 Togeu nabo Yesu akitatam alodiye anam ŋina a Galileya. Potu ŋituŋa ŋulu alalak nooi neni keŋ, todoka nai iŋes nataker, kiboikin. Ayai ataker nanam, toya ŋituŋa lokipetot. 2 Kitatam iŋes ŋakiro ŋuna alalak a ŋakitadapeta, tema anakitatam keŋ, 3 “Kiirasi! Abu eketan tolot aere ŋikinyom lomanikor. 4 Ani eekini iŋes, todoto ŋikinyom ŋice lorot, potu ŋikyeny kidepasi. 5 Todoto ŋice loŋaro neni amam ŋalup ŋuna alalak, toruput atipei, anerae akudyoko ŋalup. 6 Ani enomokini akoloŋ ikes, torinyiyosi tooko. 7 Todoto ŋice kidiŋ ŋikukwa, toruput, nai ani epolounete ŋikukwa, toridakis ikes. 8 Todoto ŋice nalup ŋuna ajokak, topolout toraa, ece ŋatomoniuni, ece ŋatomonikanikapei ka ece amiat.” 9 Tolimok nai Yesu ikes tema, “Iŋes ŋini eya ŋaki ŋuna kiiraret, kiira.” Apolou ŋina a ŋakitadapeta ( Mat. 13:10-17 ; Luk. 8:9-10 ) 10 Ani iboi Yesu aneni keŋ bon, potu ŋikasyomak keŋ ŋulutomon ka ŋiarei ta ŋituŋa ŋulu aris keyenut iŋes, kiŋita apolou ŋina a ŋakitadapeta. 11 Toboŋok Yesu ikes tema, “Ikiinakinitae iyes ayenun ŋuna imunono ŋuna ka Apukan ka Akuj. Nai ŋituŋa ŋuluce itatamio a ŋakitadapeta, 12 ikotere ‘Ani kiŋolikis daŋ, nyeanyuwasi; ani kepuput daŋ, nyiirasi. Anerae kerae toanyuwarito ka kiirarito, keboŋorito neni ka Akuj akisyonio.’ ” Apolou ŋina ka akitadapet a ŋina ke eketan ( Mat. 13:18-23 ; Luk. 8:11-15 ) 13 Kiŋit Yesu ikes tema, “Nyiirara iyes apolou ŋina ka akitadapet a ŋin a? Ikokinete nai iyes iirarete apolou ŋina a ŋakitadapeta a ŋunace a daadaŋ ai? 14 Eekini eketan ŋakiro ŋuna ka Akuj. 15 Ikote ŋicetuŋa ŋikinyom ŋulu apotu todoto lorot, ŋinapei iiraryata ikes ŋakiro ŋuna ka Akuj, bu Satan atipei, tolema ŋakiro ŋuna aris keekin neni kec. 16 Ikote ŋicetuŋa ŋikinyom ŋulu adoete loŋaro neni akudyoko ŋalup. Ŋinapei iiraryata ikes ŋakiro ŋuna ka Akuj, kijaut atipei ka alakara. 17 Nai emamukatar ikes ŋataagor alotooma kec ka nyeroparete; ani epote ŋican ka ŋatyokisyo aŋuna a ŋakiro a ŋun, toesikis ikes. 18 Ikote ŋicetuŋa ŋikinyom ŋulu apotu todoto tooma lokukwa; ikes ŋulu iirarete ŋakiro ŋuna ka Akuj, 19 nai amitakinit ŋuna ka akwap, ekibure ŋolo ke ebari, ka ekibure ŋolo a ŋiboro a daadaŋ, elomunete tooma toridakis ŋakiro ŋuna ka Akuj, nyera. 20 Nai ŋulu adoete nalup ŋuna ajokak, ikes ŋituŋa ŋulu ani kiirasi ŋakiro tocamut, toraa; ice ŋatomoniuni, ice ŋatomonikanikapei ka ice amiat.” Akitadapet ŋina ke etaa ( Luk. 8:16-18 ) 21 Tolimok nabo Yesu ikes tema, “Eyai mono ituŋanan ŋini inokakini etaa, ido tobuburik atuba kidiama keŋ, kori kiwuak kwap ekitaada a? Nyepedori ŋun, nai ani kinokakin, iwuakinio neni ikeuna. 22 Anerae emam idiobore ŋini imunonitae ŋini nyisileereunio, nabo emam ŋini iwuaitae ŋini nyitatakanunio. 23 Iŋes ŋini eya ŋaki ŋuna kiiraret, kiira!” 24 Tolimok nabo tema, “Tocoikisi ŋuna iiranarete iyes. Etyae daadaŋ ŋolo iinakiniata iyes ŋuluce, ikiinakinio iyes daŋ etya nenipei ka iyatakinio. 25 Ituŋanan daadaŋ ŋini eyakar idiobore, iyatakinio tolalaar, nai ŋini emamukar, edemaryo tari ŋini eyakar iŋes.” Akitadapet ŋina ke ekinyomit a ŋolo epoloe 26 Tema nai Yesu, “Ikoni Apukan ka Akuj ituŋanan ŋini eekini ŋikinyom lomanikor. 27 Ejotoe iŋes nakwaare, tokienyu iwalari; ŋirwa daadaŋ ŋulu ikonia iŋes nen, erupete ŋikinyom topoloete pa eyeni iŋes epoloe kec. 28 Erupunete ŋikinyom analup, kisyaut ŋakwii, tosodi ekaku tosurosi, toraa. 29 Ani ekokete, elemuni elope atipei ekileŋ tolemia; anerae adol ŋirwa ŋulu elemere.” Akitadapet ŋina ka icokit a ŋini ikoni ŋini ke ebobore (Mat. 13:31-32, 34; Luk. 13:18-19 ) 30 Kiŋit Yesu ikes tema, “Nyo isikwaanere Apukan ka Akuj? Isikwaanio kan akitadapet ani? 31 Ikoni iŋes icokit ŋini ikoni ŋini ke ebobore ŋini edit nooi akilo ŋicok daadaŋ anakwap, nai ani kedupakin nalup, 32 epoloor ekeekitoe akilo ŋikito daadaŋ. Epetari ŋaten ŋuna apolok, toduko ŋikyeny.” 33 Tolimonok Yesu ikes ŋakiro a ŋakitadapeta a ŋuna alalak, a ŋuna ekwaan ka ŋin, ikwaŋina apedoryata ikes akiirar. 34 Nyitatama iŋes ŋituŋa emam akitadapet, nai ani erae iŋes bon ka ŋikeekasyomak, kirwor ŋakiro ileerete. Kitidipok Yesu ekuwuam ŋolo apolon ( Mat. 8:23-27 ; Luk. 8:22-25 ) 35 Akoloŋit ŋin, kedoiyo akoloŋ, tolimok Yesu ŋikeekasyomak tema, “Apena, odokasi ekekwaye anam.” 36 Toesikis ŋikasyomak asepic a nen, tolomasi nataker neni ayai Yesu, yaasi ikes iŋes. Ayakasi ŋatakerin ŋace daŋ ŋuna arukitotor ikes. 37 Tokut ekuwuam ŋolo apolon ananam, tokuut ŋakipi, togeut akilapanakin nataker, kiburiburi akilelebun. Ekuwuam ŋolo apolon ananam 38 Apaki ŋin, ajotoe Yesu alokaku ataker anakicoloŋiet. Kitekienyut ŋikasyomak iŋes temasi, “Eketataman, nyimisit iyoŋ ikitwaki iwon a?” 39 Tokienyu iŋes, kiretak ekuwuam, tolimok anam tema, “Todipakin! Kinapakin!” Todipakin ekuwuam, kililiŋ akwap cek. 40 Kiŋit nai Yesu ikes tema, “Nyo ikuryakyata iyes? Emam iyes anupit a?” 41 Tobul ikes nooi, kiŋitanaros make ebasi, “Ŋae mono ekile lo, ŋolo epupete tari ekuwuam ka anam ŋakiro keŋ lo?” |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda