Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Mar. 14 - Ebaibul


Totukut ŋituŋa akiar Yesu
( Mat. 26:1-5 ; Luk. 22:1-2 ; Yoa. 11:45-53 )

1 Ani idoŋit ŋirwa ŋiarei todol akoloŋit ŋina a Paska, ŋina a ŋasuban a ŋamugati a ŋuna emam ŋakinyalet; kiwara ŋisacaradotin ŋulu apolok ka ŋiketatamak a Ŋikisila epite ŋolo kikamunet Yesu pa eyenio, toaryata iŋes.

2 Temasi ikes, “Nyikikamu iŋes akoloŋit ŋina a Paska, ikotere nyebu aruruma alotuŋa.”


Kiwosakinae Yesu akimyet alo Betania
( Mat. 26:6-13 ; Yoa. 12:1-8 )

3 Ani eyai Yesu Betania kai a Simoni a ŋolo sek adyaka atapon, yaunae akimuj. Ani eriŋa iŋes imuji, bu aberu ŋina atiŋit ecupa ŋolo aoyan ŋolo etiyaunitae anamoru a ŋina anyaritae Alabasta, ŋolo ayai akimyet ŋina akukunyon, ŋina anyaritae Narido. Alal egyelit ŋolo ka akimyet a ŋin. Tobwaŋa aberu ŋin iwadio alocupa, ido tobukok akimyet nakou a Yesu.

4 Toŋoa ŋituŋa ŋice ŋulu aya nen temasi, “Kaanukiro icanicanere akimyet ŋina akukunyon na?

5 Anerae kerae togyelaritetei a ŋisilipae a ŋulu edeparito ŋamiae ŋauni, kekorakinitae ŋikulyak.” Kisiburata ikes aberu ŋin neni aronon.

6 Tema nai Yesu, “Kimyekisi iŋes bon; nyo isiburaata iyes iŋes? Adau iŋes akitiyakin etic ŋolo ajokan neni kaŋ.

7 Anerae irukito iyes ka ŋikulyak ŋirwa daadaŋ. Ipedorete akiŋarakin ikes apaki daadaŋ ŋina icamitotor. Nai nyikiruki iwon ŋirwa daadaŋ.

8 Etiya iŋes ŋuna epedori; ekeos iŋes ayoŋ eriŋa nyenuka.

9 Akalimokini ayoŋ iyes kire atemar, ŋinakwap daadaŋ itatamere Ŋakiro ŋuna Ajokak, elimoryo ŋakiro ŋuna etiya aberu na aŋuna ka atamunitor iŋes.”


Tocamu Yuda alukin Yesu
( Mat. 26:14-16 ; Luk. 22:3-6 )

10 Tolot Yuda Isikariot ŋolo arae epei a ŋulutomon ka ŋiarei losacaradotin ŋulu apolok, akipotokin Yesu neni kec.

11 Tolakaros ikes nooi iirarete ŋakiro keŋ temasi, “Ikiinakinio iyoŋ ŋisiliŋa”. Kiwar nai Yuda apaki ŋina etemokino torikorere ŋisacaradotin neni a Yesu.


Kimuja Yesu ka ŋikasyomak keŋ akimuj ŋina a Paska
( Mat. 26:17-25 ; Luk. 22:7-14, 21-23; Yoa. 13:21-30 )

12 Akoloŋit ŋina eŋarenikini ŋina a Paska, ŋina a ŋasuban a ŋamugati a ŋuna emam ŋakinyalet ka ŋina eareneere ŋimeesekin, kiŋita ŋikasyomak Yesu temasi, “Ai icamit iyoŋ isua oloto etemokinioto neni imuja iyoŋ Paska?”

13 Kiyakiya nai Yesu ikes ŋiarei tema, “Toloto lotaun, iryamasi iyes ka ekile iwuokit amot a ŋakipi; kiwuapakisi iŋes

14 tari kai ŋina elomari iŋes. Tolimokis elope ka akai a ŋin atemar, ‘Ebala Eketataman, nyaani agule ŋina itemokino iŋes ka ŋikasyomak keŋ tonyamiata imesek ŋini a Paska?’

15 Ikitoodikini iŋes iyes agule ŋina eyai kidiama, ŋina itemokino ŋiboro daadaŋ ŋulu iitana. Kitemokis nen ejok aŋuna yok.”

16 Toloto nai ŋikasyomak, tolomasi lotaun, toryamut ikwaŋina alimokinitere ikes. Kitemokis nai akimuj a Paska a nen.

17 Ani enaŋi ŋisaae ŋulu ka ataboŋ, torukut Yesu ka ŋulutomon ka ŋiarei.

18 Ani eriŋa ikes imujete, tolimok Yesu ikes tema, “Akalimokini ayoŋ iyes kire atemar, akalukini ayoŋ epei alokidiŋ kus; ŋol, iŋes ŋolo ikimuji ka ayoŋ.”

19 Tonomosi ikes ŋakiro ŋun ŋitai nooi, kisyakis akiŋitiŋit Yesu a ŋipeipei ebasi, “Ayoŋ a?”

20 Tolimok iŋes ikes tema, “Erae epei a ŋulutomon ka ŋiarei, ŋolo ikilumonokini ka ayoŋ amugati nasaani.

21 Kire etwani Lokoku a Ituŋanan ikwapei igiritere Nakigireta, nai eroko nooi ŋakiro ŋuna eryamuni ekile ŋolo elukini iŋes! Kejoikinit koloŋ ekile ŋol nyidoun!”


Akimuj ŋina ke Ekapolon Yesu
( Mat. 26:26-30 ; Luk. 22:14-20 ; 1 Ŋikor. 11:23-25 )

22 Ani imujete ikes, tolemu Yesu amugati, kilipak, totyak, inak ikes tema, “Kijaasi, kimuja; erae na akaakuwan.”

23 Tolemu nai ekopo, ani kedau akitalakar Akuj, inak ikes, tomata daadaŋ.

24 Tolimok Yesu ikes tema, “Erae nu ŋaokot kaŋ, ŋuna ka Acamunet, ŋuna ebukoritae ikotere ŋikalalak.

25 Akalimokini ayoŋ iyes kire atemar, nyamasi nabo ayoŋ ŋuna ke epiini akitodol akoloŋit ŋina amasya ekitetyana a Napukan ka Akuj.”

26 Toeikis nai ikes eete ŋolo kitalakaret Akuj, ido tolomasi kiŋa, toloto lomoru a ŋikito a ŋulu enyaritae Olipa.


Tolimu Yesu atemar epegi Petero atemar ayeni iŋes
( Mat. 26:31-35 ; Luk. 22:31-34 ; Yoa. 13:36-38 )

27 Tolimok Yesu ŋikasyomak tema, “Ielarosi iyes daadaŋ; anerae igiritae Nakigireta ebe, ‘Abuni ayoŋ akibuŋa ekeyokon, kielaros nai ŋamesekin.’

28 Nai ekaku kadau ayoŋ ayarun, ekeŋarenikini ayoŋ iyes alosi Galileya.”

29 Tema Petero neni a Yesu, “Tari kielarosi ŋuluce daadaŋ, nyalosi ayoŋ.”

30 Toboŋok Yesu Petero tema, “Akalimokini ayoŋ iyoŋ kire atemar, takae nakwaare, eriŋa ekokoroit nyeruuno aruunet ŋina a ŋaarei, ipegi iyoŋ ŋapeget ŋauni atemar ikiyeni ayoŋ.”

31 Toboŋok Petero ka agogoŋu tema, “Nyapegi ayoŋ jik, tari ketemar akaaryo ayoŋ ka iyoŋ!” Tolimut ŋikasyomak ŋuluce daadaŋ ikwaŋinapei.


Kilip Yesu alo Getesemani
( Mat. 26:36-46 ; Luk. 22:39-46 )

32 Ani edolunete Yesu ka ŋikeekasyomak neni anyaritae Getesemani, tolimok Yesu ikes tema, “Kiboikinos nege eriŋa ayoŋ alosi akilip.”

33 Torukosi Yesu ka Petero, Yakobo ta Yoana. Togeu iŋes akiil ka kiyaloloŋ,

34 tolimok ŋikasyomak tema, “Iyaloloŋi ekaatau nooi esibit eapi atwanare. Kiboikinos nege, tokienyete.”

35 Tolot nai iŋes kiŋaren iwadio toramakin kwap, kilip, tema, “Ani kepedor, tolunyar apaki ŋina aronon na aneni kaŋ”.

36 Kilip nabo iŋes tema, “Papa, apa kaŋ! Ipedori iyoŋ alemar ŋican daadaŋ, tolema ekopo ŋolo a ŋican lo aneni kaŋ; meere ka acamit kaŋ, nai ikwaŋina icamitor iyoŋ.”

37 Toboŋo nabo Yesu neni kec, toryamu ikes ejotoete, tema neni a Petero, “Simoni, ijotoe iyoŋ a? Nyipedori iyoŋ akikieny tari epeisaa daŋ a?

38 Tokienyete ka kilipete, ikotere nyilomasi nakitemyet. Ecamit etau, nai epalag akuwan.”

39 Toboŋo nabo Yesu akilip, kirwor ŋakiro ŋunapei ŋun.

40 Ani eboŋuni nabo, toryamu ikes ejotoete, anerae abu tokuruwo ikes akikieny, pa ayenete ikes tari ŋakiro ŋuna boŋokino Yesu.

41 Ani eboŋori Yesu aboŋoret ŋina a ŋauni, tolimok ikes tema, “Eriŋa iyes ijotoete ka ieŋunito a? Etemokin, adol esaa! Eapi Lokoku a Ituŋanan akipotokin nakan a ŋikasecak.

42 Tonyoutu, oloto! Kiŋolikisi, adolu ekalukinon kaŋ.”


Akikamuno a Yesu alo Getesemani
( Mat. 26:47-56 ; Luk. 22:47-53 ; Yoa. 18:3-12 )

43 Ani eriŋa Yesu irworo, todolu Yuda Isikariot, ŋolo sek arae epei a ŋikasyomak a ŋulutomon ka ŋiarei, erukito ka ŋituŋa ŋulu alalak, ŋulu atiŋito ŋatumio ka ŋabiroi. Kiyakuunito ikes ŋisacaradotin ŋulu apolok ka ŋiketatamak a Ŋikisila ta ŋikatukok.

44 Aris sek Yuda kelimoki ŋikekamunak a Yesu atemar, “Ŋolo anui ayoŋ, iŋes ŋolo. Kikamutu iŋes torikosi, totiŋito kojokan.”

45 Ŋinapei adolunio Yuda, tolot neni a Yesu tema, “Eketataman!” Tosodi tonu iŋes.

46 Kikamut ikes Yesu ka agogoŋu.

47 Tosodi epei aneni a ŋulu awuasi alodiye, tolemu atum anakuraro, kitel eketiyan ŋolo ke Esacaradoti a ŋolo Apolon nooi, totubo akit.

48 Kiŋit Yesu ikes tema, “Kan nyo iponitotor iyes akikamun ayoŋ itiŋito ŋatumio ka ŋabiroi esibit arae ayoŋ ekokolan?

49 Ikirukit ayoŋ ka iyes ŋirwa daadaŋ alo Kai ka Akuj etatami, ipotu iyes nyikikamut ayoŋ. Nai itemokino kiyookinos Ŋakigireta.”

50 Toesikis ŋikasyomak daadaŋ iŋes, kielaros.

51 Ayai esorokit epei ŋolo atupit Yesu tonapite elou. Acamito ŋituŋa akikamun iŋes,

52 nai abu iŋes kipiiri eleri, toesik elou.


Yesu alokiŋaren Atukot a Ŋiyudayan
( Mat. 26:57-68 ; Luk. 22:54-55, 63-71; Yoa. 18:13-14, 19-24)

53 Torikosi ikes Yesu neni ke Esacaradoti a ŋolo Apolon nooi; totukokinos ŋisacaradotin ŋulu apolok daadaŋ ka ŋikatukok kaapei ka ŋiketatamak a Ŋikisila.

54 Atupit Petero Yesu aneni alwana, tari tooma ere ke Esacaradoti a ŋolo Apolon nooi. Kiboikinos ka ŋisigarya kiwuaŋas anakim.

55 Kiwara ŋisacaradotin ŋulu apolok ka Atukot daadaŋ ŋakiro ŋunakisitakinet Yesu, ikotere earere; nai toŋopikis.

56 Anerae apotu ŋikesitakinak ŋulu alalak ŋul, kirworo ŋuna pa eyookino, nabo pa acamuna ŋikecesuudae.

57 Tonyout ŋice, kisudokis temasi,

58 “Ikipotu isua eirasi iŋes ebala, ‘Etuwori Akai ka Akuj na ŋina adukete ŋituŋa a ŋakan, ido alotooma ŋirwa ŋiuni, odukok ace ŋina nyepedorete ŋakan a ŋituŋa akiduk’ ”.

59 Ŋakiro a ŋul daŋ, pa acamuna.

60 Tonyou Esacaradoti ŋolo Apolon nooi, towo alokiŋaren ŋituŋa, kiŋit Yesu tema, “Emam iyoŋ akirot ŋina iboŋokini a? Anukiro ikisitakinitotor iyoŋ ŋituŋa lu?”

61 Kililiŋ Yesu cek, nyeboŋok adiokirot. Kiŋit nabo Esacaradoti ŋolo Apolon nooi iŋes tema, “Irae iyoŋ Kristo Lokoku ka Akuj a ŋina ipuroe a?”

62 Toboŋok Yesu tema, “Arae; nabo iŋolikinete iyes Lokoku a Ituŋanan iboi aloteten Akuj ŋina alokidiama nooi ka ebuni alodowuon a ŋulu anakuj!”

63 Tocilicili Esacaradoti ŋolo Apolon nooi ŋikeelowi tema, “Nyo nabo eriŋa ikiwaritor ŋisuudae ŋice!

64 Idaut iyes daŋ akiirar ŋiyiany keŋ. Nyo itamete tokona iyes?” Temasi daadaŋ, “Itemokino iŋes totwan.”

65 Kisyakis ŋice akimwaanakin iŋes, akirap ŋakonyen keŋ ka akibapabap iŋes ebasi, “Totedo ŋini ikibap iyoŋ?” Kibapabapata ŋisigarya daŋ iŋes.


Topeg Petero atemar ayeni Yesu
( Mat. 26:69-75 ; Luk. 22:56-62 ; Yoa. 18:15-18, 25-27)

66 Ani eriŋa Petero eyai lore ŋol, kitoru aketiyan apei ŋina ke Esacaradoti a ŋolo Apolon nooi diye keŋ.

67 Ani iŋolikini iŋes Petero iwuaŋa anakim, kitek iŋes, tolimu tema, “Iyoŋ daŋ irukito ka Yesu ŋolo a Nasaret!”

68 Topeg Petero ŋun tema, “Nyayeni ayoŋ iŋes, nabo nyiyeni iyoŋ ŋuna irworo.” Torotok Petero a nen, tolot kiŋa diye epuke. [Apaki ŋinapei ŋin, toruuni ekokoroit.]

69 Toanyuwa nabo aketiyan ŋin iŋes, tolimok ŋituŋa ŋulu awuasi alodiye tema, “Erae lo epei alokidiŋ kec!”

70 Topeg nabo Petero ŋun. Kelunyar apaki ŋinauriyen, temasi ŋituŋa ŋulu awuasi alodiye Petero, “Kire jik irae iyoŋ daŋ epei alokidiŋ kec, anerae irae iyoŋ Egalilayat.”

71 Nai togeu Petero akilama ka akikoŋ tema, “Nyayeni ayoŋ ekile ŋolo ilimito iyes.”

72 Esaa ŋolopei, toru ekokoroit aruunet ŋina a ŋaarei. Totamu Petero ŋakiro ŋuna alimokinit Yesu iŋes ebe, “Takae nakwaare, eriŋa ekokoroit nyeruuno aruunet ŋina a ŋaarei, ipegi iyoŋ ŋapeget ŋauni atemar ikiyeni ayoŋ.” Ani etamuni Petero ŋun, kisyak akigworo nooi.

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan