Mar. 12 - EbaibulAkitadapet ŋina a ŋiketeok emanikor ( Mat. 21:33-46 ; Luk. 20:9-19 ) 1 Togeu Yesu akirworo neni a ŋituŋa a ŋakitadapeta ebala, “Abu ituŋanan todupak ŋikito ŋulu ke epiini, towuak awuas kiryam. Tobok akipany ŋina cuet epiini, todukok epemu, kicikak ŋiketeok emanikor, tolot iŋes acekwap. 2 Ani edoli apaki ŋina lemet, kiyakiya iŋes epito keŋ epei neni a ŋiketeok emanikor ayaun ŋadiraito ŋuna ke epiini. 3 Kikamut ŋiketeok epito ŋol, kibuŋata, kitoboŋosi emam epiini. 4 Kiyakiya nabo iŋes epito ece, kibuŋata ŋolo daŋ nakou nooi, tobolyatar. 5 Kiyakiya nabo elope emanikor epito ece ŋolo apotu ŋiketeok toara; kiyakiyana nabo ŋice ŋulu alalak, ŋulu apotu ŋiketeok toara ŋice ka kibuŋata ŋice. 6 Lokoku keŋ ŋolo donupei bon ŋolo minat edoŋit nyiyakiyara. Kiyakiya iŋes lokoku keŋ, etami atemar ekerete ikes iŋes. 7 Nai totukut ŋiketeok emanikor akiar iŋes temasi, ‘Lokoku keŋ lo, potu oara, eruma iwon emanikor ŋolo ke epiini.’ 8 Kikamut ikes iŋes, toara, tocakakis kiŋa emanikor.” 9 Kiŋit nai Yesu ikes tema, “Nyo nai ebuni elope ŋolo ke emanikor akitiyakin neni kec? Ebuni iŋes akiar ŋiketeok daadaŋ, inak emanikor neni a ŋice. 10 Nyesyoma mono iyes Ŋakigireta ŋuna igiritae ebe, ‘Amoru ŋina koloŋ aŋerete ŋikadukok iŋes tokona itogogoŋit akai alokoona. 11 Ekapolon elope etiyae nu, erae ŋakiro nu ŋuna etalakarak ŋuna ikite iwon!’ ” 12 Kiwara ŋikapolok a Ŋiyudayan akikamun Yesu, anerae apotu ikes toyenut atemar arae ikes erworor Yesu anakitadapet keŋ, nai tokera ŋikapolok a Ŋiyudayan asepic, kimyekis Yesu tolot. Akiŋiset ŋina ka akibuk ocur ( Mat. 22:15-22 ; Luk. 20:20-26 ) 13 Kiyakiyasi ŋikapolok ŋulu a Ŋiyudayan Ŋiparisayon ŋice ka ŋituŋa ŋice ŋulu ka atukot a ŋina ke Erode neni a Yesu, ikotere ikes elokuniata Yesu alorwor keŋ. 14 Ani edolunete ikes neni a Yesu, temasi, “Eketataman, ikiyeni isua atemar irworo iyoŋ ŋuna iyookino ka nyimisit ŋuna etamete ŋituŋa. Nyityakatyakat iyoŋ ŋituŋa, nai itatami ŋuna a kire ŋuna ka Akuj. Ikicamakinito mono isua Ŋikisila akibuk ocur neni ke ekepukan a Roma kori mam? 15 Ikibuki kori nyikibuki?” Nai toyenu Yesu atemar alokunito ikes iŋes; kiŋit ikes tema, “Kaanukiro ikilokunitotor iyes ayoŋ? Yautu esiliŋ oanyu.” 16 Yaut ikes esiliŋ, kiŋit nai Yesu ikes tema, “Ŋolo a ŋae ereet lo ka ŋakigireta nu?” Toboŋokis ikes temasi, “Ŋulu ke ekepukan a Roma.” 17 Tolimok Yesu ikes tema, “Inakisi ekepukan a Roma ŋini erae ikeŋ, inakis Akuj ŋini erae ŋini ka Akuj.” Toumokis ikes nooi aŋuna a ŋakiro a ŋun. Kiŋitae Yesu ŋakiro ŋuna ka ayarun alokatwak ( Mat. 22:23-33 ; Luk. 20:27-40 ) 18 Potu Ŋisadukayon neni a Yesu. Nai aŋuna pa anupitotor ikes atemar eyai ayarun alokatwak, kiŋita ikes Yesu temasi, 19 “Eketataman, egirit koloŋ Moses aŋuna kosi ebala, ‘Ani ketwana lokaato ke ekile, toesik aberu emam ikoku, irumi lokaato keŋ aberu ŋin, touruunia ŋidwe aŋuna a lokaato keŋ’. 20 Ayakasi ŋikaitotoi ŋikanikaarei, abu ŋolo apolon kiit aberu, totwan emam ŋidwe. 21 Kirum nai ŋolo a ŋiarei aberu, totwan ŋolo daŋ emam ŋidwe; ŋolo a ŋiuni daŋ ikwaŋinapei. 22 Totwaka ŋikaitotoi ŋulukanikaarei daadaŋ emam ŋidwe; ani ekaku totwan aberu daŋ. 23 Nai anayarun, eruwor mono aberu ŋin ŋina ka ali? Anerae abu iŋes toruwor aberu a ŋikaitotoi a ŋulukanikaarei a ŋul.” 24 Tolimok nai Yesu ikes tema, “Meere ba ŋakiro ŋun ikitooliyosi iyes, anerae nyiyenete iyes Ŋakigireta kori apedor ŋina ka Akuj? 25 Anerae ŋina eyaruniata ŋikatwak, nyiitasi ikes nabo ka nyipotonorosi akiitanaro, nai ikwaanikinosi ikes ka ŋimalaikan ŋulu eya nakuj. 26 Nai nyesyoma iyes alokitaabo a Moses ŋuna a ŋikatwak a ŋulu eyarunete, ikwapei kirworor Akuj neni keŋ anamoni ebala, ‘Arae ayoŋ Akuj ŋina ka Aburaam ka Isaka ta ŋina a Yakobo’ a? 27 Meere iŋes Akuj a ŋikatwak, nai Akuj a ŋulu eyarete. Aŋun, idyakarito iyes nooi.” Akiciket ŋina apolon akilo daadaŋ ( Mat. 22:34-40 ; Luk. 10:25-28 ) 28 Ayai nen eketataman a Ŋikisila epei ŋolo apupi ŋakiro ŋun. Toyenu iŋes atemar aboŋoki Yesu Ŋisadukayon ejok, kiŋit nai eketataman ŋol Yesu tema, “Anikiciket epol akilo ŋunace daadaŋ?” 29 Toboŋok Yesu iŋes tema, “Ŋina esyaunan iŋes na: ‘Isirael kiira! Erae Ekapolon Akuj yok apei bon. 30 Tomina Ekapolon Akuj kon a ekonitau a daadaŋ ka a akonikiyar a daadaŋ, ka a ŋakonitameta a daadaŋ ta a akonigogoŋu a daadaŋ.’ 31 Ŋina a ŋaarei iŋes na: ‘Tomina ekonikidunyet ikwaŋina iminar iyoŋ akonikuwan.’ Emam acekiciket ŋina epol akilo ŋunaarei ŋun.” 32 Tema eketataman ŋol, “Kire Eketataman, ilimu iyoŋ ŋuna iyookino atemar erae Akuj apei, emam ace mati iŋes bon 33 ka aminakin iŋes a etau a daadaŋ ka a ŋatameta a daadaŋ, ta a agogoŋu a daadaŋ; nabo ka aminakin ekidunyet ikwaŋina eminar ituŋanan akeekuwan, iloit ŋipeyosinei ka ŋamuronisya daadaŋ.” 34 Ani eanyuni Yesu atemar aboŋoki iŋes ejok, tolimok tema, “Emam nyilwana iyoŋ a Napukan ka Akuj!” Kedaun ŋun, emam icetuŋanan ŋini abu toŋirik akiŋit Yesu acekiŋiset. Ŋae erae Kristo? ( Mat. 22:41-46 ; Luk. 20:41-44 ) 35 Ani itatami Yesu ŋituŋa alo Kai ka Akuj, kiŋit ikes tema, “Kaanukiro ebaakatar ŋiketatamak a Ŋikisila ebe erae Kristo lokoku a Daudi? 36 Alimokini Etau ŋolo Asegan Daudi alimun ebe: ‘Atema Ekapolon neni ke Ekapolon kaŋ, kiboikin iyoŋ teten kaŋ, akitodol neni ewuakinia ŋikonimoi kwap ŋakejen kon.’ 37 Enyarit Daudi iŋes ‘Ekapolon’; ikokini nai iŋes eruwor lokoku keŋ ai?” Abu asepic ŋina alalan kiira akitatam a Yesu ka alakara. Kicik Yesu ŋituŋa acoikinit ŋiketatamak a Ŋikisila ( Mat. 23:1-36 ; Luk. 20:45-47 ) 38 Anakitatam keŋ, tema Yesu, “Tocoito ŋiketatamak a Ŋikisila, ŋulu eminasi akirimit enapito ŋikaasoi ŋulu aoyak, nabo ecamito kimalae ikwa ŋikapolok alomaket. 39 Eseete ŋikicoloŋo ŋulu ebusak akiboikin alosinagogae ka anasuban. 40 Emodiyanarete ŋiboro anakais a ŋapuseru ka itoodiuna ikes anakilipeta kec a ŋuna aoyak. Eryamunete ikes atubokino ŋina apolon nooi.” Ainakinet ŋina ka apuserut ( Luk. 21:1-4 ) 41 Kiboikin Yesu alo Kai ka Akuj diye asaduku ŋina acakyo ŋisiliŋa. Kitek ŋituŋa ecakete ŋisiliŋa. Tocakakis ŋikabarak ŋulu alalak ŋisiliŋa ŋulu alalak. 42 Bu apuserut apei ŋina akulyakana, tocakak nasaduku ŋikapun ŋiarei ŋulu ayakar iŋes. 43 Tonyarau Yesu ŋikasyomak keŋ, tolimok ikes tema, “Akalimokini ayoŋ iyes kire atemar, acakaki apuserut na anakulyako keŋ akilo ikes daadaŋ ŋulu acakakis ŋisiliŋa nasaduku. 44 Anerae, acakete ŋuluce daadaŋ ŋisiliŋa ŋulu erae ŋikoŋinae alobari kec, nai acakaki apuserut na anakulyako keŋ ŋulu daadaŋ ayakar ka edaritor akeekiyar.” |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda