Mar. 11 - EbaibulToloma Yesu Yerusalem ( Mat. 21:1-11 ; Luk. 19:28-40 ; Yoa. 12:12-19 ) 1 Toapiyasi Yesu ka ŋikeekasyomak Yerusalem, toriŋa eya diyete ŋitaunio ŋulu a Betepage ka Betania, lomoru a ŋikito a ŋulu enyaritae Olipa. Kiyakiya Yesu ŋikasyomak keŋ ŋiarei, 2 tolimok ikes tema, “Toloto tolomasi lore ŋolo eyai kiŋaren kus. Ani kilomasi, iryamunete isigirya ŋini eenitae, ŋini emam icetuŋanan adok, tolacut iyaut laalo. 3 Ani kikiŋit idiotuŋanan iyes atemar, ‘Kaanukiro ilacata iyes isigirya?’ temasi iyes, ‘Ekapolon iitanit iŋes, inyakunio atipei.’ ” 4 Toloto ikes, toryamut isigirya eenitae kiŋa epuke diye erot, tolacut iŋes. 5 Kiŋita ŋituŋa ŋulu awuasi a nen ikes temasi, “Kaanukiro ilacata iyes isigirya?” 6 Tolimokis nai ŋikasyomak ŋituŋa ŋuna alimokinit Yesu ikes; kimyekis nai ŋituŋa ikes torikosi isigirya. 7 Torikut nai isigirya neni a Yesu, kidokokis ŋikecelowi kidiama keŋ, kiboikin Yesu kaku keŋ. 8 Topetanakis ŋituŋa ŋulu alalak ŋikecelowi lorot ka ŋice ŋaten ŋuna etelunete ikes anariet, ŋuna aya ŋakwii. 9 Ŋituŋa daadaŋ ŋulu alosete alokiŋaren ka alokaku a Yesu, acelasi ebasi, “Osanna! Erereŋ ŋolo ebunit alokiro ke Ekapolon! 10 Erereŋ apukan ŋina a Papa yok a Daudi ŋina ebunit! Osanna toyai kidiama nooi!” 11 Toloma nai Yesu Yerusalem tooma Akai ka Akuj kiŋolyanak ŋiboro daadaŋ. Kedau akiŋolyanakin, toloto ka ŋulutomon ka ŋiarei lotaun ŋolo a Betania, aŋuna abunio akwap towaria. Kicen Yesu ebobore nyera jik ( Mat. 21:18-19 ) 12 Ani iwalari, toboŋut ikes alo Betania, tonyam Yesu akoro. 13 Toanyuwa iŋes ebobore aneni alwanan elibit, tolot nai aanyun kepedori aryamun ŋadiboboryo. Ani eapiyari iŋes diye, toryamu erae ŋakwii make; anerae ariŋa apaki ŋina eraeta ŋiboboryo. 14 Kicen Yesu ebobore tema, “Nyenyami nabo ituŋanan ŋaraito kon jik ameun tokona!” Kiirasi tari ŋikasyomak keŋ ŋakiro ŋun. Kirita Yesu ŋikagyelanarak alo Kai ka Akuj ( Mat. 21:12-17 ; Luk. 19:45-48 ; Yoa. 2:13-22 ) 15 Todolo Yesu ka ŋikeekasyomak Yerusalem. Toloma Yesu Kai ka Akuj, tosurok ŋituŋa daadaŋ ŋulu agyelanarete ka agyelete ŋiboro alo Kai ka Akuj. Kibelukwaana ŋimesae a ŋulu esyecete ŋisiliŋa ka kimasana ŋikicoloŋo a ŋulu agyelanarete ŋakuryo. 16 Nyecamak iŋes idiotuŋanan elomarya idiobore kiŋa Akai ka Akuj. 17 Kisyak Yesu akitatam ebala, “Elimunitoe alotooma Ŋakigireta ebe, ‘Enyarao Akai kaŋ Akai ŋina ilipyata ŋituŋa ŋulu a ŋibukui a daadaŋ,’ nai tokona, ituruwosi iyes iŋes Akai ŋina eŋopitotor ŋikokolak!” 18 Ani iirarete ŋisacaradotin ŋulu apolok ka ŋiketatamak a Ŋikisila ŋakiro ŋun, totamatamata epite ŋoloaret iŋes. Nai akerito ikes Yesu, anerae aumokinit asepic daadaŋ aŋuna ka akitatam keŋ. 19 Ani ewari, torotokis Yesu ka ŋikasyomak keŋ alotaun a ŋol. Akitaanyikinet ŋina ke ebobore ( Mat. 21:20-22 ) 20 Ani taparacu itorete ikes diye ebobore, toanyuwasi keono deu, ameun anataagor. 21 Totamu Petero ŋakiro a Yesu neni ke ekitoe, tema, “Eketataman, toanyuwa, keono ebobore ŋolo iceni iyoŋ.” 22 Toboŋok Yesu ikes tema, “Toyakatar anupit neni ka Akuj. 23 Anerae akalimokini ayoŋ iyes kire atemar, ŋinituŋanan etemari emoru lo ‘Kiyoto a ne, kimasar nanam;’ ani pa keŋayaŋayat alotau keŋ, nai tonupite atemar itiyakin ŋuna daadaŋ irworo iŋes kire, itiyakinio neni keŋ. 24 Aŋun, akalimokini ayoŋ iyes atemar, ŋinibore iŋitasi iyes ilipete ka tonupito atemar idaut aryamun, iryamunete iyes. 25 Apaki daadaŋ ŋina ilipyata iyes, kisyonioto ŋini daadaŋ itiyat aronis neni kus, ikotere Papa kus daŋ ŋolo eyai nakuj ikisyoni iyes. [ 26 Ani pa kisyonioto iyes ŋuluce, Papa kus daŋ ŋolo eyai nakuj nyikisyoni iyes.]” Kiŋitae Yesu, “Anipedor iyakar iyoŋ?” ( Mat. 21:23-27 ; Luk. 20:1-8 ) 27 Toboŋut ikes nabo Yerusalem. Ani elosi Yesu alo Kai ka Akuj, potu ŋisacaradotin ŋulu apolok ka ŋiketatamak a Ŋikisila ta ŋikatukok neni keŋ 28 temasi, “Anipedor iyakar iyoŋ, ŋina itiyaa ŋakiro nu? Ŋae ikiinakinit iyoŋ apedor ŋinakitiyaet ikes?” 29 Toboŋok Yesu ikes tema, “Ekeŋisi ayoŋ iyes akiŋiset apei bon; ani kiboŋokis iyes, akalimokini ayoŋ iyes neni ebunitor apedor ŋina etiyaa ayoŋ ŋakiro nu. 30 Ai abunitor akibatis a Yoana, nakuj kori lotuŋa? Toboŋokinoe ayoŋ!” 31 Kiŋitanaros ikes make ebasi, “Ani kikitema abunit anakuj, etemari iŋes, ‘Nyo bo pa inupitotor iyes iŋes?’ 32 Ikitemari mono abunit alotuŋa a?” (Akerito ikes ŋituŋa, anerae anupito ŋulu alalak atemar arae Yoana ekadwaran ŋolo a kire.) 33 Aŋakiro a ŋun, toboŋokis ikes Yesu temasi, “Nyikiyeni isua.” Tolimok Yesu ikes tema, “Ayoŋ daŋ nyakalimokini iyes neni ebunitor apedor ŋina etiyaa ayoŋ ŋakiro nu.” |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda