Mar. 1 - EbaibulAkitatam a Yoana ke Ekebatisan ( Mat. 3:1-12 ; Luk. 3:1-18 ; Yoa. 1:19-28 ) 1 Erae nugu Ŋakiro ŋuna Ajokak ŋuna a Yesu Kristo a Lokoku ka Akuj. 2 Isyakinito ŋakiro nu alopite a ŋolo koloŋ adwarya Isaya ebe, “Abu Akuj tema, ‘Eyakiyari ayoŋ ekaakiyakia kiŋaren eriŋa iyoŋ nyeloto.’ 3 Ebuni iŋes akiwor analoŋisat ebala, ‘Kitemonokisi erot ŋolo ke Ekapolon; kisidiiryata neni itori iŋes!’ ” 4 Tolot Yoana Ekebatisan naloŋisat akitatam ka akibatis, ebala, “Tokiwa ŋasecisya kus, ikotere ikisyoni iyes Akuj.” 5 Toloto neni a Yoana ŋituŋa daadaŋ ŋulu a Yudeya ka Yerusalem; ani kedaut ikes akiki ŋakecesecisya, kibatisa iŋes ikes anaŋolol a ŋina anyaritae Yorodan. 6 Anapit Yoana elou ŋolo etiyaunitae a ŋajul a ŋuna ke ekaal ka tonapite arokoba anacir keŋ, kimuji emaase ka ao analoŋisat. 7 Kitatam iŋes ŋituŋa tema, “Ebunit alokaku kaŋ ŋolo epol akilo ayoŋ, ŋolo nyitemokino ayoŋ tari okukokin olacak ŋarukanes ŋuna a ŋamuk keŋ. 8 Ekebatisae ayoŋ iyes a ŋakipi, nai ikibatisae iŋes iyes a Etau a ŋolo Asegan.” Akibatisao ka akitemio a Yesu ( Mat. 3:13-17 , 4:1-11 ; Luk. 3:21-22 , 4:1-13 ) 9 Alorwa a ŋul, bu Yesu alore a Nasaret, anakwap a Galileya, kibatisa Yoana iŋes daŋ alo Yorodan. 10 Ani elomuni Yesu anakipi, toanyuwa nakuj eŋaara, bu Etau ŋolo Asegan kidiama keŋ ikoni akuri. 11 Ŋinapeipaki kirworik etoil anakuj ebala, “Irae iyoŋ Lokoku kaŋ ŋolo minat ŋolo alelyania ayoŋ.” 12 Ŋolopeikiro ya Etau Yesu naloŋisat. 13 Kiboi Yesu analoŋisat ŋirwa ŋatomoniomwon, kitem nai Satan iŋes. Ayakasi ŋityaŋ daŋ naloŋisat ŋin, nai apotu ŋimalaikan kiŋarakis iŋes. Tonyarau Yesu ŋikekamak ŋikolya ( Mat. 4:12-22 ; Luk. 4:14-15 , 5:1-11 ) 14 Kedaun akiwuakin Yoana mabus, bu Yesu Galileya, kitatam Ŋakiro ŋuna Ajokak ŋuna ka Akuj, 15 ebala, “Adolu apaki, aapuu Apukan ka Akuj. Tokiwa ŋasecisya kus, tonupa Ŋakiro ŋuna Ajokak!” 16 Ani itori Yesu diye anam ŋina a Galileya, kiŋolik Simoni ka lokaato keŋ Anderia ecakakinete atibait nanam, anerae arae ikes ŋikekamak ŋikolya. Ŋikekamak ŋikolya eya nataker 17 Tolimok Yesu ikes tema, “Kiwuapakinae ayoŋ, eketuruwori ayoŋ iyes ŋikekamak ŋituŋa.” 18 Kimyekis ikes ŋatibae kec atipei, kiwuapakis iŋes. 19 Torotok iŋes kiŋaren iwadio, kiŋolik Yakobo ka Yoana, ŋidwe a Sebedeo, eyakasi nataker erucete ŋakecetibae. 20 Tonyarau Yesu ikes atipei, kiwuapakis nai iŋes, toesikis papa kec ka ŋiketiyak ŋulu eotyak anataker. Kitaŋaleu Yesu ekile ŋolo ekamunit ekipye ( Luk. 4:31-37 ) 21 Tonyout Yesu ka ŋikeekasyomak, toloto Kaperenaum. Ani akoloŋit ŋina a Sabato, tolot Yesu losinagoga kisyak akitatam ŋituŋa. 22 Toumokis daadaŋ aŋuna ka akeekitatam, anerae etatami iŋes erae ŋolo eyakar apedor, meere ikwa ŋiketatamak a Ŋikisila. 23 Keyai tooma losinagoga ekile ŋolo ekamunit ekipye, kiworou 24 tema, “Icamit iyoŋ akikokin isua ai, iyoŋ Yesu ŋolo a Nasaret? Ibunit iyoŋ amunyar isua a? Akayeni ayoŋ iyoŋ atemar irae epei bon ŋolo Asegan, ŋolo ka Akuj.” 25 Kiŋenyak Yesu ekipye tema, “Kililiŋ, tolomu alokile a lo!” 26 Kitamaranik nooi ekipye iŋes kidesak kwap, kiworou nooi. Apaki ŋin, tolomu ekipye aneni keŋ. 27 Toumokis daadaŋ, kiŋitanaros ebasi, “Anukiro nu? Erae mono akitatam na ŋina kitete a? Anerae itatami iŋes ka apedor, ka epupete tari ŋipyan ŋakeekiro!” 28 Kielakin atipei ŋakiro a Yesu akwap daadaŋ ŋina edunyatar Galileya. Kitaŋaleu Yesu nakamuran a Simoni ka ŋicekadyakak ( Mat. 8:14-17 ; Luk. 4:38-41 ) 29 Ŋinapeipaki alomuniata Yesu ka ŋikeekasyomak alosinagoga, torukosi ka Yakobo ta Yoana kai a Simoni ka Anderia. 30 Toryamut nakamuran a Simoni ikamunit elekes nooi; aponi tolimokinae Yesu atipei. 31 Kikamu Yesu iŋes akan, kitonyou. Toŋaleu iŋes, kisyak akisimuj ikes. 32 Ataboŋ ŋin edoiyori akoloŋ, yaut ŋituŋa ŋikadyakak ŋulu ekamunito ŋipyan neni a Yesu. 33 Tocunakinos ŋituŋa ŋulu ke etaun a ŋol daadaŋ lokek ŋolo ka akai; 34 kitaŋaleu iŋes ŋituŋa ŋulu alalak ŋulu adyakasi ŋidekesyo ŋulu agelegelya. Kirita daŋ ŋipyan ŋulu pa acamit iŋes elimunete adiokirot, anerae ayenete ikes iŋes. Kitatam Yesu ŋituŋa alo Galileya ( Luk. 4:42-44 ) 35 Ani taparacu eriŋa akoloŋ nyipiripiruna, tonyou Yesu, tolot neni asilon akilip. 36 Toloto Simoni ka ŋikeerukitos akiwarit iŋes; 37 ani eryamunete iŋes temasi, “Ikiwarito iyoŋ ŋituŋa.” 38 Toboŋok Yesu ikes tema, “Apena lorerya ŋice alodiye a ne, ikotere etatam aina daŋ, anerae ŋakiro abunitor ayoŋ ŋun.” 39 Tolot nai Yesu lorerya ŋulu a Galileya daadaŋ akitatam alosinagogae, kiritana ŋipyan alotuŋa. Kitaŋaleu Yesu ekile ŋolo ka atapon ( Mat. 8:1-4 ; Luk. 5:12-16 ) 40 Bu ekile ŋolo adyaka atapon neni a Yesu, kimaima iŋes, toryedik alokiŋaren keŋ tema, “Ani kicamit iyoŋ, ipedori akitaŋaleun.” 41 Abu Yesu kisyoni iŋes, torwaa akeekan, totap iŋes tema, “Acamit; toŋaleu!” 42 Ŋolopeikiro, todaun atapon alokile a ŋol, toŋaleu iŋes. 43 Tolimok Yesu iŋes alosit atipei, kicik daŋ nooi tema, 44 “Nyilimok idiotuŋanan, nai tolot kitoodiyar neni ke esacaradoti, ikisyem iŋes iyoŋ; ido tolemu ainakinet aŋuna ka ajokun kon, ikwaŋina icikakinitor Moses, ikotere toanyunia ŋinituŋanan atemar ijoku iyoŋ.” 45 Nai tolot iŋes kisera ŋuna ka aŋaleun keŋ emam akuryanu, kirwor ŋakiro ŋuna alalak nooi. Todaun Yesu epite ŋololomaret lotaun ileere. Aŋun, kiboi iŋes alokiŋa etaun. Ponito ŋituŋa neni keŋ alowaetin a daadaŋ. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda