Luk. 9 - EbaibulKiyakiya Yesu ŋikasyomak ŋulutomon ka ŋiarei ( Mat. 10:5-15 ; Mar. 6:7-13 ) 1 Tonyarau Yesu ŋulutomon ka ŋiarei, inak ikes apedor ka apolou ŋina kiritanaret ŋipyan ka ŋina kitaŋaleununuyet ŋikadyakak. 2 Kiyakiya ikes akisera ŋakiro ŋuna ka Apukan ka Akuj ka akitaŋaleunun. 3 Tolimok iŋes ikes tema, “Nyitiŋa idiobore ilosete; ebela kori ecwee, akimuj kori ŋisiliŋa; nyitiŋa daŋ ŋilowi ŋiarei. 4 Ani ŋinakai ilomarete iyes, kiboyoto a nen tari akoloŋit ŋina irotokinioto. 5 Ani ca neni nyikijauniata ŋituŋa iyes, torotokis a nen, totwakis apuwa ŋina a ŋakejen kus nen, kitoodiu neni atemar esecito ikes.” 6 Torotokis ikes, kimanimana ŋirerya daadaŋ iseraete Ŋakiro ŋuna Ajokak, nabo kitaŋaleununuyete ŋituŋa daadaŋ. Ŋibileri ŋulu ke Erode ( Mat. 14:1-12 ; Mar. 6:14-29 ) 7 Ani iirari erwosit Erode ŋolo arae ekepukan a Galileya ŋakiro ŋuna apotu kitiyakinos, kibiler iŋes nooi, anerae abasi ŋituŋa ŋice, “Yoana Ekebatisan iŋes ayaru!” 8 Tolimut ŋice temasi, “Eliya iŋes atakanu,” nabo abasi ŋice, “Epei alokidiŋ ŋikadwarak ŋulu ŋorok iŋes ayaru.” 9 Tolimu Erode tema, “Abe bo abu ayoŋ etutubo ŋasigarya akou a Yoana. Ŋae nai ituŋanan ŋini apupi ayoŋ ŋakiro keŋ en?” Kiitan iŋes aanyun Yesu. Kisimuj Yesu ŋituŋa ŋalipyo ŋakan ( Mat. 14:13-21 ; Mar. 6:30-44 ; Yoa. 6:1-14 ) 10 Ani eboŋunete Ŋikiyakia, tolimokis Yesu ŋakiro ŋuna apotu ikes kitiyata. Ya Yesu ikes neni asilon diyete etaun ŋolo anyaritae Betesaida. 11 Ani iirari asepic a ŋituŋa atemar alot iŋes inaa, kiwuapak iŋes. Kijau iŋes ikes, tolimok ikes ŋakiro ŋuna ka Apukan ka Akuj, kitaŋaleu ŋulu adyakasi daŋ. 12 Ani isyakini akoloŋ adoiyor, potu Ŋikiyakia ŋulutomon ka ŋiarei temasi, “Kimyek ŋituŋa toloto lorerya ka lomanikorin ŋulu eapiyete, toryamut neni perot ka akimuj daŋ, anerae esil akwap na.” 13 Nai tolimok Yesu ikes tema, “Inakisi iyes pei ikes idiobore ŋini nyamat.” Temasi ikes, “Eya isua ŋamugati ŋakan ka ŋikolya ŋiarei make, mati ca kikilot isua akigyel akimuj aŋuna a ŋituŋa a lu a daadaŋ.” 14 Aapikinit ekimar a ŋikilyok a ŋulu aya nen ŋalipyo ŋakan. Tolimok Yesu ŋikasyomak keŋ tema, “Totyakatyakata ŋituŋa, kisiboikis a ŋatomonikan.” 15 Kitiyata nai ikes ikwaŋina alimokinitere, kisiboikis ŋituŋa. 16 Tolemu Yesu ŋamugati ŋakan ka ŋikolya ŋiarei, kireo kidiama nakuj, kilipak, tonyilinyili inak ŋikasyomak keŋ, tokorakis ŋituŋa. 17 Kimuja daadaŋ kimwoko, ido tocunut ŋikasyomak ŋapiyanunet ŋuna apotu kilelebun ŋaditae ŋatomon ka ŋaarei. Toboŋok Petero Yesu tema, “Irae iyoŋ Kristo ŋolo ka Akuj” ( Mat. 16:13-19 ; Mar. 8:27-29 ) 18 Acekoloŋit, ilipi Yesu bon, potu ŋikeekasyomak neni keŋ. Kiŋit iŋes ikes tema, 19 “Ebasi mono ŋituŋa ŋae ayoŋ?” Toboŋokis ikes temasi, “Yoana Ekebatisan, nai ebasi ŋice irae iyoŋ Eliya, nabo daŋ ŋice ebasi irae iyoŋ epei alokidiŋ ŋikadwarak ŋulu ŋorok ayaru.” 20 Kiŋit iŋes ikes tema, “Ibasi bo iyes ŋae ayoŋ?” Toboŋok Petero tema, “Irae iyoŋ Kristo ŋolo ka Akuj.” Kirwor Yesu ŋuna ka atwanare ka ayarun keŋ ( Mat. 16:20-28 ; Mar. 8:30—9:1 ) 21 Kicik nai Yesu ikes nyelimokis ŋun idiotuŋanan. 22 Kiyatak iŋes erwor keŋ tema, “Itemokino Lokoku a Ituŋanan kisicanae nooi, toŋero ŋikatukok ka ŋisacaradotin ŋulu apolok ka ŋiketatamak a Ŋikisila. Earyo iŋes, nai kelunyar ŋirwa ŋiuni, eyaruni.” 23 Tolimok nai iŋes ikes daadaŋ tema, “Ŋinituŋanan ecamit akiwuapakin ayoŋ, itemokino toŋero bon, tosodi toryoŋ ekeemusalaba a ŋinakoloŋit ekewuapak ayoŋ. 24 Ituŋanan ŋini ecamit aiun akiyar keŋ, itotwaniyari; nai ŋini itotwaniari akiyar keŋ aŋuna kaŋ, eiuni. 25 Alipoida eryamuni ituŋanan, erae keŋata akwap daadaŋ, nai totwania akeekiyar? 26 Anerae ŋini irumito ŋileec aŋuna kaŋ ka aŋuna a ŋakaakiro, irumete Lokoku a Ituŋanan daŋ ŋileec aŋuna keŋ ŋina ebunio anapolou a ŋina a Papa ta ŋina a ŋimalaikan a ŋulu ka Akuj. 27 Akalimokini ayoŋ iyes kire atemar, eya ne ŋice ŋulu nyiirete atwanare, eriŋa nyeanyuwara Apukan ka Akuj.” Kilocokin akuwan a Yesu ( Mat. 17:1-8 ; Mar. 9:2-8 ) 28 Kelunyar ŋirwa ŋikanikauni, tolot Yesu lomoru akilip, erukito ka Petero, Yoana ka Yakobo. 29 Ani eriŋa Yesu ilipi, kilocokin ereet keŋ ka tokwaŋiata ŋilowi keŋ kya. 30 Totakanut ŋikilyok ŋiarei, Moses ka Eliya, kirworikin ka iŋes. 31 Kirworo Moses ka Eliya ŋulu atakanunete anakica a ŋina ka Akuj ŋakiro ŋuna ka atwanare a Yesu a ŋina alosi akitiyakin alo Yerusalem. 32 Elurasi Petero ka ŋikeerukitos, ani ekienyunete kojokan, kiŋolikis akica ŋina ka apolou keŋ ka ŋikilyok ŋuluarei ŋulu awuasi ka iŋes. 33 Ani erotokinete Moses ka Eliya, tema Petero neni a Yesu, “Eketataman, ejok nooi iwon akiboi a nege! Kimyekinae isua odukutu ŋitogoi ŋiuni, epei ŋolo kon, epei ŋolo a Moses ka epei ŋolo ke Eliya.” (Pa ayeni iŋes ŋuna erworo.) 34 Ani eriŋa iŋes irworo, bu edou, torapuwa ikes aribo, tobul ikes ŋolopite alomaryata lodou. 35 Kirworik etoil alodou tema, “Erae lo Lokoku kaŋ ŋoloseuna; topupo iŋes!” 36 Ani iiraryo etoil, arae Yesu bon awuoi a nen. Kililiŋa ŋirukitos a Yesu cek, nyelimokis idiotuŋanan ŋuna apotu ikes kiŋolikis. Kitaŋaleu Yesu edya ŋolo ekamunit ekipye ( Mat. 17:14-18 ; Mar. 9:14-27 ) 37 Ani taparacu iwalari, totiyaunos Yesu ka ŋirukitos keŋ ŋuluuni alomoru, tosodi kiryamun ka asepic a ŋituŋa. 38 Tocelu ekile anasepic tema, “Eketataman, ekemaimai ayoŋ iyoŋ, bua kare ca toanyu lokoku kaŋ, anerae erae iŋes ikaakoku ŋini donupei! 39 Ikamununui ekipye iŋes, kisiworou, kidesak kwap, kirakar, tokuut ŋikurudoi anakituk; nabo torubak eryeba nooi ekaoyan! 40 Abu ayoŋ odyek ŋikasyomak kon akiritar ekipye ŋol aneni keŋ, nai abu tokuruwo ikes.” 41 Toboŋok Yesu tema, “Okoe ŋipeituŋa nyenupito, nabo eoliyorito. Ikiruki mono ayoŋ ka iyes tari ori ka akadaŋi iyes tari ori?” Kedaun ŋun, tolimok Yesu ekile ŋol tema, “Yau lokoku kon ne.” 42 Ani eriŋa edya ebunit, toramak ekipye iŋes kwap kirakar. Kikilyak Yesu ekipye, kitaŋaleu edya, ido inak iŋes neni a papa keŋ. 43 Toumokis ŋituŋa daadaŋ aŋuna ka apedor a ŋina ka Akuj. Ani eriŋa ŋituŋa eumonokinete ŋuna abu Yesu kitiya, tolimok Yesu ŋikasyomak keŋ tema, Toboŋok Yesu alimun ŋuna ka atwanare keŋ ( Mat. 17:22-23 ; Mar. 9:30-32 ) 44 “Kiirasi kojokan ŋakiro ŋuna akalimokini ayoŋ iyes! Ipotokinio Lokoku a Ituŋanan nakan a ŋituŋa.” 45 Nai pa ayenete ŋikasyomak keŋ apolou a ŋakiro a ŋuna erworo iŋes. Emunonitae aneni kec, ikotere nyeyenuniata; tokuryaketa ikes akiŋit iŋes ŋakiro ŋun. Ŋae epol nooi? ( Mat. 18:1-5 ; Mar. 9:33-37 ) 46 Topegakinos ŋikasyomak a Yesu ecamito ayenun ituŋanan ŋini epol nooi alokidiŋ kec. 47 Nai ani eripuni Yesu ŋuna atamete ikes, abu toriko ikoku ŋini cici, kitowuo alodiye keŋ, 48 tolimok ikes tema, “Ŋinituŋanan ijauni ikoku ŋini cici ŋini ikoni en alokiro kaŋ, ekejauni ayoŋ; a nen ŋini ekejauni ayoŋ, ijaunit tari ŋini ekeyakuunit ayoŋ. Anerae ŋini itiditeuna alokidiŋ kus, iŋes epol nooi.” Ŋini nyikitepegi iyes, erae ŋini kus ( Mar. 9:38-40 ) 49 Tolimok Yoana Yesu tema, “Eketataman, eŋolikinitae isua ekile iritanari ŋipyan alokiro kon, kiretakinae isua iŋes, anerae nyerae iŋes epei alokidiŋ yok.” 50 Tolimok Yesu Yoana ka ŋikasyomak ŋuluce tema, “Nyiretakis iŋes, anerae ituŋanan daadaŋ ŋini nyikitepegi iyes, erae ŋini kus.” Togeu Yesu alosit keŋ Yerusalem 51 Ani eapuunete ŋirwa ŋulu boŋoret Yesu nakuj, abu iŋes totyaku alosit Yerusalem. 52 Kiyakiya iŋes ŋituŋa ŋice kiŋaren ŋulu apotu tolomasi lore ece alo Samaria akitemokin ibore daadaŋ aŋuna ka abunore keŋ. 53 Nai apotu ŋituŋa a nen towout akijaun Yesu, anerae arae iŋes ekaloton Yerusalem. 54 Ani iŋolikinete Yoana ka Yakobo ŋulu arae ŋikasyomak a Yesu ŋakiro ŋun, temasi, “Ekapolon, icamit iyoŋ onyarautu akim anakuj, tomunya ŋituŋa lu a?” 55 Nai toboboŋ Yesu kiŋenyak ikes. 56 Toloto ikes ecere ŋolo ayai kiŋaren. Ŋituŋa ŋulu adikino eruworosi ŋikewuapak a Yesu ( Mat. 8:19-22 ) 57 Ani eriŋa ikes eya lorot, tolimok ecekile Yesu tema, “Ekewuapi ayoŋ iyoŋ neni ilosi daadaŋ.” 58 Tolimok Yesu iŋes tema, “Eyakatar ŋikweei ŋaduyon, ka eyakatar ŋikyeny ŋakais; nai emam Lokoku a Ituŋanan neni kieŋunet.” 59 Tolimok nabo Yesu ecekile tema, “Kiwuapakinae ayoŋ.” Tosodi ŋolo tolimu tema, “Kimyekinae mono olot akinuk papa kaŋ.” 60 Toboŋok Yesu iŋes tema, “Kimyek ŋikatwak tonuka ŋikatwak kec. Ape iyoŋ kisera ŋakiro ŋuna ka Apukan ka Akuj.” 61 Tolimu nabo ece tema, “Ekewuapi ayoŋ iyoŋ Ekapolon; nai kimyekinae mono olot olimok ŋituŋa kaŋ atemar kidoŋo robo ejok.” 62 Tolimok Yesu iŋes tema, “Ituŋanan daadaŋ ŋini ani ketikaki ŋakeekan lomeleku, torubak nabo iŋoliyanari kaku, nyitemokino aŋuna ka Apukan ka Akuj.” |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda