Luk. 8 - EbaibulŊaberu ŋuna ewuapito Yesu 1 Kedaun ŋakiro ŋun, kirimo Yesu lotaunio ka lorerya, akitatam Ŋakiro ŋuna Ajokak ŋuna ka Apukan ka Akuj. Torukito ka ŋulutomon ka ŋiarei; 2 ka ŋaberu daŋ ŋace ŋuna abu Yesu kitaŋaleu ikamunito ŋipyan ikes ka alodekesyo. Araakasi ikes Maria (ŋina arae ekiro keŋ Magadalena) ŋina etaŋaleunio ikamunito ŋipyan ŋikanikaarei; 3 Joanna, aberu a Kusa a ŋolo eyokit ŋiboro ŋulu ke Erode, ka Susanna ka ŋace ŋuna alalak ŋuna eŋaranakinete ikes a ŋiboro kec. Akitadapet ŋina a ŋikinyom ( Mat. 13:1-9 ; Mar. 4:1-9 ) 4 Potu ŋituŋa neni a Yesu alowaetin a daadaŋ, alotaunio a ŋulu alalak toruwor asepic; tolimok Yesu ikes akitadapet na tema, 5 “Ayai ekile ŋolo abu tolot akitakin ŋikinyom keŋ. Ani eekini iŋes, todoto ŋice lorot, ido kipudaasi ŋituŋa ka kidepasi ŋikyeny. 6 Apotu ŋice todoto loŋaro; ani erupunete, apotu tookiyosi, anerae amam pa apalal ŋalup. 7 Apotu ŋikinyom ŋice todoto kidiŋ lokukwa, tosodo toruput kaapei ka ŋikukwa, torida ŋikukwa ikes. 8 Nabo apotu ŋice todoto nalup ŋuna ajokak, toruput topolout, tokoniu ŋolokinyomit amiat.” Kedau Yesu erwor ŋun, tolimok ikes ikeunit tema, “Iŋes ŋini eya ŋaki ŋuna kiiraret, kiira!” Apolou ŋina a ŋakitadapeta ( Mat. 13:10-17 ; Mar. 4:10-12 ) 9 Kiŋita ŋikasyomak Yesu apolou ŋina ka akitadapet a ŋin. 10 Toboŋok Yesu ikes tema, “Ikiinakinitae iyes ayenun ŋuna imunono ŋuna ka Apukan ka Akuj, nai ŋituŋa ŋuluce elimokinio a ŋakitadapeta. Tosodi ani kiŋolikis daŋ, nyeanyuwasi; ani kepuput daŋ, nyiirasi.” Apolou ŋina ka akitadapet a ŋina ke eketan ( Mat. 13:18-23 ; Mar. 4:13-20 ) 11 “Apolou ŋina ka akitadapet iŋes na: ekinyomit iŋes akirot ŋina ka Akuj. 12 Ŋikinyom ŋulu adoete lorot erae ŋituŋa ŋulu iirarete, nai bu Satan tolema akirot alotai kec, ikotere nyenupa ikes toiunos. 13 Ŋikinyom ŋulu adoete loŋaro erae ŋituŋa ŋulu iirarete akirot kijaut ka alelyan, nai emamukatar ikes ŋataagor, enupete ca iwadio, nai ani edoli ŋirwa ŋulu itemere, tosodo topalikis. 14 Ŋikinyom ŋulu adoete lokukwa, erae ŋituŋa ŋulu iirarete akirot; nai amitakinit ŋuna ka akwap ka ekibure ŋolo a ŋiboro daadaŋ elomunete tooma toridakis akirot ŋina ka Akuj nyera. 15 Ŋikinyom ŋulu adoete nalup ŋuna ajokak erae ŋituŋa ŋulu iirarete akirot, kiricakis, tonupa a ŋitai a ŋulu ajokak ka totitinyikis akitodol ŋina erayata. Etaa alokwap ekitaada ( Mar. 4:21-25 ) 16 “Emam ituŋanan inokakini etaa, tosodi tobuburik atuba kori kiwuak kwap ekitaada. Nai iwuakini iŋes neni ikeuna, ikotere kiteoto ŋituŋa daadaŋ elomarete kai. 17 Anerae emam ibore ŋini imunonitae ŋini nyisileereunio, kori ibore daadaŋ ŋini iwuaitae ŋini nyitatakununio yaunae nakica. 18 “Tocoito robo ikwaŋina iiraryata; anerae ituŋanan daadaŋ ŋini eyakar ibore einakinio ŋini elal, nai ŋini daadaŋ emam ibore eyai, edemaryo tari ŋinidio cici ŋini etami iŋes atemar ayakar.” Toto a Yesu ka ŋikaitotoi a Yesu ( Mat. 12:46-50 ; Mar. 3:31-35 ) 19 Potu toto a Yesu ka ŋikaitotoi a Yesu, nai nyepedosi akidol diyete Yesu aŋuna ka asepic a ŋina apolon. 20 Tolimokinae Yesu temarae, “Ewuasi toto kon ka ŋikonikaitotoi alokiŋa, ecamito aanyun iyoŋ.” 21 Toboŋok iŋes tema, “Toto kaŋ ka ŋikaitotoi kaŋ ikes ŋulu iirarete ŋakiro ŋuna ka Akuj, kiwuapa.” Kitidipok Yesu ekuwuam ŋolo apolon ( Mat. 8:23-27 ; Mar. 4:35-41 ) 22 Apeikoloŋit, todokasi Yesu ka ŋikeekasyomak nataker tolimok iŋes ikes tema, “Apena, odokasi ekekwaye anam.” Kisyakis ikes amiar ataker. 23 Ani eriŋa ikes eya nanam, kinapakin Yesu tojotoor. Tokut atipei ekuwuam ŋoloti apolon ananam, kiburiburi ataker akilelebun. Toryamut ikes ŋican ŋulu apolok. 24 Kiyotosi ŋikasyomak neni a Yesu, kitekienyut iŋes temasi, “Eketataman, Eketataman! Edikino ikitwaki.” Tonyou Yesu, kikilyak ekuwuam ka ŋakipi ŋuna emorokokoete, todipakinos ikes, kililiŋ akwap cek. 25 Kiŋit Yesu ŋikeekasyomak tema, “Ai eyai anupit kus?” Tobul ikes, toumokis kiŋitas make temasi, “Ŋae ekile lo ŋolo elimokini tari ekuwuam ka ŋakipi kiirasi iŋes lo?” Kitaŋaleu Yesu ekile ŋolo ekamunito ŋipyan ( Mat. 8:28-34 ; Mar. 5:1-20 ) 26 Todolut nai ikes nakwap ŋina a Ŋigadara ŋina eteosi ka Galileya. 27 Ani edokuni Yesu anataker, kiryama ka ekile ŋolo abunit alotaun, ŋolo ekamunito ŋipyan. Eboit iŋes ekaoyan eleri, nabo kiboiye analyalin toŋerite ere. 28 Ani iŋolikini iŋes Yesu, kiworou toramakin kiŋaren keŋ, tocelu tema, “Anukiro eya iyoŋ ka ayoŋ, Yesu Lokoku ka Akuj, a ŋina alokidiama nooi? Akadyekit ayoŋ iyoŋ atemar, nyikisican kare ca!” 29 Alimuni iŋes ikoŋina, anerae eŋenyakini Yesu ŋipyan alomun aneni keŋ. Etokoponorete iŋes ŋipyan ŋirwa ŋulu alalak, tari keeni iŋes a ŋiriko ŋakejen ka ŋakan, aŋedanari kipiiri nariet aŋuna ka agogoŋu a ŋipyan a ŋul. 30 Kiŋit Yesu iŋes tema, “Ŋae ekonikiro?” Toboŋok ekile tema, “Erae ekiro kaŋ ‘Ajore’,” anerae alomarito ŋipyan ŋulu alalak tooma keŋ. 31 Kimaimaa ŋipyan ŋul Yesu nyecakak ikes nauwuat ŋina aoyan. 32 Ayai nen esipan ŋolo apolon ŋolo a ŋipegei ŋolo adaka nagum ke emoru. Kilipa ŋipyan Yesu aesikin ikes tolomasi lopegei. Tocamak iŋes ikes. 33 Tosodo tolomut ŋipyan ŋul alokile, tolomasi lopegei; tosuro esipan daadaŋ anakope, tosuror tooma nanam, kitamat totwaka. 34 Ani iŋolikinete ŋikeyokok ŋulu a ŋipegei ŋakiro ŋuna etiyakinosi, kipiiryoto alimor lotuŋa ŋulu aya lotaun ka lorerya. 35 Toloto ŋituŋa aanyun ŋakiro ŋuna apotu kitiyakin. Potu neni a Yesu, toryamut ekile ŋolo etolomunere ŋipyan iboi a nakejen a Yesu, enapit ŋilowi, kejokyar akeekuwan; tokuryaketa ikes. 36 Tolimokis ŋulu aris keyenut epite ŋolo etaŋaleunere ekile ŋolo ekamunito ŋipyan. 37 Apotu nai ŋituŋa ŋulu ka akwap a Gadara kiŋitakis Yesu alosit iwace, anerae abu tobul ikes nooi. Todoka nai Yesu nataker, toboŋo. 38 Tosodi ekile ŋolo sek eritaryo ŋipyan aneni keŋ, kimaima Yesu arukor ka iŋes. Nai kitoboŋo Yesu iŋes lore keŋ tema, 39 “Toboŋo lore kon, kiserak lotuŋa ŋakiro ŋuna etiya Akuj neni kon.” Tolot nai iŋes tolimok ŋituŋa daadaŋ alotaun ŋuna abu Yesu kitiyak neni keŋ. Nakoku a Yairo ka aberu ŋina atapi elou a Yesu ( Mat. 9:18-26 ; Mar. 5:21-43 ) 40 Ani eboŋuni Yesu alokekwaye anam, kisiryam asepic a ŋituŋa iŋes, anerae edarito ŋituŋa iŋes. 41 Bu ekile ŋolo anyaritae Yairo, ŋolo apolokinit esinagoga. Toramakin kiŋaren Yesu, kimaima iŋes abunore kai keŋ, 42 anerae adyaka nakoku keŋ ŋina donupei, toapiye atwanare. Arae ŋikaru keŋ ŋitomon ka ŋiarei. Nai ani eriŋa Yesu elosi toridak nooi asepic a ŋituŋa iŋes. 43 Ayai nen aberu ŋina aleleete ŋaokot ŋikaru ŋitomon ka ŋiarei. Kisunyak iŋes ŋikeeboro daadaŋ lomurok, nai amam tari ipeituŋanan daŋ ŋini apedori akitaŋaleun iŋes. 44 Toŋicun iŋes alokaku, totap abilet ŋina ke elou a Yesu; totubos ŋaokot atipei. 45 Kiŋit Yesu tema, “Ŋae ŋini akatap ayoŋ?” Topega ŋituŋa daadaŋ ŋun, ido tema Petero, “Eketataman, ikilukakinito iyoŋ ŋituŋa kidiŋ ka ikijukito daŋ.” 46 Nai tema Yesu, “Akatapit sek ayoŋ ituŋanan, anerae abu ayoŋ oyenu atemar alot agogoŋu aneni kaŋ.” 47 Ani eanyuni aberu ŋin atemar pa apedorit iŋes akimunon ŋakiro ŋun, bu emarani, toryedik alokiŋaren Yesu. Kitatamik iŋes alokiŋaren ŋituŋa daadaŋ ŋakiro ŋuna atapya iŋes elou a Yesu ka epite ŋolo aŋaleunio iŋes atipei. 48 Tolimok Yesu iŋes tema, “Nakoku, ikitaŋaleu iyoŋ anupit kon. Tolot a ekisil.” 49 Ani eriŋa Yesu irworo ŋun, bu ituŋanan ice alore a Yairo, tolimok Yairo tema, “Eridak nakoku kon, tojoŋo akicanit eketataman.” 50 Kiira Yesu ŋakiro ŋun, tolimok Yairo tema, “Nyikibul, nai tonup iyoŋ, eyari iŋes.” 51 Ani edoli iŋes lore, nyecamak iŋes ŋituŋa alomar ka iŋes tooma kai, mati Petero, Yoana, Yakobo, Papa ka toto a ikoku. 52 Kigworos daadaŋ kiworoete aŋuna a ikoku. Tolimok Yesu ikes tema, “Tojoŋoto akigworo, nyetwanit iŋes--ejotoe!” 53 Tokyenatar daadaŋ iŋes, anerae ayenete atemar atwanit apese kire. 54 Nai kikam Yesu akan ka apese, tonyara iŋes tema, “Nakoku, tokienyu!” 55 Toyaru apese, tonyou atipei, tolimok nai Yesu ŋikekauruunak ainakin iŋes adiokimuj. 56 Toumokis ŋikauruunak ka apese nooi, todaun ŋuna elimunete, nai kicik Yesu ikes tema, “Nyilimokis tari ipeituŋanan daŋ ŋuna etiyakinosi.” |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda