Luk. 5 - EbaibulTonyarau Yesu ŋikasyomak ŋulu esyaunak ( Mat. 4:18-22 ; Mar. 1:16-20 ) 1 Apeikoloŋit ewuoi Yesu alokipetot a ŋolo ka anam a Genesaret, todiŋun ŋituŋa neni keŋ ecamito akiirar ŋakiro ŋuna ka Akuj. 2 Kiŋolik iŋes ŋatakerin ŋaarei eya lokipetot ŋolo ka anam, aya ŋikekamak ŋikolya kiŋa kec, alokete ŋatibae kec. 3 Todoka Yesu nataker apei ŋina arae ŋina a Simoni, tolimok iŋes tema, “Kisiyoto iwadio alokipetot.” Kiboikin nai Yesu nataker, kitatam ŋituŋa eyakasi lokipetot. 4 Ani kirikak Yesu akitatam, tolimok iŋes Simoni tema, “Kisiyoto ataker nenicukul, tolokak ŋatibae kus nanam, kikamuniata ŋikolya.” 5 Tolimok Simoni iŋes tema, “Eketataman, ikitiya isua akuwar kya, nai emam ibore ikikam ipei daŋ. Ani bo ca tokona kilimunit iyoŋ ikoŋina, acakakini ayoŋ ŋatibae nanam.” 6 Tocakakis ikes ŋatibae, ido kikamut ŋikolya ŋulu alalak nooi, ŋulu adikino eŋedeŋedaarete ŋatibae kec. 7 Toketut ikes ŋikecerukitos ŋulu anataker a ŋinace aponare akiŋarakin ikes. Potu nai ikes kilelebikis ŋikolya natakerin ŋunaarei ŋun, todikino esiporete. 8 Ani iŋolikini Simoni Petero ŋakiro ŋuna apotu kitiyakin, toryedik alokiŋaren Yesu tema, “Ekapolon, kiyotok aneni kaŋ, anerae arae ayoŋ ekasecan!” 9 Tobul iŋes ka ŋirukitos keŋ aŋuna ka alalau a ŋikolya a ŋulu apotu ikes kikamut. 10 Tobul tari Yoana ka Yakobo ŋidwe a Sebedeo ŋulu arukitotor Simoni. Tolimok Yesu Simoni tema, “Nyikibul! Ameun tokona, iruwor iyoŋ ekekaman ŋituŋa.” 11 Tomiasi ikes ŋatakerin lokipetot, kimyekis nai ŋiboro daadaŋ, kiwuapakis Yesu. Kitaŋaleu Yesu ekile ŋolo ka atapon ( Mat. 8:1-4 ; Mar. 1:40-45 ) 12 Apeikoloŋit, ayai Yesu lotaun ece, ayai nen ekile ŋolo erumit atapon. Ani eanyuwari iŋes Yesu, toramakin kiŋaren nakejen keŋ, kijuuru kimaima iŋes tema, “Ekapolon, ani kicamit iyoŋ, ipedori akitaŋaleun!” 13 Torwaa Yesu akan keŋ, totap iŋes tema, “Acamit; toŋaleu!” Ŋolopeikiro, todaun atapon alokile a ŋol. 14 Kicik Yesu iŋes tema, “Nyilimok idiotuŋanan ŋakiro nu, nai tolot kitoodiyar neni ka esacaradoti, ikisyem iŋes iyoŋ; ido tolemu ainakinet aŋuna ka asegun kon, ikwaŋina icikakinitor Moses; ikotere toanyunia ŋinituŋanan atemar isegu iyoŋ.” 15 Nai apotu ŋituŋa togeut akirworor Yesu nooi; aŋun, potu ŋasepico a ŋituŋa neni keŋ akiirar ŋakiro ka akitaŋaleuno alodekesyo kec. 16 Nai tolot Yesu neni asilon akilip. Kitaŋaleu Yesu ekile ŋolo alilimiyorito ŋakoyo ka akuwan ( Mat. 9:1-8 ; Mar. 2:1-12 ) 17 Apeikoloŋit itatami Yesu, ayakasi Ŋiparisayon ka ŋiketatamak a Ŋikisila daŋ lotuŋa ŋul, ŋulu aponito alorerya a daadaŋ a ŋulu ka akwap a ŋina a Galileya, Yudaya ka Yerusalem daŋ. Ayai neni a Yesu apedor ŋina ka Akuj ŋina kitaŋaleunet. 18 Kilepuleput ŋikilyok ŋice ekile ŋolo alilimiyorito ŋakoyo ka akuwan, eperi anaperyet keŋ, ecamito ayaar iŋes tooma kai akiperikin kiŋaren Yesu. 19 Ikwaŋinapei alalakyata ŋituŋa, abu todaun ikes epite ŋolo yaaret iŋes tooma. Todokaryata nai ikes iŋes kidiama akai, topedo inaa, kiyooliut iŋes ka aperyet keŋ kidiŋ ŋituŋa kiŋaren Yesu. 20 Ani iŋolikini Yesu anupit kec tema, “Ekile, esyoni ŋasecisya kon.” 21 Apotu ŋiketatamak a Ŋikisila ka Ŋiparisayon kiŋitas make temasi, “Ŋae ŋini iyanyi Akuj ikona en? Emam ituŋanan ŋini epedori akisyon ŋasecisya, mati Akuj bon!” 22 Ikwaŋina ayenia Yesu ŋuna atamete ikes, tolimok ikes tema, “Nyo itamyata iyes ŋakiro ŋuna ikote ŋun alotai kus? 23 Nyo epatana nooi, alimokin ekaŋwalan atemar, ‘Esyoni ŋasecisya kon,’ kori atemar, ‘Tonyou, torotok’? 24 Nai acamit ayoŋ iyes toyenut atemar, eyakar Lokoku a Ituŋanan apedor ŋinakisyoniyet ŋasecisya anakwap.” Tolimok iŋes ekaŋwalan tema, “Akalimokini ayoŋ iyoŋ atemar, tonyou, tolema akoniperyet, tolot lore!” 25 Tokuraun iŋes atipei alokiŋaren kec, tolema akeeperyet, tolot lore ipuro Akuj. 26 Totaaŋaŋa ŋituŋa daadaŋ nooi! Kitopoloosi Akuj temasi alokabule kec, “Okoe! Ikiŋolik nakoloŋit na ŋakiro ŋakapolok!” Tonyarau Yesu Lepi ( Mat. 9:9-13 ; Mar. 2:13-17 ) 27 Kedaun ŋakiro ŋun, tolot Yesu kiŋa, toanyuwa ekeriran ocur ŋolo anyaritae Lepi, iboi anapis a ŋina etacere ocur. Tolimok Yesu iŋes tema, “Kiwuapakinae ayoŋ.” 28 Tonyou nai Lepi, toesik ibore daadaŋ, kiwuapak iŋes. 29 Kitiya Lepi ŋasuban alokai keŋ aŋuna a Yesu; aya nen ŋikerirak ocur ŋulu alalak ka ŋituŋa ŋuluce daŋ. 30 Tosodo Ŋiparisayon ŋice ka ŋiketatamak a Ŋikisila ŋulu arukito ka iŋes, kiŋuruŋurakinos, kiŋita ŋikasyomak a Yesu temasi, “Nyo imujata ka imasyata iyes ka ŋikerirak ocur ta ŋikasecak?” 31 Toboŋok Yesu ikes tema, “Nyiitanito ŋituŋa ŋulu eŋaleete emuron, nai ŋulu edyakasi. 32 Nyabunit ayoŋ anyarare ŋulu iyookino, nai ŋikasecak, ikotere tokiwa ŋasecisya kec.” Kiŋitae Yesu ŋuna ka akikany akimuj ( Mat. 9:14-17 ; Mar. 2:18-22 ) 33 Tolimokis ikes iŋes temasi, “Ikanyeneneete ŋikasyomak a Yoana, nabo ilipete daŋ; ŋikewuapak a Ŋiparisayon daŋ ikote nenipei, nai imujete ŋikasyomak kon ka emaseneneete!” 34 Toboŋok Yesu ikes tema, “Ipedorete iyes akisikany ŋituŋa ŋulu enyaraunitae lokiitanu eriŋa ikes erukito ka ekeitan a? 35 Nai epote ŋirwa ŋulu edemarere ikes ekeitan. Ŋirwa ŋul, ikes nai ikanyakineta ikes.” 36 Tolimok nabo Yesu ikes akitadapet na tema, “Emam ituŋanan ŋini eciluni arac alolou a ŋolokitete, todapak lolou ŋoloŋorot. Ani kitiya ituŋanan ikoŋina, ecili elou ŋolokitete, nabo emam nyikwaanikin arac keŋ ka elou ŋoloŋorot. 37 Kori emam tari ituŋanan ŋini epedori atikakin ewinyiwiny lotwol ŋulu eŋorotonito. Ani ketikaki, ebwaŋabwaŋaari ewinyiwiny ŋitwol ŋul, tosodi tobukor ewinyiwiny daŋ. 38 Nai etikanakinio ewinyiwiny lotwol ŋulu kitet! 39 Ka daŋ emam ituŋanan ŋini iitanit ewinyiwiny kenaiki ŋagwe ŋuna adwarak, anerae etemari ebe, ‘Ejokak ŋuna adwarak.’ ” |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda