Luk. 4 - EbaibulKitem Satan Yesu ( Mat. 4:1-11 ; Mar. 1:12-13 ) 1 Toboŋu Yesu alo Yorodan ileleba Etau ŋolo Asegan ŋolo abu toriko iŋes naloŋisat, 2 kiboi aina ŋirwa ŋatomoniomwon, kitem Satan iŋes. Kiriya iŋes ŋirwa ŋul daadaŋ nyimuja, tonyam nai akoro. 3 Tolimok Satan iŋes tema, “Ani kirae iyoŋ Lokoku ka Akuj, tolimok ceni amoru na toruwor akimuj.” 4 Tolimok Yesu iŋes tema, “Igiritae Nakigireta ebe, ‘Nyeyari ituŋanan ka akimuj bon.’ ” 5 Toriko Satan Yesu kidiama emoru, kitoodik iŋes ŋibukui ŋulu ka akwap daadaŋ apeikitoodikinet bon, 6 tolimok iŋes tema, “Akainakini ayoŋ iyoŋ apolou ka ebari lo daadaŋ; akainakinio koloŋ ayoŋ daŋ ka apedori ayoŋ ainakin ŋinituŋanan acamit. 7 Ŋiboro lu daadaŋ eruworosi ŋulu kon, erae kiryedik iyoŋ alokiŋaren kaŋ, ikima ayoŋ.” 8 Toboŋok Yesu iŋes tema, “Igiritae Nakigireta ebe, ‘Iryediki iyoŋ kitopoloo Ekapolon Akuj kon, kitiyanak iŋes bon!’ ” 9 Toriko nabo Satan Yesu Yerusalem, kitowuo iŋes alobibiru a ŋolo ka Akai ka Akuj, tolimok iŋes tema, “Ani kirae iyoŋ Lokoku ka Akuj, kimasar kwap a ne. 10 Anerae igiritae Nakigireta ebe, ‘Icikakini Akuj ŋimalaikan keŋ akiyok iyoŋ.’ 11 Igiritae nabo daŋ atemar, ‘Ikigagaunete iyoŋ a ŋakan kec, ikotere nyewan amoru tari ŋakejen kon.’ ” 12 Toboŋok Yesu iŋes tema, “Ebookoi ebe, ‘Nyitem Ekapolon Akuj kon.’ ” 13 Kedau Satan akitem Yesu a ŋirotin a daadaŋ, abu iŋes toesik Yesu mono. Kisyak Yesu etic keŋ anakwap a ŋina a Galileya ( Mat. 4:12-17 ; Mar. 1:14-15 ) 14 Toboŋo Yesu Galileya ileleba apedor ke Etau a ŋolo Asegan neni keŋ, tokeikin ŋakiro keŋ nakwap ŋin daadaŋ. 15 Etatami iŋes alosinagogae kec ka apotu ŋituŋa daadaŋ kituruut iŋes. Toŋeroe Yesu a Nasaret ( Mat. 13:53-58 ; Mar. 6:1-6 ) 16 Bu nai Yesu Nasaret neni koloŋ apolounio iŋes; ani akoloŋit ŋina a Sabato, tolot losinagoga ikwaŋinapei sek. Abu iŋes tonyou akisyom; 17 inakinae iŋes ekitaabo ŋolo ke ekadwaran Isaya. Toŋaa iŋes ekitaabo, toŋau neni egiritae ebe, 18 “Eyai Etau ke Ekapolon neni kaŋ, anerae ekeos iŋes ayoŋ aŋuna ka akiserakin Ŋakiro ŋuna Ajokak lokulyak. ekeyakuu iŋes ayoŋ alimokin ŋulu eenitae atemar elacakinio ikes ka aŋaar ŋakonyen a ŋimudukanotin ka alakakin ŋipi, 19 ta akiseraun atemar adol apaki ŋina eiunia Ekapolon ŋituŋa keŋ.” 20 Togolok Yesu ekitaabo, inak eketiyan, kiboikin nai iŋes. Kitekis ŋituŋa daadaŋ ŋulu aya losinagoga iŋes nooi. 21 Kisyak iŋes alimonokin ikes tema, “Nakoloŋit na, eyookinosi ŋuna igiritae Nakigireta nu, ikwaŋina sek ipupyoto iyes esyomyo.” 22 Apotu ŋituŋa daadaŋ kipuro iŋes ka toumokis ikes a Ŋakiro a ŋuna Ajokak a ŋuna erworo iŋes temasi, “Meere nai lo lokoku a Yosepu a?” 23 Tolimok Yesu ikes tema, “Ayeni ayoŋ atemar ikilimokinete iyes ayoŋ akitadapet ŋina ebala, ‘Emuron, kitaŋaleun bon. Ikiira isua daadaŋ ŋuna kibu iyoŋ kitiya alo Kaperenaum. Kitiya a ne anakwap kon daŋ ŋunapei.’ 24 Akalimokini ayoŋ iyes kire atemar, emam ekadwaran ŋolo ecamitae anakwap keŋ.” 25 “Nai akalimokini ayoŋ iyes atemar, alalak ŋapuseru alo Isirael ŋirwa ŋulu ke Eliya, ŋina aŋopiyarya akiru ŋikaru ŋiuni ka ŋilapyo ŋikanikapei, bu eron ŋolo aronon nooi nakwap ŋin daadaŋ. 26 Nai aponi nyiyakiyar Eliya tari neni ka apei a ŋuna aya Isirael, mati neni ka apuserut ka apei a ŋina ayai Serepito, nakwap ŋina a Sidonia. 27 Nabo aya ŋituŋa ŋulu alalak ŋulu erumit atapon alo Isirael ŋirwa ŋulu ke ekadwaran Elisa; emam ikes ipei daŋ ŋini aponi kitaŋaleunoe, mati Naaman ŋolo ka akwap a ŋina a Siria.” 28 Ani iirarete ŋituŋa ŋulu aya losinagoga ŋakiro ŋun, toŋoa nooi. 29 Tonyout ikes, kijukasi iŋes kiŋa etaun, torikosi iŋes nakope ŋina ke emukura a ŋolo adukitoe etaun, anerae acamito ikes akimasar Yesu a nen. 30 Nai kitor Yesu kidiŋ kec, tolot. Kitaŋaleu Yesu ekile ŋolo ekamunit ekipye ( Mar. 1:21-28 ) 31 Tolot Yesu Kaperenaum, lotaun epei alo Galileya; kitatam iŋes ŋituŋa akoloŋit ŋina a Sabato. 32 Toumokis ŋituŋa aŋuna ka akitatam keŋ, anerae etatami iŋes ka apedor. 33 Ayai tooma losinagoga ekile ŋolo ekamunit ekipye. Abu iŋes kiworou tema, 34 “Wooi! Eya iyoŋ ŋakiro ka isua Yesu ŋolo a Nasaret a? Ibunit iyoŋ amunyar isua a? Akayeni ayoŋ iyoŋ, irae iyoŋ ŋolo Asegan ŋolo ka Akuj!” 35 Kiŋenyak Yesu ekipye tema, “Kililiŋ, tolomu alokile a lo!” Toramak ekipye ekile ŋol kwap kidiŋ ŋituŋa, tolomu nai aneni keŋ, nyewana iŋes. 36 Toumokis ŋituŋa daadaŋ kirworikinos make temasi, “Anikirot na, ŋina eyakar ekile lo apedor ka apolou ŋina kiŋenyakinet ŋipyan, ido tolomut!” 37 Tokeikin arwonu a Yesu akwap ŋin daadaŋ. Kitaŋaleu Yesu nakamuran a Simoni ka ŋituŋa ŋulu alalak ( Mat. 8:14-17 ; Mar. 1:29-34 ) 38 Tonyou Yesu alosinagoga, tolot kai a Simoni. Ekamunit elekes nakamuran a Simoni nooi, ido aponi tolimokinae Yesu ŋakiro ka adyak keŋ. 39 Tolot Yesu towo alodiye ekitaada ŋolo ka aberu a ŋin, kiŋenyak elekes aesikin iŋes, toesik nai elekes iŋes atipei. Tonyou iŋes atipei, kisyak akisimuj ikes. 40 Ani edoiyori akoloŋ, apotu ŋituŋa daadaŋ ŋulu adyakasi ŋikecetuŋa ŋidekesyo ŋulu agelegelya, yaut ikes neni a Yesu. Kidokonok iŋes ikes daadaŋ ŋakan, kitaŋaleu. 41 Tari ŋipyan apotu tolomut alotuŋa iworoete ebasi, “Irae iyoŋ Lokoku ka Akuj!” Nai kikilyanak Yesu ikes nyecamak tari epei akirworikin, anerae ayenete ikes atemar Yesu erae Kristo. Kitatam Yesu alosinagoga ( Mar. 1:35-39 ) 42 Ani iwalari, tonyou Yesu alore, tolot nariet. Kisyakis ŋituŋa akiwarit iŋes; ani eryamunete, kiitana akiretakin iŋes nyelot iwace. 43 Nai tolimok iŋes ikes tema, “Itemokino ayoŋ etatam Ŋakiro ŋuna Ajokak ŋuna ka Apukan ka Akuj tari lotaunio ŋuluce daŋ; anerae erae ŋun ekeyakuunitere ayoŋ.” 44 Kitatamenenee iŋes alosinagogae a ŋulu ka akwap a ŋin. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda