Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Luk. 23 - Ebaibul


Yesu alokiŋaren Pilato
(Mat. 27:1-2, 11-14; Mar. 15:1-5 ; Yoa. 18:28-38 )

1 Tonyout ŋituŋa daadaŋ a Natukot, torikosi Yesu neni a Pilato.

2 Togeut ikes akisitakin iŋes a nen ebasi, “Ikiryamuni isua ekile lo icocoi ŋituŋa ŋulu ka akwap kosi ka ikiteŋerit isua akibuk ocur neni ke ekepukan a Roma, ebala nabo arae iŋes Kristo--erwosit.”

3 Kiŋit Pilato Yesu tema, “Irae iyoŋ erwosit a Ŋiyudayan a?” Toboŋok Yesu iŋes, “Ilimu iyoŋ.”

4 Tolimok Pilato ŋisacaradotin ŋulu apolok ka asepic ŋina a ŋituŋa tema, “Emam ibore ŋini aronon ŋini itiyat ekile lo, ŋini itemokino isitakinere.”

5 Nai kibunyakinos ikes jik temasi, “Itutuki iŋes ŋituŋa a ŋakiro a ŋuna itatami, a ŋuna isiryamit iŋes Yudaya daadaŋ. Esyakini paaran alo Galileya, nai adolu tari ne daŋ.”


Torikoroe Yesu neni ke erwosit Erode

6 Ani iirari Pilato ŋakiro ŋun, kiŋit ikes tema, “Erae ekile lo Egalilayat a?”

7 Ani eanyuni iŋes atemar abunit Yesu anakwap a ŋina epukat erwosit Erode, kiyakiya iŋes Yesu neni ke Erode. Ŋirwa ŋul, ayai Erode Yerusalem.

8 Tolakar Erode nooi eanyuwari Yesu, anerae apupi sek iŋes ŋakiro a Yesu, nabo ŋarwa ŋuna alalak emuit iŋes aanyun Yesu. Acamit iŋes akiŋolikin Yesu itiyae ŋakujuwuanisya ŋadi.

9 Kiŋitiŋit Erode Yesu ŋakiro ŋuna alalak, nai kililiŋ Yesu cek.

10 Ayakasi nen ŋisacaradotin ŋulu apolok ka ŋiketatamak a Ŋikisila, kisitakis iŋes enyunyurasi nooi.

11 Apotu Erode ka ŋisigarya keŋ kitiyata ŋakiro ŋuna a ŋileec neni a Yesu ka tobolyatar iŋes. Ani kedaut, kitanapa iŋes elou ikwa erwosit, kinyakasi nai iŋes neni a Pilato.

12 Ameun apaki ŋin, tomaikin Erode ka Pilato, anerae adiŋasi sek ikes ekiŋaren.


Totubokinae Yesu atwanare
( Mat. 27:15-26 ; Mar. 15:6-15 ; Yoa. 18:39—19:16 )

13 Tocunak Pilato ŋisacaradotin ŋulu apolok ka ŋikepukak ŋulu a ŋituŋa iwapei,

14 tolimok ikes tema, “Ipotu iyes torikut ekile lo neni kaŋ ibasi itutuki ŋituŋa. Eŋitiŋit tokona ayoŋ iŋes alokiŋaren kus, nai emam ŋakiro aryamu ayoŋ alokile a lo, ŋuna itemokino etubokinere iŋes.

15 Emam tari Erode daŋ ibore ŋini aronon ŋini aripu aneni keŋ; iŋes enyakunia iŋes neni yok. Emam ibore ŋini aronon etiya iŋes, ŋini itemokino earere.

16 Aŋun, atemari ayoŋ kibuŋata iŋes, kimyekinae tolot.” [

17 Ŋirwa daadaŋ ŋulu a Paska alacanakini Pilato emabus epei.]

18 Tocelu asepic a ŋituŋa daadaŋ tema, “Toara ekile lo! Ikicamit isua Baraba tolacakinae!”

19 (Aenitae Baraba alomabus ikotere aruruma ŋina esyakini iŋes alotaun, nabo aarit tari ituŋanan.)

20 Aŋuna acamitor Pilato alacakin Yesu, kisirwor nabo iŋes asepic a ŋituŋa.

21 Nai tocelut ikes temasi, “Kibubuk! Kibubuk iŋes!”

22 Kiŋit Pilato ikes ŋina kiuniyet tema, “Nyo ibore aronon ŋini itiyat iŋes? Emam asecit ŋina aripu ayoŋ, ŋina itemokino iŋes earere! Aŋun, atemari ayoŋ kibuŋata iŋes, kimyekinae tolot.”

23 Nai torubakis ikes ecelasi nooi ebasi itemokino kibubukinoe iŋes lomusalaba, torebo acela kec neni daadaŋ.

24 Tosodi Pilato akitub ŋakiro atemar kitiyata ŋituŋa ikwaŋina acamitotor ikes.

25 Tolacak Pilato ekile ŋolo acamito ikes atemar tolacakinae, ekile ŋolo aenitae alomabus aŋuna ka aruruma ka akiar; ido kipotok iŋes Yesu lotuŋa ŋul, kitiyata ikwaŋina acamitotor.


Yaarae Yesu akibubukin lomusalaba
( Mat. 27:32-44 ; Mar. 15:21-32 ; Yoa. 19:17-27 )

26 Apaki ŋina arikoryata ikes Yesu, kitowua ekile ŋolo anyaritae Simoni ŋolo arae ŋolo anakwap a Kurene, ŋolo abunit alorerya. Toryoŋakis emusalaba loseket keŋ, kisiwuapakis iŋes Yesu.

27 Kiwuapak asepic ŋina a ŋituŋa ŋina alalan Yesu. Aya daŋ nen ŋaberu ŋuna egworosi nooi aŋuna a Yesu.

28 Nai toboboŋ Yesu, kiŋolik ikes tolimok tema, “Ŋaberu ŋuna a Yerusalem! Nyigworosi aŋuna kaŋ, nai kigworos aŋuna kus ka aŋuna a ŋidwe kus.

29 Anerae epote ŋirwa ŋulu etemaryata ŋituŋa, ‘Erereŋ nooi ŋaberu ŋuna kolupanotin ka ŋuna nyidouno ta ŋuna nyitanaka!’

30 Ŋirwa ŋul, elimokinete ŋituŋa ŋimoru etemarete, ‘Totiyakinetei isua!’ Nabo elimokinete ŋimukura etemarete, ‘Kiwuae isua!’

31 Ani kitiyakis ikes ŋun eriŋa akitoe epalal, anu nai itiyakinete ŋina eonio iŋes?”

32 Torikoroe ŋikeworok ŋice ŋiarei yaarae akiar ka Yesu kaapei.

33 Ani edolete ikes neni anyaritae “Akuulu,” kibubukis Yesu lomusalaba ka ŋikeworok ŋuluarei, epei lowae ŋolo aloteten, epei kedyany.

34 Kirworik Yesu tema, “Papa kisyoni ikes, anerae nyeyenete ŋuna itiyaete.” Tokora ikes ŋikeelowi ka akilamilam ŋisigirya.

35 Awuasi ŋituŋa a nen iteete iŋes, tokyenatar ŋikapolok ŋulu a Ŋiyudayan iŋes ebasi, “Aiununui ŋoon iŋes ŋuluce, kimyekisi cenite toiun bon, erae kerae iŋes Kristo ŋolo ka Akuj ŋoloseuna!”

36 Tokyenatar ŋasigarya daŋ iŋes, inakis epiini ŋolo enyalitae ka apid,

37 tolimokis iŋes temasi, “Ani kirae iyoŋ erwosit a Ŋiyudayan, toiun bon!”

38 Egiritae ŋakiro nu kidiama emusalaba ŋolo ebubukinitoe iŋes, “ERAE LO ERWOSIT A ŊIYUDAYAN.”

39 Tosodi ekeworon epei ŋolo ebubukinitoe ka iŋes, kiyany iŋes tema, “Meere iyoŋ irae Kristo a? Toiun bon, itoiu isua daŋ!”

40 Toboŋok nai ŋoloce iŋes tema, “Nyikerit iyoŋ Akuj a? Ikitubokinitae iwon ka iŋes kaapei.

41 Nai iwon ikitubokinitae kire aŋuna ikitiyat; nai emam ŋakiro ŋuna aronok ŋuna itiyat ekile lo.”

42 Ido tema iŋes, “Yesu, totamunitetei ayoŋ, ŋina iboŋunio iyoŋ irae Erwosit.”

43 Tolimok Yesu iŋes tema, “Akalimokini ayoŋ iyoŋ kire atemar, napeikoloŋit na ikiruki iyoŋ ka ayoŋ anajakaanut a ŋina ka Akuj!”


Atwanare a Yesu
( Mat. 27:45-56 ; Mar. 15:33-41 ; Yoa. 19:28-30 )

44 Ani edoli ŋisaae ŋikanikapei ŋulu ka apaaran, kiryoniar akwap daadaŋ cuc akitodol ŋisaae ŋikanikaomwon esoŋakini akoloŋ.

45 Tocila anaŋga ŋina eneno alo Kai ka Akuj beret ageun alokidiama tari kwap.

46 Kiworou Yesu tema, “Papa! Ewuak ayoŋ ekaatau nakan kon!” Kedau alimun ŋun, kiridak.

47 Ani eanyuwari ekapolon ŋolo a ŋasigarya ŋakiro ŋuna apotu kitiyakin, kipur Akuj tema, “Kire, kemam ekile lo aronis.”

48 Ani eanyunete ŋituŋa daŋ ŋulu acunakina neni ŋakiro ŋuna apotu kitiyakin, toboŋosi lorerya kec eramete ŋitai.

49 Nai ŋulu daadaŋ anaikina sek ka Yesu, kaapei ka ŋaberu ŋuna ewuapunete iŋes alo Galileya, apotu towua aneni alwanan, kiteto ŋakiro daadaŋ.


Tonukae akuwan a Yesu
( Mat. 27:57-61 ; Mar. 15:42-47 ; Yoa. 19:38-42 )

50 Ayai nen ekile ŋolo anyaritae Yosepu, ŋolo abunit alotaun a ŋolo anyaritae Arimatea anakwap a Yudaya. Arae iŋes epei a Natukot a ŋina a Ŋiyudayan, ajok ka eyookino.

51 Abu iŋes towou acamun ŋakiro ŋuna acamit Atukot ŋina a Ŋiyudayan akitiyakin neni a Yesu ka edarit iŋes abunore ŋina ka Apukan ka Akuj.

52 Tolot iŋes neni a Pilato, kiŋitak akuwan a Yesu.

53 Tolemu iŋes akuwan a Yesu alomusalaba, kilogilogak elou ŋolo apolon, kiperik nalyal ŋina abokakinitae nataaba neni sek amam ituŋanan anukakinitae.

54 Arae akoloŋit ŋin ŋina a ŋakan, toapikinite akidol akoloŋit ŋina a Sabato.

55 Kiwuapakis ŋaberu ŋuna arukunete ka Yesu alo Galileya Yosepu tari nalyal, toanyuwasi epite ŋolo eperikinitere akuwan a Yesu.

56 Toboŋosi nai lorerya kec akitemokin akimyet ŋina akukunyon ŋina kiwosakina nakuwan keŋ. Kieŋut ikes akoloŋit ŋina a Sabato, ikwa egiritere Lokisila a Moses.

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan