Luk. 22 - EbaibulTotukut ŋituŋa akikamun Yesu ( Mat. 26:1-5 ; Mar. 14:1-2 ; Yoa. 11:45-53 ) 1 Toapuut ŋasuban a ŋamugati a ŋuna emam ŋakinyalet, ŋasuban ŋuna enyaritae Paska. 2 Ewarito ŋisacaradotin ŋulu apolok ka ŋiketatamak a Ŋikisila atukun epite ŋoloaret Yesu, nai akuryanito ikes aŋuna a ŋituŋa. Tocamu Yuda arikokin Yesu ŋituŋa ( Mat. 26:14-16 ; Mar. 14:10-11 ) 3 Toloma Satan lotau a Yuda a ŋolo anyaritae Isikariot, ŋolo arae epei a ŋulutomon ka ŋiarei. 4 Tolot Yuda akirworiun ka ŋisacaradotin ŋulu apolok ka ŋikapolok ŋulu a ŋiketeok Akai ka Akuj epite ŋolo kipotokinet Yesu neni kec. 5 Tolakaros ikes, tocamut ainakin iŋes ŋisiliŋa. 6 Tocamu nai Yuda ŋisiliŋa, kisyak akiwarit apaki ŋina etemokino torikorere ikes neni a Yesu pa eyenete ŋituŋa. Kimuja Yesu ka ŋikasyomak keŋ Akimuj ŋina a Paska ( Mat. 26:17-25 ; Mar. 14:12-21 ; Yoa. 13:21-30 ) 7 Todol akoloŋit ŋina a ŋamugati a ŋuna emam ŋakinyalet, akoloŋit ŋina a Paska ŋina eŋolere imesek. 8 Kiyakiya Yesu Petero ka Yoana tema, “Toloto kitemokis akimuj ŋina a Paska emuja.” 9 Kiŋita ikes Yesu temasi, “Ai icamitor iyoŋ isua etemokinioto?” 10 Toboŋok iŋes ikes tema, “Topupokisi! Ani ilomarete iyes lotaun, iryamete ka ekile eryoŋit amot ŋina a ŋakipi. Kiwuapakisi iŋes tari kai ŋina elomari, 11 ido tolimokis elope ŋolo ka akai temasi, ‘Ebala Eketataman, ai eyai agule ŋina itemokino ayoŋ ka ŋikaakasyomak emujata akimuj ŋina a Paska?’ 12 Ikitoodikini iŋes iyes agule ŋina eyai kidiama ŋina aloloman ŋina esubakinitae, kitemokis ibore daadaŋ a nen.” 13 Toloto ikes toryamut ibore daadaŋ ikoni neni alimokinitor Yesu ikes; tosodo kitemokis akimuj ŋina a Paska. Akimuj ŋina ke Ekapolon Yesu ( Mat. 26:26-30 ; Mar. 14:22-26 ; 1 Ŋikor. 11:23-25 ) 14 Ani edoli apaki, kiboikinos Yesu ka ŋikasyomak keŋ kimuja. 15 Tolimok iŋes ikes tema, “Ekemuit ayoŋ nooi akimor ka iyes akimuj ŋina a Paska naga, eriŋa ŋican kaŋ nyedoluno! 16 Akalimokini ayoŋ iyes atemar, emam nabo jik nyemuji akimuj na akitodol akoloŋit ŋina iyookinor apolou keŋ a Napukan ka Akuj.” 17 Tolemu nai Yesu ekopo, tolakar neni ka Akuj, ido tolimu tema, “Kijaasi lo, tomora, 18 anerae akalimokini ayoŋ iyes atemar, ameun tokona emam nabo nyamasi epiini akitodol Akoloŋit ŋina ebunio Apukan ka Akuj.” 19 Tosodi tolemu amugati, tolakar neni ka Akuj, tonyilinyili, inak ikes tema, [“Erae naga akaakuwan ŋina ejalyo ikotere iyes. Kitiyaete ikona ikiitunitotor ayoŋ.” 20 Ikwaŋinapei kedaun akimuj, abu iŋes tolemu ekopo, inak ikes tema, “Erae logo ekopo ŋolo a ŋaokot kaŋ aŋuna ka Acamunet a ŋina kitete ŋuna ebukoritae ikotere iyes.] 21 “Nai kiŋolikisi, ikirukit ayoŋ a ne alomesa ka ŋolo akalukini ayoŋ! 22 Kire etwani Lokoku a Ituŋanan ikwaŋina adwaritere; nai ekaŋ ekile ŋolo erikokini iŋes ŋituŋa!” 23 Togeut ikes akiŋitanar make atemar ŋae alokidiŋ kec itiyakini ŋakiro ŋun. Apolou ŋina a kire 24 Topegakinos ŋikasyomak a Yesu irworosi make ebasi, ŋae alokidiŋ kec epol akilo ŋuluce. 25 Tolimok Yesu ikes tema, “Epolokinito ŋirwosi ŋulu a ŋibukui a ŋulu nyerae Ŋiyudayan ŋituŋa kec; nabo ŋulu ipukato enyaritae ‘Ŋikeŋaranakinak ŋituŋa.’ 26 Nai nyitemokino ŋakiro ikote neni aneni kus; itemokino ŋini epol aneni kus kikwaanikin ka ŋini edit ka ekarikon kikwaanikin ka eketiyan. 27 Nyaani ŋini epol, ŋini iboi alomesa kori ŋini ekori akimuj? Meere mono ŋini iboi alomesa a? Nai ayai ayoŋ kidiŋ kus arae ekejanakinan. 28 “Irae iyes ŋulu ikiruk ka ayoŋ anakikatakineta kaŋ a daadaŋ. 29 Ikwaŋina eketuruworya Papa kaŋ ayoŋ Ekapolon, eketuruwori ayoŋ iyes daŋ ŋikapolok, 30 ikotere kimuja ka tomata daŋ a Napukan kaŋ. Kiboikinotor lokicoloŋo, totubonokis ŋatekerin ŋunatomon ka ŋaarei ŋuna a Isirael. Tolimu Yesu atemar epegi Petero atemar ayeni iŋes ( Mat. 26:31-35 ; Mar. 14:27-31 ; Yoa. 13:36-38 ) 31 “Simoni, Simoni! Topupok mono iyoŋ! Aryamu Satan apedor ŋina kikeikeet iyes daadaŋ, ikwaŋina ikeikeya eketan ŋimomwa. 32 Nai ekelipak ayoŋ iyoŋ Simoni, ikotere nyepuripuryaar anupit kon. Ani iboŋuni iyoŋ nabo neni kaŋ, itemokino iyoŋ kitogogoŋ ŋikonikaitotoi.” 33 Toboŋok Petero iŋes tema, “Ekapolon, atenit ayoŋ arukor ka iyoŋ mabus ka natwanare!” 34 Tolimok Yesu iŋes tema, “Petero, akalimokini ayoŋ iyoŋ atemar, eriŋa ekokoroit nyeruuno nakoloŋit na, ipegi iyoŋ ŋapeget ŋauni atemar ikiyeni ayoŋ.” Ecwee, ekikapu ka atum 35 Kiŋit Yesu ikes tema, “Ŋina ekeyakiaritor ayoŋ iyes emam ecwee ŋolo a ŋisiliŋa, ekikapu kori ŋamuk, ayai ibore ŋini ipotu iyes kicanakinosi a?” Toboŋokis ikes temasi, “Amam ibore ikicana.” 36 Tolimok Yesu ikes tema, “Nai tokona ŋini daadaŋ eyakar ŋisiliŋa kori ekikapu, itemokino kiric; ani ŋini emamukar atum, itemokino togyela elou, tosodi togyelu atum. 37 Anerae akalimokini ayoŋ iyes atemar, itemokino kiyookin aneni kaŋ Ŋakigireta ŋuna igiritae ikona: ‘Emaritae iŋes ka ŋikasecak kaapei.’ ” 38 Tolimokis ŋikasyomak iŋes temasi, “Ekapolon! Kiŋolik! Eya ŋatumio ŋaarei ne!” Toboŋok Yesu ikes tema, “Etemokin!” Kilip Yesu alomoru a ŋikito a ŋulu enyaritae Olipa ( Mat. 26:36-46 ; Mar. 14:32-42 ) 39 Tonyou Yesu alotaun, tolot moru a ŋikito a ŋulu enyaritae Olipa, ikwaŋinapei sek aloseneneo iŋes, kiwuapakis ŋikeekasyomak iŋes. 40 Ani edoli iŋes nen, tolimok ikes tema, “Kilipa, ikotere nyilomasi nakitemyet.” 41 Torotok iŋes aneni kec tari neni ebai neni edoe amoru imasaryo, ido toryedik kilip. 42 Tema, “Papa, ani kicamit iyoŋ, tolema ekopo lo ŋolo a ŋican aneni kaŋ! Nai meere aŋuna ka acamit kaŋ, nai kitiyakin acamit kon.” [ 43 Bu emalaika anakuj, kitogogoŋ iŋes. 44 Kilip iŋes imukekinit toryeba nooi alotau, kikokis ŋakinyinyir keŋ edoete kwap ŋaokot.] 45 Ani enyouni Yesu aneni elipya, toboŋo torukau ŋikeekasyomak kejotoorosi, kiinaasi ŋakiro ŋuna anomorito ŋikecetai. 46 Kiŋit Yesu ikes tema, “Nyo ijotooto iyes? Tonyoutu, kilipa, ikotere nyilomasi nakitemyet.” Kikamunae Yesu ( Mat. 26:47-56 ; Mar. 14:43-50 ; Yoa. 18:3-11 ) 47 Ani eriŋa Yesu irworo, todolu asepic ŋina a ŋituŋa, ŋina arikit Yuda ŋolo arae epei alokidiŋ ŋulutomon ka ŋiarei. Kikomaiya Yuda neni a Yesu, tonu iŋes. 48 Tolimu Yesu tema, “Yuda, iluki iyoŋ Lokoku a Ituŋanan ka akinu a?” 49 Ani iŋolikinete ŋikasyomak ŋuna alosete akitiyakin, kiŋita ikes Yesu temasi, “Ekapolon, icamit iyoŋ isua etelo ikes a ŋatumio a?” 50 Kitel epei alokidiŋ kec epito ŋolo ke Esacaradoti a ŋolo Apolon nooi nakit ŋina aloteten, totubo. 51 Nai tolimu Yesu tema, “Etemokin!” Totap iŋes akit ŋina ke epito, kitaŋaleu. 52 Tolimok Yesu ŋisacaradotin ŋulu apolok ka ŋikapolok ŋulu a ŋisigarya a ŋulu eteok Akai ka Akuj, ta ŋikatukok ŋulu aponito akikamun iŋes tema, “Nyo iponitotor iyes itiŋito ŋatumio ka ŋabiroi esibit arae ayoŋ ekokolan? 53 Ikirukit iyes ka ayoŋ ŋirwa daadaŋ alo Kai ka Akuj, ipotu iyes nyikikamut ayoŋ. Nai tokona erae esaa lo ŋolo kus, ŋolo ka apedor a ŋina ka akiryonut.” Topeg Petero atemar ayeni Yesu (Mat. 26:57-58, 69-75; Mar. 14:53-54, 66-72; Yoa. 18:12-18, 25-27) 54 Kikamut ikes Yesu, torikosi kai ke Esacaradoti a ŋolo Apolon nooi, kiwuapite Petero ikes aneni alwanan. 55 Enokakinitae akim kidiŋ alapatu, tosodi tolot Petero min neni a ŋulu eboiyete a nen irikaunito akim. 56 Ani iŋolikini aketiyan apei Petero iboi alodiye akim, kitek iŋes, tolimu tema, “Arukito ekile lo daŋ ka iŋes!” 57 Nai topeg Petero ŋun, tema, “Iyoŋ aberu na, nyayeni ayoŋ iŋes!” 58 Kelunyar apaki ŋina auruwuana, toyen ekile ece Petero tolimu tema, “Irae iyoŋ jik epei alokidiŋ kec!” Nai toboŋok Petero iŋes tema, “Ekile, meere ayoŋ!” 59 Kelunyar epeisaa, kitogogoŋ nooi ituŋanan ice tema, “Arukito jik ekile lo ka Yesu, anerae erae iŋes daŋ ŋolo alo Galileya!” 60 Tosodi Petero tema, “Nyayeni ayoŋ ŋakiro ŋuna irworo iyoŋ!” Atipei eriŋa iŋes irworo, toru ekokoroit. 61 Toboboŋ Ekapolon Yesu kitek Petero. Totamu Petero ŋakiro ŋuna alimokinit Yesu iŋes atemar, “Eriŋa ekokoroit nyeruuno nakoloŋit na, ipegi iyoŋ ŋapeget ŋauni atemar ikiyeni ayoŋ.” 62 Toloma Petero kiŋa, kigwor nooi. Tokyenare Yesu, ido kibuŋae ( Mat. 26:67-68 ; Mar. 14:65 ) 63 Tokyenatar ŋikilyok ŋulu eyokiyete iŋes ka kibuŋata daŋ. 64 Torapa daŋ ereet keŋ, kiŋita iŋes temasi, “Todwar! Ŋae ŋini ikirami iyoŋ?” 65 Tolimokis iŋes ŋakiro ŋuna alalak ŋuna a ŋiyany. Yesu alokiŋaren Atukot a Ŋiyudayan ( Mat. 26:59-66 ; Mar. 14:55-64 ; Yoa. 18:19-24 ) 66 Ani iwalari akwap, totukokin ŋikatukok ka ŋisacaradotin ŋulu apolok ta ŋiketatamak a Ŋikisila, torikoroe nai Yesu Natukot kec. 67 Kiŋita ikes Yesu temasi, “Tolimokinae mono iyoŋ isua, iyoŋ iŋes irae Kristo a?” Toboŋok Yesu tema, “Tari kakalimok ayoŋ iyes, nyinupete ŋakiro kaŋ; 68 ani tari kekeŋit ayoŋ iyes akirot, emam nyiboŋokinete. 69 Nai ameun tokona, iboikin Lokoku a Ituŋanan teten Akuj ŋina alokidiama nooi!” 70 Kiŋita ikes daadaŋ temasi, “Irae nai iyoŋ Lokoku ka Akuj a?” Toboŋok iŋes ikes tema, “Ilimut iyes atemar arae ayoŋ.” 71 Tolimut ikes temasi, “Okoe, nyo nabo ikiitanitor ŋisuudae ŋice? Ikiira iwon ŋilopeyek ŋakiro ŋuna alimu iŋes!” |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda