Luk. 20 - EbaibulEŋitasi ŋituŋa ŋakiro ŋuna ka apedor a Yesu ( Mat. 21:23-27 ; Mar. 11:27-33 ) 1 Akoloŋit apei ŋina ayakar Yesu Kai ka Akuj itatami ŋituŋa Ŋakiro ŋuna Ajokak, potu ŋisacaradotin ŋulu apolok ka ŋiketatamak a Ŋikisila ta ŋikatukok neni keŋ, 2 kiŋita iŋes temasi, “Tolimokinae cenite iyoŋ isua neni ebunitor apedor ŋina itiyaa iyoŋ ŋakiro nu. Ŋae ikiinakinit iyoŋ apedor na?” 3 Toboŋok Yesu ikes tema, “Ekeŋisi ayoŋ daŋ iyes apeikirot. Tolimokinae cenite iyes ayoŋ. 4 Ai abunitor apedor ŋina ebatisaa Yoana ŋituŋa, neni ka Akuj kori lotuŋa?” 5 Togeut ikes akiŋitanar make ebasi, “Okoe ikitemari mono ai? Ani kikitema iwon, ‘Abunit aneni ka Akuj,’ etemari iŋes, ‘Ani nyo bo pa inupyata iyes ŋakiro a Yoana?’ 6 Nabo kikitema iwon, ‘Abunit alotuŋa,’ ikicaki iwon asepic a ŋituŋa a ŋamoru, anerae enupito ikes nooi atemar arae Yoana ekadwaran.” 7 Tosodi toboŋokis temasi, “Nyikiyeni isua neni abunitor.” 8 Tolimok Yesu ikes tema, “Nyakalimokini ayoŋ daŋ iyes neni ebunitor apedor ŋina etiyaa ayoŋ ŋakiro nu.” Akitadapet ŋina a ŋiketeok emanikor ( Mat. 21:33-46 ; Mar. 12:1-12 ) 9 Tolimok Yesu ŋituŋa akitadapet na, “Abu ekile kita emanikor ŋolo a ŋikito a ŋulu ecuyo epiini, ido kicikak ŋituŋa ŋulu etiyaete lomanikor, tolot nai iŋes akiboi lobuku ece. 10 Ani edoli ŋirwa ŋulu elemere, kiyakiya iŋes epito keŋ loketiyak akijaun ŋadiraito; nai apotu ŋiketiyak kikamut epito ŋol, kibuŋata, kitoboŋosi iŋes emam idiobore etiŋit. 11 Kiyakiya nabo iŋes epito keŋ ece, kibuŋata ŋolo daŋ, tobolyatar, kitoboŋosi a ŋakan. 12 Kiyakiya nabo iŋes epito keŋ ŋolo a ŋiuni; kitereŋut ŋiketiyak ke emanikor ŋolo daŋ, kiritasi alomanikor. 13 Tosodi elope ŋolo ke emanikor tolimu tema, ‘Ekokini ayoŋ ai? Eyakiyari ayoŋ lokoku kaŋ ŋolo minat, acepaki ekerete ikes iŋes!’ 14 Nai ani eanyuwarete ŋiketiyak ŋulu ke emanikor iŋes, kirworikinos make temasi, ‘Lokoku keŋ lo! Potu oara eruma iwon emanikor ŋolo ke epiini!’ 15 Yaasi ikes iŋes kiŋa emanikor, toarakis inaa.” Kiŋit Yesu ikes tema, “Anukiro nai itiyakini elope ŋolo ke emanikor loketiyak ŋul? 16 Ŋina ebunio iŋes eari ŋiketiyak ŋulu ke emanikor, tosodi inak emanikor loketiyak ŋice.” Ani iirarete ŋituŋa ŋakiro ŋun temasi, “Nyikiryama ca ka ŋun!” 17 Kiŋolik Yesu ikes tolimok tema, “Nyo nai apolou a ŋakiro a ŋuna igiritae Nakigireta ikona? ‘Amoru ŋina koloŋ aŋerete ŋikadukok, iŋes tokona itogogoŋit akai alokoona!’ 18 Ituŋanan daadaŋ ŋini eramakin namoru ŋin, enyilinyilaar; ani ecakakin amoru ŋin ice kidiama, inyaadiyari iŋes toruwor apuwa.” Kiŋitae Yesu ŋakiro ŋuna ka akibuk ocur ( Mat. 22:15-22 ; Mar. 12:13-17 ) 19 Acamito ŋiketatamak a Ŋikisila ka ŋisacaradotin ŋulu apolok akikamun Yesu apaki ŋin, anerae ayenete atemar arae ikes alimunitor Yesu akitadapet ŋin. Nai tokera akikamun iŋes aŋuna a ŋituŋa. 20 Kiwara ikes erot ŋolo kikamunet iŋes, ikotere torikosi iŋes lokapolok ŋulu a Ŋiromanin. Kiluŋuluŋa ikes ŋibekae, inakis ŋisiliŋa kiyakiyasi nai alokun Yesu alorwor keŋ. Toloto ŋibekae neni a Yesu esubito ŋituŋa ŋulu ajokak. 21 Tolimokis ŋibekae ŋul Yesu temasi, “Eketataman, ikiyeni isua atemar iyookino ŋakiro ŋuna irworo iyoŋ ka ŋuna itatami daŋ. Nyimisit iyoŋ kepol ituŋanan kori kemam, nai itatami iyoŋ ŋuna a kire ŋuna ka Akuj alopite a ŋolo iyookino. 22 Tolimokinae isua, ikicamakinito mono Ŋikisila obukosi ocur neni ke ekepukan a Roma kori mam?” 23 Ikwaŋina ayenia Yesu atemar alokunito ikes iŋes a ŋakiro a ŋun, tolimok ikes tema, 24 “Kitoodikinae cenite esiliŋ.” Tosodi Yesu kiŋit ikes tema, “Ŋolo a ŋae ereet lo ka ŋakigireta nu?” Toboŋokis ikes temasi, “Ŋulu ke ekepukan a Roma.” 25 Tolimok Yesu ikes tema, “Inakisi ekepukan a Roma ŋini erae ikeŋ, inakis Akuj ŋini erae ŋini ka Akuj.” 26 Toŋopikis ikes ŋakiro ŋuna lokunet iŋes a nen alokiŋaren ŋituŋa. Toumokis ikes nooi a ŋakiro a ŋuna aboŋokini Yesu, kililiŋa cek. Kiŋitae Yesu ŋakiro ŋuna ka ayarun alokatwak ( Mat. 22:23-33 ; Mar. 12:18-27 ) 27 Potu neni a Yesu Ŋisadukayon ŋice ŋulu apegasi atemar eyarunete ŋikatwak, kiŋita ikes Yesu temasi, 28 “Eketataman, egirit koloŋ Moses aŋuna kosi ebala, Ani ketwana lokaato keŋ ke ekile, toesik aberu keŋ emam ŋidwe, itemokino lokaato keŋ kirum aberu, touru ŋidwe aŋuna alokaato keŋ a ŋolo atwan. 29 Aya ŋikaitotoi ŋikanikaarei; kiita ŋolo apolon totwan, nyeryamuna ŋidwe. 30 Kirum ŋolo a ŋiarei aberu; 31 ka ŋolo a ŋiuni ka ŋuluce daadaŋ kiruma aberu, nai totwaka ikes daadaŋ, nyeryamuna ŋidwe. 32 Ekaku abu aberu daŋ totwan. 33 Ani akoloŋit ŋina eyaruniata ŋituŋa daadaŋ, eruwor aberu ŋin ŋina a ŋae? Anerae arae iŋes aberu a ŋulukanikaarei a daadaŋ.” 34 Toboŋok Yesu ikes tema, “Ŋituŋa ŋulu ka akwap a na iitanarete ka iitanaryo, 35 nai ŋulu eryamun iyookino ikotere ŋirwa ŋulu eponito ka ayarun ŋina a ŋikatwak, nyiitanarete kori nyiitanaryo. 36 Nyetwakete ikes nabo, anerae ikwaanikin ikes ka ŋimalaikan; eraakasi ikes ŋidwe ŋulu ka Akuj ka ŋulu ka ayarun alokatwak. 37 Tokona ŋuna ka ayarun alokatwak itoodiunit Moses daŋ anakigireta a ŋuna ka amoni a ŋina anoki atemar eyarunete ŋikatwak, anerae enyarit iŋes Ekapolon ebe, ‘Akuj ŋina ka Aburaam, Akuj ŋina a Isaka ka ŋina a Yakobo.’ 38 Erae iŋes Akuj ŋina a ŋulu eyarete, meere Akuj ŋina a ŋulu etwakito; anerae aneni keŋ eyarete daadaŋ.” 39 Kirworikis ŋiketatamak a Ŋikisila ŋice temasi, “Eketataman, irwor iyoŋ ejok!” 40 Anerae apotu Ŋisadukayon tokera akiŋit iŋes ŋakiŋiseta ŋace. Ŋae erae Kristo? ( Mat. 22:41-46 ; Mar. 12:35-37 ) 41 Kiŋit Yesu ikes tema, “Nyo ebaakatar ŋituŋa erae Kristo lokoku a Daudi? 42 Anerae ebala Daudi elope alokitaabo a ŋolo a ŋieosyo ebe, ‘Atema Ekapolon neni ke Ekapolon kaŋ, kiboikin iyoŋ teten kaŋ, 43 akitodol neni ewuakinia ŋikonimoi kwap ŋakejen kon.’ 44 Ani kenyarit Daudi iŋes ‘Ekapolon;’ ikokini nai iŋes eruwor lokoku keŋ ai?” Kicik Yesu ŋituŋa acoikinit ŋiketatamak a Ŋikisila ( Mat. 23:1-36 ; Mar. 12:38-40 ) 45 Ani epupokini asepic ŋina a ŋituŋa Yesu, tolimok iŋes ŋikasyomak keŋ tema, 46 “Tocoikinito ŋiketatamak a Ŋikisila; eminasi ikes akirimit enapito ŋikaasoi ŋulu aoyak, nabo ecamito kimalae ikwa ŋikapolok alomaket. Eseete ikes ŋikicoloŋo ŋulu ebusak alosinagogae ka anasuban. 47 Edemete ikes ŋapuseru ŋiboro kec ka daŋ ilipete ekaoyan iwogasi neni erae koŋin! Eryamunete ikes atubokino ŋina aronon nooi!” |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda