Luk. 14 - EbaibulKitaŋaleu Yesu ekile ŋolo adyaka 1 Ani akoloŋit ŋina a Sabato elomari Yesu akimuj kai ke ekepukan ke ece a ŋolo arae Eparisayot, kiteut Ŋiparisayon iŋes. 2 Bu ekile ŋolo abuto ŋakejen ka ŋakan neni a Yesu. 3 Kiŋit nai Yesu ŋiketatamak a Ŋikisila ka Ŋiparisayon tema, “Ecamakinitae mono a Lokisila yok itaŋaleunio ituŋanan akoloŋit ŋina a Sabato kori emam?” 4 Nai kililiŋa ikes totakin cek. Ido kikamu Yesu akan ŋina ke ekile a ŋol kitaŋaleu iŋes, kimyek tolot. 5 Tosodi Yesu kiŋit ikes tema, “Ŋae alokidiŋ kus ŋini nyiriuni lokoku keŋ kori ekeemoŋ atipei kimasakin nakare akoloŋit ŋina a Sabato?” 6 Nai nyepedosi ikes aboŋokin Yesu adiokirot. Akitiditeuna ka apatanu 7 Kiŋolik Yesu epite ŋolo aseata ŋipeyok ŋice ŋikicoloŋo ŋulu ajokak, ido tolimok ikes daadaŋ akitadapet tema, 8 “Ani ikinyarae iyoŋ ituŋanan nasuban ŋuna ke ekiitanu, tocoite nyiseu akibois ŋina ajokan, anerae epedor ayakaun ituŋanan ice ŋini enyaraunitae, ŋini epol akilo iyoŋ, 9 ido ebuni ŋolo ikinyaraunit iyes daadaŋ, itolimok iyoŋ tema, ‘Tonyou kimyek ekile lo kiboikin nege.’ A nen ikirumete iyoŋ ŋileec, tosodi tolot akiboikin kaku. 10 Nai ani ikinyarao iyoŋ, tolot kiboikin kaku, tosodi ani ebuni ŋolo ikinyarit iyoŋ tema, ‘Bua ekaakone, kiboikin neni ajokan nege.’ Ikikerete iyoŋ ŋipeyok ŋuluce daadaŋ ikiŋolikinete ibuni kiŋaren. 11 Anerae ŋinituŋanan itopolooro bon, itiditeunio; nai ŋini itiditeuna bon, itopolooryo.” 12 Tolimok nai Yesu ekepukan daŋ ŋolo anyaraunit iŋes tema, “Ani icamit iyoŋ akisimuj ŋituŋa, nyinyarau ŋikonikonei kori atalokaato kon kori ŋikoniyeneta ka ŋikidunyet ŋulu erae ŋikabarak, anerae ikinyaraete ikes daŋ iyoŋ, tosodi totaca ŋuna aris iyoŋ kitiya neni kec. 13 Nai ani itemokini iyoŋ akimuj, tonyarau ŋikulyak, ŋikecodok, ŋikaŋwalak ka ŋimudukanotin. 14 Iryamuni iyoŋ arereŋu, anerae emam ikes ibore ikiinakinete iyoŋ. Ikitaci iyoŋ Akuj akoloŋit ŋina eyaruniata ŋituŋa ŋulu ajokak.” Akitadapet ŋina a ŋasuban a ŋuna apolok ( Mat. 22:1-10 ) 15 Ani iirari ipei a ŋulu emujete ka Yesu ŋakiro ŋun, tolimok iŋes Yesu tema, “Erereŋ nooi ŋulu iboikinosi kimuja a Napukan ka Akuj!” 16 Nai tolimok Yesu iŋes tema, “Ayai koloŋ ekile ŋolo abu kipo akimuj ŋina alalan, tonyarau ŋituŋa ŋulu alalak nakimuj. 17 Ani edoli apaki ŋinakimujet, kiyaki iŋes epito keŋ anyarare ŋipeyok tema, ‘Potu, anerae etemokin ibore daadaŋ!’ 18 Nai tolomakis daadaŋ alimunun a ŋipeipei atemar ‘Nyalosi.’ Tolimok ŋolo ke ekiŋaren eketiyan ŋol tema, ‘Ariŋa tokona ayoŋ agyeli emanikor, acamit alosit akiŋolikin. Ekeŋisit iyoŋ ikimyek ayoŋ olot.’ 19 Tema ece, ‘Ariŋa tokona ayoŋ agyeli ŋicuugae ŋitomon, acamit alosit akisisyare; ekeŋisit iyoŋ ikimyek ayoŋ.’ 20 Tema nabo ece, ‘Ariŋa tokona ayoŋ eitari, a ŋakiro a ŋun, nyapedori ayoŋ abunore.’ 21 “A nen, abu eketiyan toboŋo tolimok ekapolon ŋakiro ŋun daadaŋ. Toŋo elope ŋasuban nooi, tolimok eketiyan keŋ tema, ‘Tonyou atipei kirimo lomaketa daadaŋ ka kidiŋ ŋakais ŋuna ke etaun a lo, tosodi iyau nege ŋikulyak, ŋikecodok, ŋimudukanotin ka ŋikaŋwalak.’ 22 Ani irikakini eketiyan ŋun daadaŋ, tolimok ekapolon keŋ tema, ‘Ekapolon, etiya ayoŋ daadaŋ, ikwaŋina ilimunitor iyoŋ, nai eriŋa iwace elolom.’ 23 Tolimok nai ekapolon iŋes tema, ‘Ape kiŋa etaun ka nariet kitiŋau ŋituŋa, ikotere kilelebun akai kaŋ. 24 Akalimokini ayoŋ iyes atemar, emam tari ipei alokidiŋ ŋulu enyaraunitae ŋini epedori akiir akimuj kaŋ!’” Egogoŋ aruwor ekewuapan a Yesu ( Mat. 10:37-38 ) 25 Ani elosete ŋasepico ŋuna a ŋituŋa ka Yesu kaapei, toboboŋ Yesu tolimok ikes tema, 26 “Ŋinituŋanan ebuni neni kaŋ, nyeruwor ekaakewuapan, mati kakaminaki iŋes ayoŋ nooi akilo papa keŋ, toto keŋ, aberu keŋ, ŋidwe keŋ, atalokaato keŋ, atanakaato keŋ ta akiyar keŋ a ilope. 27 Ŋinituŋanan nyeryoŋi emusalaba keŋ, ido ekewuapak ayoŋ, nyeruwor iŋes jik ekaakewuapan. 28 “Ani eyai ipei alokidiŋ kus ŋini ecamit akiduk akai ŋina apolon, iboikin iŋes mono kimar etyae a ŋisiliŋa a ŋulu duket, toanyu erae keya ŋulu itemokino akirikakinia akiduk. 29 Ani pa kitiya iŋes ikoŋina, ipiyori iŋes akirikakin akai ŋina sek aris kedukokin arwatata. Elomakinete ŋituŋa daadaŋ ŋulu iteete akienar iŋes, 30 temasi, ‘Aberakin ituŋanan en akisyakin akiduk, nai tokona epiyo akirikakin!’ 31 “Ani enyouni erwosit ŋolo ka ajore a ŋina a ŋituŋa a ŋalipyo a ŋatomon ecamit akitijiyore erwosit ŋolo eyakar ajore ŋina a ŋituŋa a ŋalipyo a ŋatomoniarei, iboikin iŋes mono totam erae kepedori iŋes ejiye ka iŋes. 32 Ani pa kepedori, iyakiyari iŋes ŋituŋa kisiryama erwosit ŋoloce eriŋa elwana, kiŋit akisil ka iŋes.” 33 Toŋetak Yesu erwor keŋ ebala, “Ikoŋinapei, emam tari ipei alokidiŋ kus ŋini eruwor ekewuapan kaŋ, mati kipoto ibore daadaŋ ŋini eyakar iŋes. Acumbi ŋina apyanan ( Mat. 5:13 ; Mar. 9:50 ) 34 “Ejok acumbi, nai ani kepyaniar, itasasamunio nabo ikwaani? 35 Nyemaikina tari imorikinio ka ŋalup kori ka ŋasike; nai ecakaryo. Iŋes ŋini eya ŋaki ŋuna kiiraret, kiira!” |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda