Luk. 13 - EbaibulTokiwa ŋasecisya ani kemam itwakete 1 Apaki ŋin, aya nen ŋituŋa ŋulu alimokinete Yesu epite ŋolo aarya Pilato ŋituŋa ŋulu a Galileya eriŋa emurosi neni ka Akuj. 2 Tolimok Yesu ikes tema, “Itamete iyes atemar kesecaka nooi ŋituŋa ŋulu a Galileya ŋul akilo Ŋigalileyan ŋuluce aŋuna aryamuniata ikes ŋican ŋul a? 3 Nyikote neni! Nai akalimokini ayoŋ iyes atemar, ani pa kikiwa iyes ŋasecisya kus, itwakete iyes daŋ ikwa ikes. 4 Ani bo ŋituŋa ŋulutomon ka ŋikanikauni ŋulu aritakin arwatata toar alo Siloam? Itamete iyes itoodiunito ŋun atemar kesecaka ikes nooi akilo ŋituŋa daadaŋ alo Yerusalem a? 5 Nyikote neni! Nai akalimokini ayoŋ iyes atemar, ani pa kikiwa iyes ŋasecisya kus, itwakete iyes daŋ ikwa ikes.” Akitadapet ŋina ke ebobore a ŋolo pa araii ŋaraito 6 Tolimok nai Yesu ikes akitadapet tema, “Kedupit ekile ebobore lomanikor keŋ. Abu iŋes toroiya ŋaboboryo keraunito alobobore a ŋol, nai nyeryamu tari apei. 7 Aŋun, tolimok iŋes eketen ŋolo ke ebobore tema, ‘Kiira tokona, adol ŋikaru ŋiuni abuneene ayoŋ nege aroiun ŋadiboboryo, nai nyeryamuna tari apei. Toyepa! Kaanukiro ewuar iŋes analup koŋin?’ 8 Toboŋok eketiyan ŋolo ke emanikor tema, ‘Ekapolon, kimyek mono ekaru lo bon, aboki ayoŋ akipany natorom keŋ, ido obukok ŋasike. 9 Acepaki erauni ŋaraito ekaru ŋolo moi. Ani kemam, toyepa nai iyoŋ iŋes.’ ” Akoloŋit ŋina a Sabato kitaŋaleu Yesu aberu ŋina aŋwalit 10 Apeikoloŋit ŋina a Sabato kitatam Yesu ŋituŋa alosinagoga. 11 Ayai aberu ŋina ayakar ekipye ŋolo etoŋwalit iŋes ŋikaru ŋitomon ka ŋikanikauni. Akudokina iŋes pa apedori akitenar. 12 Ani iŋolikini Yesu iŋes, bu tonyara iŋes tema, “Aberu, ikilacakin iyoŋ anadyak kon!” 13 Kidokok Yesu ŋakan kidiama keŋ, torikin iŋes atipei tojokyar, kisyak akipuro Akuj. 14 Nai abu ekapolon ŋolo ke esinagoga toŋo aŋuna etaŋaleunio Yesu aberu akoloŋit ŋina a Sabato, ido tolimok ŋituŋa tema, “Eya ŋirwa ŋikanikapei ŋulu itemokino kitiyaata etic; itemokino aponare akitaŋaleuno ŋirwa ŋul, meere akoloŋit ŋina a Sabato!” 15 Tolimok Ekapolon iŋes tema, “Iyes ŋikaŋisoswae! Nyelacanakini idiotuŋanan alokidiŋ kus ekeemoŋ kori ekeesigirya ananok, ido tomia nakipi akoloŋit ŋina a Sabato a? 16 Eyai tokona ne aberu ŋina erae akanateker a ŋina ka Aburaam, ŋina aenit Satan ŋikaru ŋitomon ka ŋikanikauni, emam nai nyitemokino alacakin iŋes akoloŋit ŋina a Sabato a?” 17 Ani elimuni Yesu ŋun, kiruma ŋikeemoi daadaŋ ŋileec. Nai alakara asepic daadaŋ, anerae ajokak ŋakiro ŋuna etiyae Yesu. Akitadapet ŋina ka icokit a ŋini ikoni ŋini ke ebobore ( Mat. 13:31-32 ; Mar. 4:30-32 ) 18 Kiŋit Yesu ikes tema, “Ikoni Apukan ka Akuj ai? Nyo isikwaanere iŋes? 19 Ikoni neta: elemuni ituŋanan icokit ŋini ikoni ŋini ke ebobore, min todupak lomanikor keŋ. Ani erupuni, topoloor nooi toruwor ekitoe, potu ŋikyeny toduko ŋakais kec naten keŋ.” Akitadapet ŋina a ŋakinyalet ( Mat. 13:33 ) 20 Kiŋit nabo Yesu ikes tema, “Nyo tokona esikwaania ayoŋ Apukan ka Akuj? 21 Ikoni neta: ikoni ŋakinyalet ŋadi ŋuna elemuni aberu kinyalak ka ŋakirya ŋuna edolito ŋidepei ŋiarei, tomurak akitodol ŋina abuunioto daadaŋ.” Ekek ŋolo adidiŋan (Mat. 7:13-14, 21-23) 22 Ani elosi Yesu Yerusalem, kitor kidiŋ ŋitaunio ka ŋirerya kitatami ŋituŋa. 23 Kiŋit icetuŋanan iŋes tema, “Ekapolon, ŋituŋa ŋidikudyo bon eiunosi a?” Toboŋok Yesu iŋes tema, 24 “Toŋirikisi ka agogoŋu alomar alokek a ŋolo adidiŋan. Anerae akalimokini ayoŋ iyes atemar, eŋirikinete ŋikalalak alomar tooma, nai nyepedorete. 25 Kedau elope ŋolo ke ekal anyoun togol ekek, iwuoyete iyes alokiŋa, kisyakis akikoŋikoŋ ekek ibasi, ‘Ekapolon, toŋaarae isua olomutu!’ Eboŋokini iŋes tema, ‘Nyayeni ayoŋ neni iponitotor iyes!’ 26 A nen ilimokinete iyes iŋes itemasi, ‘Abe bo ikimuji ka ikimasi isua ka iyoŋ kaapei; itatami bo iyoŋ alorerya kosi.’ 27 Eboŋokini nabo iŋes tema, ‘Nyayeni ayoŋ neni iponitotor iyes, katosi aneni kaŋ, iyes ŋulu itiyaete ŋakiro ŋuna aronok!’ 28 Ikalounete iyes nooi, ikonyanakinete ŋikusikyal apaki ŋina iŋolikiniata Aburaam ka Isaka ka Yakobo ta ŋikadwarak daadaŋ eyakasi Napukan ka Akuj, nai ani eruwor iyes itogolor kiŋa! 29 Epote ŋituŋa alo Kide, alo To, alo Kuju ka alo Kwap kiboikinos nasuban a Napukan ka Akuj. 30 A nen ŋice ŋulu isidiyete tokona, iŋarenete; ŋice ŋulu iŋarenete tokona, eruworosi ŋulu isidiyete.” Amina ŋina a Yesu Yerusalem ( Mat. 23:37-39 ) 31 Apaki ŋin, potu Ŋiparisayon ŋice neni a Yesu, tolimokis iŋes temasi, “Itemokino iyoŋ torotok a ne tolot iwace, anerae ecamit erwosit Erode akiar iyoŋ.” 32 Tolimok Yesu ikes tema, “Apesi tokona tolimokisi ekwee ŋol ebe, ‘Eritanari ayoŋ atasatan, nabo etaŋaleuni ŋikadyakak daŋ akoloŋit naga ka moi taparacu, ani akoloŋit ŋina kiuniyet, erikak etic kaŋ.’ 33 Nai itemokino akoloŋit naga ka moi taparacu ta ŋinace olot kiŋaren; anerae nyemaikina ekadwaran earyo aiwace, mati erae Yerusalem. 34 “Okoe ŋituŋa a Yerusalem ŋulu iarete ŋikadwarak, nabo tocaka a ŋamoru ŋulu iyakuunitae neni kus! Ŋarwa ŋayai acamitor ayoŋ acunakin ŋidwe kon, ikwaŋina ecunia akokoroit ŋimiyoi nabebenuk keŋ, nai nyikicamakis iyes ayoŋ. 35 Topupokisi tokona, imyekinio Akai kus ŋina ka Akuj. Akalimokini ayoŋ iyes kire atemar, nyikiŋolikinete iyes ayoŋ nabo akitodol akoloŋit ŋina itemaryata, ‘Erereŋ ŋolo ebunit alokiro a ŋolo ke Ekapolon!’ ” |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda