Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Luk. 11 - Ebaibul


Kitatam Yesu ŋituŋa ikwaŋina ilipere Akuj
( Mat. 6:9-13 , 7:7-11 )

1 Apeikoloŋit kilip Yesu aiwace. Ani irikakini, abu epei alokidiŋ ŋikasyomak keŋ, tolimok iŋes tema, “Ekapolon, kitatamae isua akilip, ikwaŋina koloŋ etatamya Yoana ŋikasyomak keŋ.”

2 Tolimok Yesu ikes tema, “Ani ilipete temasi: ‘Papa, ekonikiro tokeritetei; akonipukan bu.

3 Inakinae isua a ŋinakoloŋit akosikimuj ŋina a jwi jwi.

4 Kisyoni isua ŋakosisecisya, anerae isyoniyeneneo isua ŋulu eseceneneete aneni kosi. Nyikiya isua nakitemyet.’ ”

5 Tosodi tolimok Yesu ŋikeekasyomak tema, “Eyai mono iyes ipei ŋini elosi neni alokone keŋ nakwaare, ido tolimok iŋes tema, ‘Ekone, inakinae ayoŋ ŋamugati ŋauni, anerae

6 abu lokone kaŋ ŋolo erae ekaloton, nai emam ayoŋ akimuj ŋina ainakini iŋes.’

7 Toboŋok nai lokone keŋ alotooma kai tema, ‘Nyikican ayoŋ! Agol takae ayoŋ ekek, ikijotoor ayoŋ ka ŋikaadwe, emam tokona epite ŋolo anyounio ayoŋ okoinak iyoŋ idiobore.’

8 Kire akalimokini ayoŋ iyoŋ atemar, tari pa kekienyu iŋes ainakin iŋes ŋamugati aŋuna ka akoneo keŋ, nai enyouni iŋes ainakin iŋes ibore daadaŋ ŋini iitanit aŋuna nyitimyo iŋes arubakin anyarit iŋes.

9 “Aŋun, akalimokini ayoŋ iyes atemar, kiŋita, ikiinakinio; kiwara, iryamunete; kikoŋikoŋo, ikiŋaaryo.

10 Anerae ŋinituŋanan iŋita, einakinio; ŋini iwarit, eryamuni; ka ŋini ikoŋikoŋi, eŋaaryo.

11 Eyai alokidiŋ kus papa ŋolo ani iŋita ikoku keŋ ekolya, inak iŋes emun a?

12 Kori ani iŋita abeeye, inak iŋes ekiitwan a?

13 Kipedorete nai iyes ŋulu iroko ainakin ŋidwe kus ibore ŋini ajokan, nyepedori nai Papa kus ŋolo anakuj ŋolo ejok nooi akilo iyes ainakin Etau ŋolo Asegan neni a ŋulu iŋitasi a?”


Yesu ka Belesebul
( Mat. 12:22-30 ; Mar. 3:20-27 )

14 Apeikoloŋit kirita Yesu ekipye ŋolo pa apedori erwor. Ani kirita, togeu ekile ŋolo pa erworo erwor; toumokis ŋasepico a ŋituŋa ŋakiro ŋun.

15 Tosodo ŋice temasi, “Erae Belesebul ŋolo epolokinit ŋipyan einakinit iŋes apedor ŋina kiritanaret ŋipyan.”

16 Ewarito ŋice alokun iŋes; kiŋita iŋes akitiyakin adiokujuwuanut, toyenuniata ikes atemar ebunit iŋes aneni ka Akuj.

17 Nai ayeni Yesu ŋuna atamete ikes, aŋun tolimok ikes tema, “Akwap ŋina etyakatyakatar ŋituŋa, tojiyete make, inyasun; ani ketyakatyaka ŋituŋa ŋulu ke epeire, ielarosi ikes.

18 Ani ketyakatyaka apukan a Satan tojiyoto ŋajorei keŋ make, erubakini nai ekeebuku eyai ikwa ai? Ibasi iyes eritanari ayoŋ ŋipyan ka apedor a ŋina aryamunit aneni a Belesebul.

19 Ani keritanari ayoŋ ŋipyan alokiro a Belesebul, lokiro a ŋae bo iritanaryata ŋikewuapak kus? Aŋun, ikes nai rwanu eruworosi ŋikatubok ŋakiro kus.

20 Nai ani keritanari ayoŋ ŋipyan ka apedor a ŋina ka Akuj, akeepolou iŋes atemar abu Apukan ka Akuj neni kus.

21 “Ani eyai ekile ŋolo egogoŋ lore keŋ, totiŋite ŋiboro keŋ daadaŋ ŋulu jiyet, emam ibore elemari ŋiboro keŋ.

22 Ani bo ca nai kebu ece ŋolo iloit iŋes, edemari iŋes ŋiboro daadaŋ ŋulu jiyet ŋulu sek aruunitor iŋes, totyakatyaka ŋikeeboro.

23 “Ituŋanan ŋini nyeyai lowae kaŋ, akaŋerit ayoŋ; nabo ituŋanan ŋini nyekeŋarakinit ayoŋ akicun, ielieli.”


Aboŋunet ŋina ke ekipye
( Mat. 12:43-45 )

24 “Ani elomari ekipye anituŋanan elosi nariet kitor neni emam ŋakipi, iwarit neni kieŋunet, nai nyeryamu. Ani keŋopiki iŋes neni kieŋunet, etemari, ‘Aboŋori kai ŋinapei ŋoon ayai!’

25 A nen, eboŋori iŋes toryamu akai ŋin ejok, epyaaritae.

26 Ido tolot, toriku ŋipyan ŋice ŋikanikaarei ŋulu eroko nooi akilo iŋes, potu nai kiboikinos. Ekaku, emunaar ituŋanan ŋin nooi adepar neni sek ekoni.”


Arereŋu ŋina a kire

27 Ani kelimu Yesu ŋun, kikeu aberu anasepic a ŋituŋa etoil, tolimok Yesu tema, “Erereŋ nooi aberu ŋina koloŋ kikidouni iyoŋ ka ikitanak!”

28 Tolimok Yesu iŋes tema, “Kire iyookino, nai erereŋ nooi ŋulu iirarete ŋakiro ŋuna ka Akuj, ido kiwuapa!”


Kiitana ŋituŋa akitoodikinet
( Mat. 12:38-42 )

29 Ani esutunete ŋituŋa neni ayai Yesu, tolimok iŋes ikes tema, “Okoe, eroko ŋituŋa ka anyamet a na nooi! Iitanito ikes akitoodikinet, nai emam akitoodikinet ŋina einakinio ikes, mati ŋina a Yona ke ekadwaran.

30 Ikwaŋinapei koloŋ araakar ekadwaran Yona akitoodikinet lotuŋa ŋulu alo Ninepe, eruwor Lokoku a Ituŋanan daŋ akitoodikinet lotuŋa ŋulu ka anyamet a na.

31 Akoloŋit ŋina ka atubokino, enyouni akepukan ŋina ka akwap a ŋina a Ceba akitub ŋakiro ŋuna ka anyamet a na; anerae abu iŋes koloŋ tolot erot ŋolo aoyan nooi, ebunit akiirar ŋakitatameta ŋuna ka aosou a Solomon a ŋolo arae erwosit; nai akalimokini ayoŋ iyes atemar, eyai nege ŋini epol akilo tari Solomon.

32 Akoloŋit ŋina ka atubokino, enyounete ŋituŋa ŋulu a Ninepe akitub ŋakiro ŋuna ka anyamet a na; anerae apotu ikes tokiwa ŋasecisya iirarete alimonokin ŋina a Yona; nai akalimokini ayoŋ iyes atemar, eyai nege ŋini epol akilo tari Yona!


Akica ŋina ka akuwan
( Mat. 5:15 , 6:22-23 )

33 “Emam ituŋanan ŋini inokakini etaa, ido kiwua, kori tobuburik atuba; nai iwuakinio neni ikeuna, ikotere kiteoto ŋituŋa ŋulu elomarete kai.

34 Erae akoŋu etaa anakuwan kon; ani kejok akoŋu kon, eyai akuwan kon daŋ daadaŋ nakica; nai ani kerono akoŋu kon, eyai akuwan kon daŋ daadaŋ nakiryonut.

35 Tocoik nyeruwor akica ŋina eyai tooma kon akiryonut.

36 Aŋun, ani keyai akuwan kon daadaŋ nakica, tomam akiryonut ŋina eyai tari edit, ecauni ibore daadaŋ ikwa etaa ŋolo ecai aneni kon.”


Kitoroniya Yesu Ŋiparisayon ka ŋiketatamak a Ŋikisila
( Mat. 23:1-36 ; Mar. 12:38-40 )

37 Ani eriŋa Yesu irworo, tonyara Eparisayot iŋes akimuj kaapei ka iŋes; toloma nai iŋes kiboikin kimuj.

38 Toumok Eparisayot iŋolikini Yesu imuji nyilotara ŋakan.

39 Tolimok Yesu iŋes tema, “Itesegete iyes Ŋiparisayon ekopo kus ka asaani kus kiŋa bon, nai ileleba tooma kus ademon ka aronis.

40 Ŋibaŋaanotin! Meere mono Akuj ŋina asubi kiŋa, asubi tooma daŋ a?

41 Nai inakisi ŋiboro ŋulu eya tooma kus lokulyak, ikotere tosegyar ibore daadaŋ aneni kus.

42 “Ekaŋ iyes Ŋiparisayon! Ilemyanakinete iyes Akuj alemikinet apei anatomon a ŋikito a ŋulu itoboboete akimuj, nai ijamakinito iyes ŋakiro ŋuna iriyan ŋuna ka Akuj ka amina keŋ. Itemokino iyes akitiya nu tomam ajamakinit ŋunace.

43 “Ekaŋ iyes Ŋiparisayon! Iminasi iyes akiboyonokin lokicoloŋo ŋulu ajokak alosinagogae ka akimalao alomaketa ikitopolooritae.

44 Ekaŋ iyes! Ikote iyes ŋalyalin ŋuna nyileereete, ŋuna icakacakaete ŋituŋa pa eyenete.”

45 Abu epei a ŋiketatamak a Ŋikisila, tolimok iŋes tema, “Eketataman, ikimor iyoŋ isua daŋ alorwor kon!”

46 Tolimok Yesu ikes tema, “Ekaŋ iyes daŋ ŋiketatamak a Ŋikisila! Iyes ŋulu isiwuokito ŋuluce ŋigogoso ŋulu apotyok ŋulu etyono adakun, nai nyicamito bo iyes ŋilopeyek akitap ŋigogoso ŋul tari a ekimoin ke epei.

47 Ekaŋ iyes! Anerae idukete iyes ŋalyalin ŋuna a ŋikadwarak a ŋulu aarete atapapaa kus.

48 Aŋun, isuudato iyes ka icamunito ŋuna apotu atapapaa kus kitiyata, anerae aarete ikes ŋikadwarak, tosodo iyes toduko ŋalyalin kec.

49 Iŋes nai ebaakar aosou ŋina ka Akuj ebe, ‘Eyakiyari ŋikadwarak kaŋ ka ŋikiyakia neni kec, earete ikes ŋice, kitidiŋa ŋice.’

50 Nai isicanio ŋituŋa ŋulu ka anyamet a na aŋuna a ŋaokot a ŋikadwarak ŋinapei anakisyakinet akwap,

51 ameun anaokot a ŋuna ka Abel tari naokot a Sakariya a ŋolo aarakinio kidiŋ Namuroet ŋina icunyere ekinyate ka akibois ŋina emyekinitae aŋuna ka Akuj. Ee, kire akalimokini ayoŋ iyes atemar, isicanio ŋituŋa ŋulu ka anyamet a na aŋuna kec a daadaŋ!

52 “Ekaŋ iyes ŋiketatamak a Ŋikisila! Iwua iyes ekipuŋguwo ŋolo eŋae akai ŋina eyai aosou; tari iyes ŋilopeyek nyelomara, nabo iretakis iyes tari ŋulu acamito alomar!”

53 Ani erotokini Yesu a nen, tolomakis ŋiketatamak a Ŋikisila ka Ŋiparisayon akisirwor iŋes neni aronon nooi ka akiŋitiŋit iŋes ŋakiro ŋuna alalak nooi.

54 Alokito ikes iŋes ecamito aripun, keya ŋakiro ŋuna aronok ŋuna epedori iŋes alimun.

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan