Isa. 45 - EbaibulToseu Akuj Kirus 1 Alimu Ekapolon ŋakiro nu aŋuna a Kirus, a ŋolo aseu iŋes akisitiya aŋuna ka akilounia ŋituŋa a ŋakwapin, ka akilounia ŋirwosi, aseu iŋes Kirus, ikotere eŋaari Ekapolon ŋikekya a ŋitaunio alokiŋaren keŋ, nyegolokinio nabo ŋipukei a ŋitaunio a ŋul jik. Abu Ekapolon tema neni a Kirus, 2 “Ekeŋarenikini ayoŋ iyoŋ, alemari ayoŋ ŋatyokisyo alokiŋaren kon, anyilinyiliyari ayoŋ ŋipukei ŋulu itiyaunitae a eburonis, atubutuboori ayoŋ ŋasuwa ŋuna iloritere ŋipukei, 3 akainakini ayoŋ iyoŋ ebari ŋolo iwuaitae anakiryonut ka ebari ŋolo iwuaitae anakiboisyo a ŋuna emam ituŋanan eyeni, ikotere iyoŋ iyenuni atemar ayoŋ Ekapolon, Akuj a Isirael iŋes ikinyar iyoŋ a ekiro kon. 4 Aŋuna a ŋiletok a eketiyan kaŋ a Yakob ka aŋuna a ŋiseuna kaŋ a Ŋisirael, akanyar ayoŋ iyoŋ a ekiro kon, akanyar ayoŋ iyoŋ a ekiro a ŋolo ka akapul tari pa kikiyeni iyoŋ ayoŋ. 5 Arae ayoŋ Ekapolon, emam ece mati ayoŋ bon; ayoŋ bon arae Akuj emam akuj ace, akainakini ayoŋ iyoŋ ŋiboro ŋulu ke ejie tari pa kikiyeni iyoŋ ayoŋ, 6 ikotere eyenunete ŋituŋa ŋinapei alo Kide tari To atemar emam akuj ace mati ayoŋ bon; arae ayoŋ Ekapolon, emam ece mati ayoŋ bon. 7 Etiyau ayoŋ akica ka etiyau akiryonut, etiyau ayoŋ ŋuna ajokak ka etiyau ayoŋ ŋican; ayoŋ Ekapolon etiyau ŋakiro ŋun daadaŋ. 8 “Okoe nakuj, tobuku akiyookino, emaikina kidiama tobuku akiyookino kwap, emaikina akwap toŋaar aŋuna ka akiyookino, ikotere aiuno eyakaun emam ŋace, emaikina aiuno yau tari akiyookino; ayoŋ Ekapolon etiyau ŋun toyakaun. 9 “Ekaŋ iyes ŋituŋa ŋulu isiburaete ekasuban kus, iyes ŋiyeuna ikwa amot, ŋulu iyakasi kaapei ka ŋiyeuna ŋuluce! Epedori mono ecoto akiŋit ekayan keŋ ebe, ‘Nyo iye iyoŋ a?’ Kori ‘Emam atiŋet anibore a ŋini itiyau iyoŋ a?’ 10 Ekaŋ iyoŋ ŋini ilimokini papa ebe, ‘Ŋae iuru iyoŋ?’ Kori iyoŋ ŋini ilimokini aberu ebe, ‘Nyo mono iryeba iyoŋ akidoun?’ ” 11 Alimu Ekapolon Akuj ŋina asegan ŋina a Isirael, akasuban kec ebe, “Ikiŋisete kire iyes ayoŋ ŋakiro aŋuna a ŋituŋa kaŋ, kori ikireikinete iyes ayoŋ akitiya ŋadi aŋuna a ibore a ŋini abu ayoŋ etiyau a? 12 Ayoŋ asubuni akwap ka abu osub ŋituŋa ŋulu eya nakwap; ayoŋ abu opetak kidiama ka abu olimu atemar toyakaun nen ŋisubuna ŋulu eya kidiama. 13 Etonyou ayoŋ Kirus akitiya ŋuna iyookino, alemari ayoŋ ŋican alorotin a daadaŋ a ŋulu itori iŋes; edukokini iŋes etaun kaŋ ka elakuni ŋituŋa kaŋ ŋulu erikoritae. Nyegyeluni ikes, kori nyeyai akaluŋuŋulut aŋuna kec.” 14 Alimu Ekapolon ebe, “Eyaunio neni kon ebari a Ijipit ka ŋiboro ŋulu egyelanaryo alo Esiopia ta ŋiboro a Ŋisabean a ŋituŋa a ŋulu aoyak, eyaunio neni kon ka eruworosi ŋiboro ŋul daadaŋ ŋulu kon, epote ŋituŋa ŋul akiwuap iyoŋ irae ekapolon kec; epote ikes neni kon eenitae a ŋiriko, toryediko alokiŋaren kon. Ikilipete ikes iyoŋ ebasi, ‘Iyoŋ bon irukito ka Akuj, emam ice erukito ka Akuj, emam akuj ace mati ŋina irukitotor iyoŋ.’ 15 Kire irae iyoŋ Akuj ŋina nyikiteete ŋituŋa, Okoe Akuj a Isirael ŋina irae akaiunan. 16 Isirumyo ŋituŋa daadaŋ ŋileec ka isiguryakinio, isiguryakinio ŋulu itiyaununeete ŋakujo kaapei. 17 Nai eiuni Ekapolon Ŋisirael alotooma aiuno ŋina a ŋikaru ka ŋikaru; nyikisurumyo iyes ŋileec, kori nyikisiguryakinio iyes ŋikaru ka ŋikaru.” 18 Ŋuna alimu Ekapolon ŋolo asubuni kidiama, (Iŋes Akuj) ŋolo ayeuni ka etiyauni akwap, (iŋes esyakini akwap, pa asubuni iŋes akwap erae ŋina a egurigur, abu iŋes toyeu akwap ikotere iboiyoto ŋituŋa alotooma keŋ.) Alimu Ekapolon atemar ayoŋ Ekapolon, emam ekapolon ece eyai. 19 Nyirworo ayoŋ anakimunono, nyirworo ayoŋ anakwap a ŋina ka akiryonut; nyelimokina ayoŋ ŋiletok a Yakob ebe, “Kiwarae ayoŋ aneni nyaryamunor.” Ayoŋ Ekapolon, erworo ŋuna a kire, alimuni ayoŋ ŋakiro ŋuna iyookino. Nyeiunete ŋakujo ŋituŋa a Babilon 20 Tocunakinos, ido potu kaapei, tocunakinos, ido potu iyes ŋituŋa kaŋ ŋulu irae ŋipiya anakwapin. Emamukatar ŋituŋa ŋulu iwokito ŋakujo aosou, ŋituŋa ŋulu iwokito ŋakujo ŋuna erae ŋakito, ido erubakinito ikes ilipete neni a akuj a ŋina nyepedori aiun. 21 Tolimutu ŋakiro kus, tolimokisi ŋuluce ŋakiro kus, emaikina iyes tocunakin kaapei kirworiut ŋakiro kus. Ŋae abu todwar ŋakiro nu koloŋ sek? Ŋae abu tolimu ŋakiro nu koloŋ sek? Pa mono arae ayoŋ Ekapolon a? Emam akuj ace mati ayoŋ bon, Akuj ŋina ka akiyookino ka ŋina arae akalakunan; emam akuj ace mati ayoŋ bon. 22 Toboŋutu neni kaŋ, ido toiunos. iyes ŋituŋa anakwapin a daadaŋ; anerae ayoŋ Akuj ka emam akuj ace. 23 Ayoŋ Akuj adau akikoŋ, adau ayoŋ alimun ŋakiro anakiyookino, ŋakiro ŋuna nyepedoryo akinyakar ŋakiro ŋun ikes nu, “Eryediki ŋinituŋanan alokiŋaren kaŋ, elimori ŋinituŋanan atemar arae ayoŋ Akuj.” 24 Etemarete ŋituŋa aŋuna kaŋ ebe, “Neni ke Ekapolon bon eya akiyookino ka agogoŋu. Ŋituŋa daadaŋ ŋulu apotu toŋero Ekapolon, epote neni keŋ, ido isurumyo ŋileec. 25 Eryamunete ŋiletok a Yakob akiloun ka apolou aneni ke Ekapolon.” |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda