Isa. 44 - EbaibulToyakaun arereŋu ŋina ka Akuj neni a Ŋisirael 1 Kiirasi tokona, okoe iyes ŋiletok a Yakob a eketiyan kaŋ, kiirasi tokona, okoe Ŋisirael ŋituŋa kaŋ ŋulu adau ayoŋ aseun. 2 Alimu Ekapolon ŋolo ikisubuni iyes, ŋolo abu ikiyeu iyes anakookyes atatoto kus ka ŋolo abu ikiŋarak ebe, “Nyikuryaketa, okoe ŋiletok a Yakob a eketiyan kaŋ, okoe iyes ŋiletok a Isirael ŋulu adau ayoŋ aseun; 3 anerae emyekini ayoŋ ŋakipi pena nakwap ŋina eyakar akure ka epete ŋaŋololin nakwap ŋina aonon; abukuni ayoŋ etau kaŋ neni a ŋiletok kus ka arereŋu kaŋ neni a ŋidwe kus. 4 Epolounete ikes lopite ŋolo elibunia ekuyon, epolounete ikes lopite ŋolo epolounioto ŋikwaŋae ŋulu enyaritae Wilo anayona a ŋuna eleleete. 5 Elimuni ituŋanan ipei ebe, ‘Arae ayoŋ ŋini a Ekapolon;’ enyarao ice a ekiro a Yakob, ido igiri ice nakan keŋ ebe, ‘Arae ayoŋ ŋini a Ekapolon,’ kituruwo ekiro a Isirael ŋolo keŋ.” 6 Alimu Ekapolon, erwosit a Ŋisirael ka ekalakunan kec Ekapolon a ŋajoresyo ebe, “Arae ayoŋ ŋolo esyaunan ka ŋolo esidyon; emam akuj ace mati ayoŋ bon. 7 Ŋae ikikwaan ka ayoŋ? Emaikina iŋes kiserau, emaikina iŋes tolimo alokiŋaren kaŋ. Ŋae abu tolimu koloŋ sek ŋakiro ŋuna epote akitiyakin? Emaikina iŋes itolimok iwon ŋakiro ŋuna epote akitiyakin. 8 Nyikera, kori nyikuryaketa; nyiserakina mono ayoŋ iyes ŋun koloŋ sek ka nyelimokina a? Iraakasi iyes ŋisuudae kaŋ. Eyai mono akuj ace eyai akilo ayoŋ a? Emam ekeuryaran ece; emam ece ayeni ayoŋ.” Abaŋao ŋina ka akilipenen neni a ŋakujo 9 Ŋituŋa daadaŋ ŋulu itiyaununeete ŋakujo erae ŋikoŋinae ka erae ŋiboro ŋulu ikinyomito ikes ŋulu emam ibore iryamunia; emudukaka ŋituŋa ŋulu ilipete neni a ŋakujo a ŋun, kori emam ŋuna eyenete. Aŋun, isirumyo ikes ŋileec. 10 Ŋae iceuni etorube ka akuj, kori itiyauni akuj ŋina emam ibore ŋini ajokan ŋini itiyakini? 11 Topupokisi, isirumyo ŋileec ŋituŋa daadaŋ ŋulu ilipete neni a ŋitorubei a ŋul, erae tari ŋituŋa ŋulu itiyaununeete ikes ŋikoŋinae. Emaikina ikes daadaŋ tocunakin iwapei, emaikina ikes towua, ebuli ikes ka isurumyo ikes daadaŋ ŋileec. 12 Elemuni eketyakan ŋasuwa asuwat kiwuak nakim, ido kityek asuwat ŋin a enyondo, toŋirik a agogoŋu keŋ akitiyaun ibore ŋini ecamit iŋes akityekun. Ani enyami akoro iŋes, ido todaun agogoŋu keŋ ka ŋakipi ŋuna emasi, ilelenyi iŋes. 13 Tosodi elemuni eketiyan ŋabaoi akipimet kipimya akitoe, ido kigerok a akalamu neni etubunio iŋes ibore ŋini ecamit iŋes akicieun, tosodi kisyak akiciere a erokon, ido kitiyau etorube ŋolo ikwaan ka ituŋanan, kibus daŋ lopite ŋolo ibusya ituŋanan, itiyauni iŋes etorube ŋol aŋuna ka asipokin neni ilipya iŋes. 14 Eyepuni iŋes akitoe a Cedar, kori a Sipres, kori a ekuyon, kori a ekitoe edio a ŋolo kebu iŋes kimyek togogoŋior anamoni, kori epedori iŋes adupakin ekitoe a Cedar kitopolou nai akiru. 15 Ekaku, isitiyae ituŋanan ekitoe ŋol akinokia akim. Elemuni ituŋanan akitoe a ekitoe a ŋol iwace akiwuaŋaror, inokakinia iwace akim kipoo ŋamugati; iwace nai kisitiya akitiyaunia akuj, ido kilip neni a akuj a ŋin, icieuni iŋes etorube, ido toryedik kilip ijuurui alokiŋaren etorube ŋol. 16 Inoki iŋes apei tutubet a akitoe a ŋin, nakitoe ŋin idokokini iŋes akiriŋ tope, tonyam kimwono. Iwuaŋar daŋ iŋes anakim a ŋin, ido tema, “Okoe amwanu akuwan, kitojok akim na!” 17 Akitoe a ekitoe a ŋol nenice daadaŋ, ituruwori iŋes akuj, akuj keŋ, eryediki kijuuru alokiŋaren kilip neni keŋ, etemari iŋes ilipi neni keŋ ebe, “Toiunae ayoŋ, anerae irae iyoŋ akuj kaŋ.” 18 Ŋituŋa ŋulu itiyaete ŋun, emam ŋakiro eyenete, nyeyenete tari ŋakiro ŋuna kitiyaete ikes, anerae egolitoe ŋakoŋen kec, ikotere ikes nyepedosi akiŋolikin, ŋatameta kec daŋ, egolitoe, ikotere ikes nyepedosi ayenun. 19 Mam ituŋanan etamatamae, kori eyakar aosou, kori epedori ayenut ŋakiro tosodi tolimu ebe, “Abu ayoŋ esitiya atutubet apei a akitoe a ŋin akinokia akim, abu daŋ ayoŋ epou a ŋatotol keŋ ŋamugati, abu ope akiriŋ a nen ka adau akinyam. Emaikina mono tokona ayoŋ etiyau asiilyo aneni idoŋit anakitoe a ŋin a? Emaikina mono ayoŋ oryedik alokiŋaren akitoe a?” 20 Emam atyeketait eyai neni a ituŋanan a ŋin ka ŋini enyami ekuron. Ebatasi ituŋanan ŋini itiyae ŋun ŋatameta keŋ ŋuna ka abaŋao, ido nyepedori aiun bon, kori nyepedori acamun atemar erae akuj ŋina eyakar iŋes akoŋinait. Nyimuryakina Akuj Isirael 21 Okoe ŋiletok a Yakob, totamunito ŋakiro nu, okoe ŋiletok a Isirael, totamunito ŋakiro nu, anerae irae iyes ŋiketiyak kaŋ; ayoŋ akasubuni iyes, irae iyes ŋiketiyak kaŋ. Okoe Ŋisirael, nyimuryakinosi iyes aneni kaŋ. 22 Alema ayoŋ ŋasecisya kus, lopite ŋolo eakarya edou, alema ayoŋ ŋasecisya kus, lopite ŋolo eŋopiyarya ekuno. Toboŋutu neni kaŋ, anerae akalaku ayoŋ iyes. 23 Okoe iyes ŋisubuna ŋulu alokidiama toeikisi, anerae adau Ekapolon akitiya ŋuna ka alakun; okoe iyes ŋisubuna ŋulu iyakasi kwap akwap, tocelutu ieosi, okoe iyes ŋimoru, toeikisi, okoe ŋamoni ka ŋikito daadaŋ ŋulu iyakasi namoni, toeikisi, anerae alaku Ekapolon ŋiletok a Yakob, tosodi itopolooryo iŋes alo Isirael. 24 Alimu Ekapolon Ekalakunan kus, ŋolo abu ikiyeu iyes anakookyes atatoto kus ebe, “Arae ayoŋ Ekapolon ŋolo asubuni ŋiboro daadaŋ, ayoŋ abu opetak kidiama, ayoŋ elope abu opetak akwap. 25 Ayoŋ ŋolo nyemyekini kiyookin ŋakiro ŋuna edwarete ŋimodiyanotin, ayoŋ ŋolo eturuwori ŋikadwarak ŋuna aronok ŋibaŋaanotin ayoŋ alemari asyomit a ŋikaosok, eturuwo aosou kec abaŋao. 26 Ayoŋ esiyoonokini ŋakiro ŋuna irworosi ŋiketiyak kaŋ ka esiyoonokini ŋakiro ŋuna edwarete ŋikiyakya kaŋ; ayoŋ alimuni aŋuna a Yerusalem ebe, ‘Epote ŋituŋa akiboi alotooma keŋ’ ka ayoŋ alimu aŋuna a ŋitaunio a Yudaya ebe, ‘Edukokinio ikes nabo ka etonyouni ayoŋ ŋarwatatain a ŋakais kec ŋuna eritanakina.’ 27 Ayoŋ alimokini nenicukul anakipi ebe, ‘Toon keu, etooni ayoŋ ŋaŋololin ŋuna eleleete neni kon;’ 28 Ayoŋ alimokini neni a erwosit Kirus ebe, ‘Irae iyoŋ ekeyokon a ŋituŋa kaŋ, itiyae iŋes ŋakiro daadaŋ ŋuna acamit ayoŋ.’ Ayoŋ alimuni aŋuna a Yerusalem ebe, ‘Edukokinio iŋes nabo,’ ayoŋ alimuni aŋuna ka Akai ka Akuj ebe, ‘Edukokinio akisyakinet a aduketait kon.’ ” |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda