Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Isa. 37 - Ebaibul


Kiŋit Esekia Isaya ŋakiro ŋuna emaikina kitiya.
( 2 Ŋirw. 19:1-13 )

1 Ani iirari Esekia ŋakiro ŋun, abu tocilicili ŋilowi keŋ, tonap ŋiguniyae, tolot Kai a Ekapolon.

2 Abu iŋes kiyakiya Eliakim ŋolo apolokinit ŋiticisyo alokai ka apukan ka Sebina ekegirigiran ta ŋisacaradotin ŋulu apolok. Anapito ŋul daadaŋ ŋiguniyae, toloto neni a ekadwaran Isaya alokoku ka Amos.

3 Tolimokis ikes Isaya temasi, “Ebala Esekia, erae akoloŋit na ŋina a ŋican ŋina ikitoŋoitere ka ŋina alemarere ajokis, ikwaan ka apaki ŋina edolio ikoku akidoun, nai todaun agogoŋu ŋinakidinyakinet.

4 Acepaki iirarit Ekapolon Akuj kon ŋakiro ŋuna erwor ekapolokiniton a ŋasigarya ka Asiriya, ŋolo iyakuunit ekapolon keŋ erwosit ka Asiriya ajamuwanar Akuj ŋina eyari, ikotere nai Akuj itoŋoiyari iŋes aŋuna a ŋakiro a ŋuna eira Ekapolon Akuj kon. Aŋun, kilip a ŋuna a ŋituŋa a ŋulu eriŋa idoŋito.”

5 Ani edolunete ŋituŋa ŋulu eyakuunit Esekia neni a Isaya,

6 tema Isaya neni kec, “Tolimokisi ekapolon kus ebe, ‘Ŋakiro ŋuna alimu Ekapolon ikes nu, nyikibul aŋuna a ŋakiro a ŋuna idau iyoŋ akiirar, a ŋakiro a ŋuna ekeyanyitotor ayoŋ ŋituŋa ŋulu iyakuunit erwosit ŋolo ka Asiriya.

7 Kiirasi, ayoŋ elope ewuakini neni keŋ ŋakiro ŋun, ikotere ani iirari iŋes ŋakiro ŋuna elimokinio, toboŋo nakwap keŋ, ido ani edoli iŋes inaa etaari ayoŋ ŋituŋa iŋes a ekileŋ.’”

8 Abu nai ekapolokiniton a ŋasigarya ka Asiriya toboŋo. Ani edoli Asiriya toryamu erwosit ka Asiriya itiji ŋituŋa a Libina, anerae aris iŋes kiira atemar arotoki erwosit alo Lakis.

9 Apaki ŋin kebu erwosit ka Asiriya kiira ŋakiro nu ŋuna ke erwosit a Tiraka a ŋolo ke Esiopia ebe, “Ebunit iŋes akitijiore iyoŋ.” Ani iirari erwosit ka Asiriya ŋakiro ŋun, abu kiyakiya ŋituŋa neni a Esekia alimokin iŋes ŋakiro nu,

10 “Tolimokisi erwosit Esekia erwosit ŋolo a Yudaya atemar, nyicamak Akuj kon ŋina ikinyomit iyoŋ ikimodikini iyoŋ aŋuna irworor ebe, nyipotokinio Yerusalem napedor a erwosit ka Asiriya.

11 Topupok, idau iyoŋ akiirar ŋakiro ŋuna apotu ŋirwosi ka Asiriya kitiyata nakwapin daadaŋ, epite ŋolo enyasuniata ikes ŋakwapin. Ikilakunio kire iyoŋ a?

12 Apotu mono ŋakujo a ŋakwapin a ŋuna apotu ŋirwosi ŋulu epukato Asiriya eriŋa ayoŋ kinyasut, tolakut ŋituŋa a? Ŋakwapin ŋun ikes nu: Gosan, Aran, Resep ka ŋituŋa a Eden ŋulu ayakasi Telasar.

13 Ai tokona eyai erwosit ka Amas, erwosit ka Aripad, erwosit a etaun Separipaim, erwosit a Ena, kori erwosit a Ipa?”


Akilip a Esekia
( 2 Ŋirw. 19:14-34 )

14 Abu Esekia kijau abaruwa aneni a ŋituŋa a ŋulu eyakuunit Senakerib, tosodi tosyom. Ekaku, abu Esekia kitipeiyo Kai a Ekapolon, ido topeta abaruwa alokiŋaren Ekapolon.

15 Kilip nai Esekia neni ke Ekapolon ebala,

16 “Okoe Ekapolon ŋolo a ŋajoresyo, Akuj a Isirael, iyoŋ ŋina iyai kidiama ŋisubuna ŋulu a ŋabebenuk, irae iyoŋ Akuj, iyoŋ bon irae Akuj anakwapin a daadaŋ anakwap.

17 Okoe Ekapolon, topupok ka kiira, ikiŋolik, okoe Ekapolon kiira ŋakiro daadaŋ ŋuna alimu Senakerib, ŋakiro ŋuna eyakuu iŋes ikijamuwarit iyoŋ Akuj ŋina eyari.

18 Kire okoe Ekapolon, adaut ŋirwosi ka Asiriya akinyasun ŋituŋa daadaŋ ka ŋakwapin kec

19 ka emasanakis ŋakujo a ŋituŋa nakim tari ŋina pa araakatar ŋakujo ŋun ŋuna a kire, nai ŋitorubei ŋulu etiyaunete ŋituŋa a ŋakan kec anakito ka anamoru, aŋun, aponi kinyasunae ŋakujo ŋun.

20 Aŋun, tokona okoe Ekapolon Akuj kosi, toiunae isua anapedor a Senakerib, ikotere eyenunete ŋituŋa a ŋapukasinei a daadaŋ anakwap atemar iyoŋ bon irae Ekapolon.”

21 Abu nai Isaya lokoku ka Amos kiyakiya akirot neni a Esekia tema, “Alimu Ekapolon Akuj a Ŋisirael atemar aŋuna ilipya iyoŋ neni kaŋ aŋuna a Senakerib, a erwosit ka Asiriya,

22 ŋakiro nu alimu ayoŋ Ekapolon aŋuna a Senakerib: Senakerib, ikijamuwarito ka ikikyenatar iyoŋ ŋituŋa a Sion iniŋiniŋete ŋituŋa a Yerusalem ŋakyes ikiŋolikinete iyoŋ iemi.

23 “Ŋae mono ijamuwa ka iyany iyoŋ? Ŋae mono icelanakini iyoŋ iremokino? Ŋae mono ite iyoŋ irae ŋolo itopolooro bon nooi? Itiya iyoŋ ŋun iremokino Akuj ŋina asegan ŋina a Ŋisirael.

24 Ijamuwa iyoŋ Ekapolon alorwor a ŋiketiyak kon, idau iyoŋ alimun ebe, ‘Aŋuna ayakar ayoŋ ŋaŋolei ŋuna alalak, adau ayoŋ akidok naitae a ŋimoru, adau ayoŋ akidol kidiama jik ŋimoru ŋulu a Lebanon, adau ayoŋ ayepakin kwap ŋikito keŋ ŋulu aoyak ŋulu a Cedar, ayepaki kwap ŋikito keŋ ŋulu ajokak nooi ŋulu a Sipres; adau ayoŋ akidol naitae keŋ ŋuna asilok, adol namoni keŋ ŋuna ajokak nooi.

25 Abu ayoŋ obok ŋakare omat ŋakipi anakarei a ŋun, abu ayoŋ epuda a ŋakejen kaŋ ŋayona daadaŋ ŋuna a Ijipit ka abu etoon.’

26 “Nyiirara iyoŋ atemar abu ayoŋ oyeu koloŋ sek atemar kitiyakin ŋun a? Aberakin koloŋ sek ayoŋ ayeun ŋuna tokona emaikina kitiyakin; kituruwo iyoŋ ŋitaunio ŋulu eya ŋaduketa ŋunajiet ŋatukon a ŋamoru koŋin,

27 alilimiyosi anagogoŋu ŋituŋa a ŋakwapin a ŋun, aruwor ikes ŋulu akadaki ka ŋulu eloun; ekwaanikinosi ikes ka ŋikito ŋulu ka ariet ekwaanikinosi ka ŋinya ŋulu alibunak, ekwaanikinosi ka ŋinya ŋulu erupunete alokidiama ŋakais, ŋulu itiiniyari akoloŋ eriŋa nyepolouno.

28 Ayeni ayoŋ apaki ŋina inyounio iyoŋ ka apaki ŋina iboikinor iyoŋ, ayeni ayoŋ apaki ŋina ilomarya iyoŋ kiŋa ka ŋina ilomunia iyoŋ tooma, ayeni ayoŋ epite ŋolo ikidedeŋikinitor iyoŋ ayoŋ.

29 Aŋuna ikidedeŋikinitor iyoŋ ayoŋ ka aŋuna tokona eirarya ayoŋ akituro kon, aruboikini ayoŋ ekodocet kaŋ lokume kon, ido aburakini ibore nakituk kon; eketoboŋori ayoŋ iyoŋ tomek erot ŋolopei sek imyat iyoŋ ibuni.”

30 Tolimok nai Isaya erwosit Esekia tema, “Eruwor nai na akitaanyikinet a ŋakiro a nu neni kon: Ekaru lo kimuja ŋinyomen ŋulu erupete make, ani ekaru ŋolo a ŋiarei kimuja ejojo a ŋinyomen a ŋul, nai ekaru ŋolo a ŋiuni emaikina iyes toekis ŋikinyom, ido tolema, todupa ŋikito a epiini, ido tonyama ŋaraito kec.

31 Epitunete ŋituŋa a Yudaya ŋulupiya, edupakin ikwa ŋataaŋor alokwap ekitoe ka elalaketa ikwa ŋaraito alokidiama ekitoe.

32 Eyakaun Yerusalem ŋipiya, eyakaun lomoru Sion ŋituŋa ŋulu apuun alomoe kec. Erae acamit a Ekapolon a ŋajoresyo atemar kitiyakin ŋun.

33 “Aŋun, ŋakiro ŋuna alimu Ekapolon aŋuna ke erwosit ka Asiriya ikes nu: Nyelomuni iŋes lotaun lo, nyegumuni iŋes ekaleŋeleŋet ne eyakar aupal, kori nyedukokini adoket ne ŋina edokarere lotaun.

34 Emekini iŋes eboŋori erot ŋolopei sek amyat ebuni, nyelomuni iŋes lotaun lo.

35 Euryari ayoŋ etaun lo oiu, aŋuna kaŋ a elope ka aŋuna a Daudi a eketiyan kaŋ.”


Kilounae Senakerib ka toarae
( 2 Ŋirw. 19:35-37 )

36 Akoloŋit ŋin nakwaare abu emalaika ke Ekapolon tolot neni aya ŋasigarya ka Asiriya toar ŋasigarya ŋalipyo amiat ka ŋatomonikanikauni ka ŋikan, ani taparacu iwalari akwap, toryamunae ikes daadaŋ erae ŋalyalin bon ayakasi nen.

37 Abu nai erwosit Senakerib ŋolo ka Asiriya tolot, toboŋo lore keŋ, kiboi alo Ninepe.

38 Akoloŋit apei eriŋa Senakerib ilipi alokai a akuj keŋ a ŋina anyaritae Nisirok, apotu ŋidwe keŋ ŋulusapa Adiramalek ka Sareser toara iŋes a ekileŋ, ido tosiwa nakwap ŋina ka Ararat. Abu lokoku keŋ ŋolo anyaritae Esaradon kilunyokin lokicoloŋ keŋ kipuka Asiriya.

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan