Esek. 38 - EbaibulTodwarae ŋuna emanitere Gog 1 Abu Ekapolon kirwor neni kaŋ tema, 2 “Lokoku a ituŋanan, kiŋoliya lowae ŋolo eyai akwap a Mago ŋina ipukat Gog ŋolo erae iŋes epolokinit ŋakwapin nu: Mesek ka Tubal. Todwar itoroniyarit iŋes, 3 ibala, alimu Ekapolon Akuj ŋakiro nu ebe, ‘Okoe Gog, ekemanit ayoŋ iyoŋ, iyoŋ ekepukan ŋolo ipolokinit Mesek ka Tubal. 4 Ekesirimirimokini ayoŋ iyoŋ, ewuak ŋikodoce loŋitiny kon okoriku iyoŋ kiŋa kaapei ka ŋasigarya kon daadaŋ, ŋaŋolei kon ka ŋikametok ŋaŋolei, ikes daadaŋ ŋulu enapito ŋiboro ŋulujiet, asepic ŋina alalan nooi ŋin, ŋina eyakar ŋaupala ŋuna apolok ka ŋulu cicik, ikes ŋul daadaŋ ŋulu epwasete ŋileŋia kec. 5 Eriito ikes ka ŋituŋa a Perisia, Esiopia ka ŋulu a Put, eyakatar ikes daadaŋ ŋiupala ŋulucicik ka ŋakopiyae ŋuna iuryarito akou nyewana, 6 Gomer daŋ ka ŋasigarya keŋ daadaŋ eriito ka iŋes. Bes-Togarima daŋ alo Kuju ainati kaina kaapei ka ŋasigarya keŋ daadaŋ eriito ka iŋes. Eriito iŋes ka ŋituŋa ŋulu alalak.’ 7 “Totenite ka torubak itenit, iyoŋ ka ŋulu daadaŋ iriitotor iyoŋ ŋulu ecunakina nawaetin kon, emaikina iyoŋ kiŋarenik ikes ejio. 8 Eponio aruwor ŋipeyok aneni kon kelunyar ŋirwa ŋulu alalak. Ekaku a ŋikaru a ŋulu alalak, iremi iyoŋ akwap ŋina ariŋa ieŋuni alojie, ŋina ariŋa ecununio ŋituŋa keŋ anakwapin aŋuna alalak potu lokamukumukui ŋulu a Isirael, ŋulu apotu toruwor ŋikoŋinae apaki ŋina aoyan. Ariŋa inyakunio ŋituŋa a akwap a ŋin anakwapin ka iboiyete tokona ikes daadaŋ anakwap kec emam awasya. 9 Ilosete iyoŋ ka ŋasigarya kon daadaŋ ta ŋituŋa a ŋakwapin a ŋuna alalak a ŋuna iriitotor iyoŋ akitijiore Isirael, ilosete iyes ilalak nooi esibit akiru ijukuna, ilosete iyes iburiyarito akwap esibit edou eburiyarit akwap. 10 “Alimu Ekapolon Akuj atemar, akoloŋit ŋina ilosyoto iyes, epote ŋatameta nakyes kus, ido igeunete iyes akituk akitiya ŋuna aronok. 11 Itemari iyoŋ Gog, ‘Alosi ayoŋ akirem akwap ŋina nyewuatae ŋirerya keŋ a ŋarwatatain, alosi ayoŋ esiiryak ŋituŋa ŋulu iboiyete emam awasya ŋulu itumosi, iboiyete ikes daadaŋ aneni emam ŋarwatatain, mam tari ŋipukei, kori ŋasuwa ŋuna egolere ŋipukei.’ 12 Ilosi iyoŋ aŋatar ka akiya ŋiboro a ŋituŋa a ŋulu iboiyete alotaunio a ŋulu sek aris kemunaar. Ariŋa ŋituŋa ŋul ecununio nen anakwapin, eriŋa ikes eyakatar ŋibaren ka ŋiboro ŋipeipei, iboiyete ikes aneni imalakanyatar ŋirotin ŋulu itoreneneete ŋituŋa a ŋakwapin. 13 Ikiŋisete iyoŋ ŋakwapin nu: Seba, Dedan ka ŋimucurus ŋulu a Tarisis ta ŋisorok ŋulu a Tarisis daadaŋ ebe, ‘Ibunit iyoŋ aŋatar a? Icununit iyoŋ ŋajoresyo kon alemar ka kiwok esilipa ka egolid, aramar ŋibaren ka akiwok ŋiboro ta akiriraar ibore ŋini alalan a?’ 14 “Aŋun lokoku a ituŋanan, todwar, tolimok Gog atemar, iŋita Ekapolon Akuj ebe, ‘Ilosi iyoŋ kire akitijikin ŋituŋa kaŋ Ŋisirael apaki ŋina iboiyoto ikes emam ŋace a? 15 Ibuni iyoŋ anakibois kon alo Kuju ainati kaina, ipote iyoŋ ka ŋituŋa a ŋakwapin a ŋuna alalak a ŋuna iriito ka iyoŋ, epote ŋul daadaŋ emeto ŋaŋolei, epote ikes erae ŋajoresyo ŋuna apolok nooi ka ŋasigarya ŋuna egogoŋ. 16 Ipote iyes akirem ŋituŋa kaŋ Ŋisirael, ipote iyes ibutarito akwap ikwa edou. Okoe iyoŋ Gog, alorwa a ŋulu eponito akayauni ayoŋ iyoŋ torem akwap a ŋituŋa kaŋ, ikotere nai ŋituŋa a ŋakwapin okoyenut ayoŋ apaki ŋina etoodiunia ayoŋ asegis kaŋ neni kec aneni kon.’ Atubokino a Gog 17 “Alimu Ekapolon Akuj atemar, meere mono iyoŋ erworo ayoŋ ŋakiro kon paaran aneni a ŋiketiyak kaŋ a ŋikadwarak alo Isirael a? Apotu ikes ŋirwa ŋul todwara ŋakiro alotooma ŋikaru ŋulu alalak, tolimut atemar akayauni ayoŋ iyoŋ akirem Ŋisirael. 18 Akoloŋit ŋin ŋina ebunio Gog akirem akwap a Isirael, emini anyunyura neni kaŋ nooi. 19 Analilit ka anaŋoit a ŋina anyunyurar ayoŋ, alimu ayoŋ atemar akoloŋit ŋina ebunio Gog akirem akwap a Isirael, eyakaun amaran ŋina apolon nooi neni a Ŋisirael. 20 Emaranikinete apaki ŋina ayakaunor ayoŋ nen: Ŋikolya, ŋikeny, ŋityaŋ ŋulu ka ariet, ŋiboorei daadaŋ ŋulu alyatok alokwap ka ŋituŋa daadaŋ ŋulu anakwap. Eukokinio kwap ŋikamukumukui, eritakinio ŋakopee ka eritakin ŋarwatatain daadaŋ kwap. 21 Anyarauni ayoŋ ŋituŋa alokamukumukui kaŋ a daadaŋ potu toara Gog a ekileŋ. Imani ŋinituŋanan akiar lokaato keŋ a ekileŋ. 22 Esicani ayoŋ Gog a edeke ka etaari ŋimoe, eakikini iŋes akiru ŋina aryenyaanan, ŋakako ka akim ta ibore ŋini amwanan pe ŋini enyaritae Sulpa tonom iŋes ka ŋasigarya keŋ ta ŋituŋa a ŋakwapin a ŋuna alalak a ŋuna erukito ka iŋes. 23 Alopite a ŋol, etoodikini ayoŋ ŋituŋa a ŋakwapin daadaŋ apolou kaŋ ka atemar apol ayoŋ nooi ka arae ayoŋ Akuj ŋina asegan. Eyenunete nai ikes atemar arae ayoŋ Ekapolon.” |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda