Esek. 27 - EbaibulAkiolol a ŋuna a Tiro 1 Abu Ekapolon kirwor neni kaŋ tema, 2 “Lokoku a ituŋanan, togeu tokona akiolol aŋuna a Tiro, 3 tolimok Tiro, etaun ŋolo edukitoe neni elomarere nanam, ŋolo eyakasi ŋiboro a ŋituŋa a ŋakwapin a ŋuna eya diyete anam atemar, alimu Ekapolon Akuj ŋakiro nu, ‘Okoe Tiro, alimut ŋituŋa kon atemar, ejok nooi akibuses a etaun kosi.’ 4 Eyakasi ŋikorin kon tooma ŋanamyo; apotu ŋikadukok kon kitojoka nooi ŋaduketa kon. 5 Apotu kicieut ŋabaoi kon daadaŋ alokito a ŋulu enyaritae Sipres a ŋulu eyakasi Senir; apotu yaasi ŋakito a Cedar alo Lebanon akitiyakinia iyoŋ ŋipirin ŋulu itoodiunito atemar Tiro ne. 6 Alokuyono a ŋulu a Basan, apotu ikes kitiyaut ŋakito ŋuna emetere ŋatubae; alokito a ŋulu enyaritae Sipres a ŋulu eyakasi Siprus, apotu ikes kitiyaut ŋakito ŋuna apesitae kwap ŋatubae kon ŋuna apesitae ŋikyal a ŋitome tooma. 7 Arae Ijipit iryamunitor iyoŋ ŋanaŋgae ŋuna esibusitae ŋuna amilimilak ŋuna emetor ekuwuam atuba ananam, etoodiunito ŋanaŋgae ŋun atemar ŋatubae a Tiro ŋun. Arae nakwapin ŋuna eya Elisa diyete anam, iyaununuya iyoŋ ŋiraŋgi lu: ŋolopus ka ŋolo kipurat-areŋan, ŋulu alimorito ŋakiro kon. 8 Arae ŋikametok ŋatubae kon ŋulu aponito alo Sidon ka Aripad; ayakasi tooma kon ŋikilyok ŋulu alo Semer ŋulu ayenete akitiyaun ŋiboro, arae ikes ŋikametok ŋatubae kon. 9 Ayakasi tooma kon ŋikasikou ŋulu a Gebal ka ŋituŋa ŋulu ayenete akiciere ŋiboro; ŋituŋa ŋulu itiyaete ŋiboorei ŋulu kitowoet atuba alokoonae. Ayakasi tooma kon ŋameeli daadaŋ ka ŋikametok kec, aponito ikes neni kon akilokony ŋiboro alodukanin kon. 10 Etiyaete neni kon ŋasigarya a ŋakwapin a nu: Perisia, Lidia ka Libiya, arae ikes ŋikajiok kon. Eneneete ikes narwatatain kon ŋaupala kec ka ŋakopiyae kec ŋuna iuryarito akou nyewana; aponi ikitopoloor iyoŋ aŋuna kec. 11 Arae ŋasigarya ŋuna ka Aripad ka Elek arekinitae narwatatain kon akitere iyoŋ; Arae ŋasigarya ŋuna a Gamad ewuakinitae naduketa kon ŋuna aoyak akitere iyoŋ. Eneneete ikes narwatatain kon ŋatorosya a ŋikaleŋeleŋe kisiryama. Apotu ikes kitojoka nooi akibuses kon. 12 “Apotu ŋituŋa a Tarisis kicurutata kaapei ka ŋituŋa kon, anerae ibarit iyoŋ ŋiboro nooi; apotu ikes yaasi ŋiboro kon ikiinakis iyoŋ esilipa, ŋasuwa, ŋasuwa ŋuna enyaritae tin ka ŋasuwa ŋuna apotyok. 13 Apotu ŋituŋa a Gireece, a Tubal ka ŋulu a Mesec kicurutata kaapei ka iyoŋ, apotu ikes yaasi ŋiboro kon, ikiinakis iyoŋ ŋituŋa ka ŋiboro ŋulu itiyaunitae a eburonis. 14 Apotu ŋituŋa a Bes-Togarima yaasi ŋiboro kon, ikiinakis iyoŋ ŋaŋolei ŋunakitiyaet ka ŋuna a ejie ta ŋaŋolei-sigirya. 15 Apotu ŋituŋa a Rodes kicurutata kaapei ka iyoŋ ka apotu ŋituŋa a ŋakwapin a ŋuna eya diyete anam toruworos ŋikagyelak ŋuluyenen ŋulu a ŋiboro kon; apotu ikes ikitacakis iyoŋ ŋikyal a ŋitome ka ŋakito ŋuna agogoŋok ba ba. 16 Apotu ŋituŋa a Edom kicurutata kaapei ka iyoŋ aŋuna alalata nooi ŋiboro kon; apotu ikes yaasi ŋiboro kon, ikiinakis iyoŋ ŋamoru ŋuna inyalal ŋiraŋgi ŋuna enyaritae Yasiper, ŋilowi ŋulu kipura-areŋak, ŋiboro ŋulu esibusitae, ŋilowi ŋulu ajokak ŋulu amilimilak, ŋiboro ŋulu epol egyelit nooi ka ŋinapito ŋulu amilimilak nooi. 17 Apotu ŋituŋa a Yudaya ka ŋulu a Isirael kicurutata ka iyoŋ; apotu ikes yaasi ŋiboro kon, ikiinakis iyoŋ ŋaganoi ŋuna alo Minisis, ŋakima, ao, akimyet ka ekitoe ŋolo a ŋajemei. 18 Apotu ŋituŋa a Damasko kicurutata kaapei ka iyoŋ aŋuna alalata nooi ŋiboro kon ka iyakar iyoŋ ŋiboro ŋulu egelegelya ŋulu alalak nooi ikwapei epiini ŋolo ayaunitae alo Elibon ka ŋajul a ŋamesekin ŋuna akwaŋak ŋuna ayaunitae alo Saar. 19 Apotu ŋituŋa a Dan ka ŋulu a Gireece ŋulu aponito alo Usal kicurutata kaapei ka iyoŋ; apotu ikes yaasi ŋiboro kon, ikiinakis iyoŋ ŋasuwa ŋunadelet, ŋakito a ŋiwo ka ŋakasirim ŋuna abokok. 20 Apotu ŋituŋa a Dedan kicurutata ka iyoŋ; apotu ikes yaasi ŋiboro kon, ikiinakis iyoŋ ŋilowi ŋulu asonyitae erae ŋisaaja ŋulu emetere ŋaŋolei, kori ŋisigirya. 21 Apotu ŋituŋa ka Arabia ka ŋirwosi daadaŋ ŋulu a Kedar toruworos ŋikagyelak ŋulu ajokak ŋulu a ŋiboro kon; apotu ikiinakis iyoŋ ŋikaalei ŋulumesekin, ŋimeesekin ka ŋamee. 22 Apotu ŋimucurus ŋulu a Seba ka Raama kicurutata kaapei ka iyoŋ; apotu ikes yaasi ŋiboro kon, ikiinakis iyoŋ ŋikito daadaŋ ŋulu egelegelya ŋulu itoboboete akimuj ka ŋamoru daadaŋ ŋuna epol egyelit ta egolid. 23 Apotu ŋituŋa ka Aran, Kane, Eden ka ŋimucurus ŋulu a Seba, Asur ka Kilimad kicurutata ka iyoŋ. 24 Apotu ikes yaasi ŋiboro kon, ikiinakis iyoŋ ŋilowi ŋulu ebusak, ŋilowi ŋulupusiyek, ŋiboro ŋulu esibusitae ka ŋiboro ŋulu epesyo kwap ŋulu enyalal ŋiraŋgi, ŋiboro ŋulu aenitae ŋulu amam epite ŋolo ecakarotor. 25 “Apotu ŋameeli ŋuna a Tarisis kiwoko ka kiwokununut ŋiboro kon. Aŋun, apotu ŋiboro kilelebun neni kon ka kinuunos nooi neni kon alokidiŋ anam. 26 Adaut ŋikametok kon ameun iyoŋ kidiŋ anam. Adau ekuwuam ŋolo ebunit alo Kide abilibilakin iyoŋ kidiŋ anam. 27 Akoloŋit ŋina ikimunarere iyoŋ, esiporete kidiŋ anam ebari ŋolo a ŋiboro kon, ŋituŋa daadaŋ ŋulu eya neni kon ka ŋiketiyak ŋameeli ka ŋimucurus kon ta ŋisigarya daadaŋ ŋulu eya neni kon. 28 Emaranikinete ŋituŋa ŋulu iboiyete alodiyete anam iirarete ŋikametok a ŋameeli igworosi. 29 Edokunete anameeli kon ŋikametok ŋameeli daadaŋ; ewoete alokipetot ka anam ŋikadokitok ka ŋikametok ŋameeli kon. 30 Iworounete ikes a nen nooi aŋuna kon, ikalounete ikes enomorito ŋakiro ŋitai nooi. Ipuripurete ikes apuwa nakyes kec, kibelibelo alokurono. 31 Ebanyete ikes ŋakyes kec aŋuna kon ka enapete ŋilowi ŋulukigworet. Ikalounete ikes aŋuna kon enomorito ŋakiro ŋitai nooi, erae akigworo ŋina apipilan. 32 Ani iwololoete ka igworosi ikes aŋuna kon, iiraryo ikes esibit eosi iwololoete aŋuna kon ebasi. ‘Anikwap adio aponi kimuleleiyarae totakin cek ananam ikwa Tiro? 33 Apaki ŋina alomaryata ŋiboro kon ananam nakwapin ŋunace, ibu iyoŋ kitalaka ŋituŋa a ŋakwapin; alobari kon a ŋolo iyakar iyoŋ ŋiboro ŋulu alalak, ibu iyoŋ kitabar ŋirwosi ŋulu ka akwap. 34 Ikielielakin tokona iyoŋ Tiro nanamyo idau asipor kwap ŋakipi; isiposi iyoŋ kaapei ka ŋiboro kon ta ŋulu etiyaete aŋuna kon. 35 Akadaki ŋituŋa daadaŋ ŋulu iboiyete alodiyete anam iirarete ŋakiro kon. etubulo ŋinyas ŋul ŋirwosi a ŋituŋa a ŋul, etonyoridid akuryanu ŋireetin kec. 36 Ikijamuwasi iyoŋ ŋimucurus a ŋakwapin, isalu iyoŋ esalune ŋolo ikitubuli nooi; nyitakanuni nabo iyoŋ ŋikaru ka ŋikaru.’” |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda