Esek. 26 - EbaibulKiserae ŋuna etoroniyaritere akwap a Tiro 1 Alokaru a ŋolo a ŋitomon ka epei, ŋirwa ke elap epei, abu Ekapolon kirwor neni kaŋ tema, 2 “Lokoku a ituŋanan, aŋuna aponiata ŋituŋa a Tiro temasi neni a Yerusalem ebe, ‘Coe! Kebilibiliyar etaun ŋolo itoreneneete ŋituŋa a ŋakwapin; edoŋ ŋipukei keŋ itaditadasi eŋaara aŋuna kosi; ebaryo nai tokona isua, anerae nyeriŋa Yerusalem ejokuni.’ 3 Aŋun, alimu tokona Ekapolon Akuj ebe, ‘Okoe Tiro! Ekemanit ayoŋ iyoŋ, ekesimani ayoŋ iyoŋ ŋituŋa a ŋakwapin a ŋuna alalak, ebukunosi ikes neni kon lopite ŋolo ebukotor ŋikaguragurae a ŋakipi ananam. 4 Emunaarete ŋituŋa ŋul ŋarwatatain ŋuna a Tiro, ebwaŋabwaŋakinete kwap ŋaduketa a Tiro ŋuna aoyak. Ekesikisaari ayoŋ ŋalup alo Tiro eturuwo Tiro ataaba ŋina emam ŋalup. 5 Eruwor Tiro akibois ŋina eyai kidiŋ anam, ŋina epetanakinio ŋatibae a ŋikolya. Abala Ekapolon adau iŋes alimun ŋun. Eruwor Tiro akibois ŋina eŋatarete ŋituŋa aŋakwpin, 6 ŋituŋa ŋulu iboiyete alotaunio a ŋulu eyakasi tooma keŋ daŋ, emunyaryo a ekileŋ. Ŋun nai eyenuniata ikes atemar arae ayoŋ Ekapolon.’ 7 “Alimu Ekapolon Akuj atemar, ainakini ayoŋ erwosit ŋolo eyai lowae ŋolo alo Kuju kiman Tiro, erae erwosit ŋol Nebukadinesar, erwosit a Babilon, ŋolo epukat ŋirwosi ŋuluce. Ebuni erwosit ŋol eyakar ŋaŋolei, ŋagaari ŋuna iritae aŋaŋolei, ŋasigarya ŋuna elosete a ŋaŋolei ka ŋasigarya ŋace ŋuna alalak nooi ŋuna agogoŋok nooi. 8 ŋituŋa ŋulu iboiyete alotaunio a ŋulu eyakasi tooma Tiro daŋ, emunyaryo a ekileŋ. Ikirikauni iyoŋ Tiro erwosit ŋol ikimanit, etuki akititis narwatata kon ecamit alomunia tooma kon aŋuna ikimanitor, igakinete ŋasigarya keŋ a ŋaupala kec, ikitijikis iyoŋ aŋuna ikimanitotor. 9 Ijukakini iŋes narwatatain kon ŋiboorei ŋulu bwaŋabwaŋaet arwatata, eyepanakini kwap a ŋaepe ŋaduketa kon ŋuna aoyak. 10 Iudun neni kon ŋaŋolei keŋ ŋuna alalak nooi, ido ikirapuwari iyoŋ apuwa kec Ani eruunete ŋaŋolei, ŋakejen a ŋagaari ka ŋagaari, iloilookin ŋarwatatain kon daadaŋ, iloilookin ŋarwatatain kon elomunete ikes tooma kon lopite ŋolo elomuniata ŋimoe lotaun ŋolo apedepedoi arwatata keŋ. 11 Ipudaarete ŋaŋolei a erwosit a ŋol ŋirotin daadaŋ ŋulu a etaun kon Tiro. Eari erwosit ŋol ŋituŋa kon a ekileŋ, ebilibilakini kwap ŋipirin ŋulu agogoŋok ŋulu aduketait kon. 12 Eŋatarete ŋituŋa ebari kon, elemarete ŋiboro kon ŋulu iŋadat iyoŋ, ebwaŋabwaŋakinete kwap narwatatain kon, tomunaasi ŋakais kon ŋun ŋuna ebusak. Imasakinete nakipi ŋamoru kon, ŋabaoi kon ka ŋalup kon. 13 Ekisililiŋi ayoŋ iyes nyieikis ŋieosyo kus; nyiiraryo nabo jik eruye aŋagitae kus. 14 Eketuruwori ayoŋ iyoŋ ataaba ŋina emam ibore eyai; Iruwor iyoŋ akibois ŋina epesere ŋatibae. Nyikidukokinio nabo iyoŋ jik, anerae ayoŋ Ekapolon alimu ŋun. 15 “Alimu Ekapolon Akuj ŋakiro nu neni a Tiro, nyemaranikinete mono ŋituŋa ŋulu iboiyete alodiyete anam iirarete akigworo ŋina ka alemaro kus, apaki ŋina eumenioto ŋulu ewanawanatae ka ŋina earere ŋituŋa aneni kon Tiro a? 16 Apaki ŋin, eŋerete ŋirwosi daadaŋ ŋulu a ŋiculeta ka anam araakau ŋirwosi, elacarete ŋikaasoi kec ŋulu eraakatar ŋirwosi, elacarete ŋilowi kec ŋulu isibusitae. Emaranikinete ikes ebulit nooi ka iboikinosi kwap; emini amaran neni kec a ŋinapaki iŋolikinete ŋican ŋulu iryamut iyes. 17 Egeunete nai ikes akiolol aŋuna kus ebasi, ‘Okoe! Alemar bareca etaun ŋolo arwon alotaunio a ŋulu ka anam, irae sek iyoŋ etaun a ŋikilyok a ŋulu eyenete akitiya nanam, ŋituŋa kon sek arae ŋitirunoe ŋulu ka anam. Iyes ŋituŋa ŋulu iboiyete alo Tiro iyaut ekabule neni a ŋituŋa a daadaŋ a ŋulu iboiyete a nen. 18 Amaranikis tokona ŋituŋa ŋulu iboiyete alodiyete anam aŋuna eŋolikiniata akoloŋit ŋina ikilemarere iyes. Akadaki ŋituŋa ŋulu iboiyete alodiyete anam iŋolikinete epite ŋolo idaunotor iyes.’ 19 “Alimu Ekapolon Akuj atemar, ani eketuruwori ayoŋ iyoŋ Tiro ereŋorot koŋin, ikwa ŋitaunio ŋulu emam ituŋanan eyai ka ani akasipori ayoŋ iyoŋ kwap anam ikilelyaasi ŋakipi, 20 apaki ŋin nai ekewuakinia ayoŋ iyoŋ nakibois a ŋikatwak, kimorikinos ka ŋituŋa ŋulu koloŋ sek kiboiyete anakwap. Ekemyekini ayoŋ iyoŋ kiboi anakibois a ŋin a ŋina erubakini emunaara ŋikaru ka ŋikaru, irubakini iyoŋ Tiro iyai nen ka ŋulu adaut atwakare, ikotere todaun ituŋanan iboikin tooma kon, kori nyimin nabo jik neni eyakasi ŋituŋa ŋulu eyarete. 21 Eketasaluni ayoŋ iyoŋ a ŋinyas a ŋulu ikitubulete nooi ka nyiyakaun nabo iyoŋ jik. Iwarete ŋituŋa akiŋolikin iyoŋ, nai nyikiryamunete ikes iyoŋ jik.” |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda