Esek. 23 - EbaibulOola ka Ooliba 1 Abu Ekapolon kirwor neni kaŋ tema, 2 “Lokoku a ituŋanan, ayakasi koloŋ ŋaberu ŋaarei, arae ikes ŋidwe a apeiberu. 3 Apotu ikes toruwor ŋamalaae alo Ijipit, kitiyata ŋakiro ŋuna ka amalao akisyakin anasoroko kec. Apotu tonuwae ŋikisin kec alo Ijipit ka aponi totapatapae ŋamuroi kec alo Ijipit ŋuna sek pa atapatapatae. 4 Arae ekiro a ŋina apolon Oola ka arae ekiro a ŋina cici Ooliba. Apotu ikes toruworos ŋuna kaŋ, ido apotu touruut ŋidwe ŋulusapa ka ŋulupesur. Isikwaanitae ŋirorwa kec ka lu: Oala iŋes Samaria ka Oaliba iŋes Yerusalem. 5 “Abu Oola kisyak amalao eriŋa erae ŋina kaŋ. Apotu ŋuluminan keŋ kiburakis iŋes arae ŋul ŋituŋa ka Asiriya ŋulu arae ŋikajiok, 6 ŋulu anapito ŋilowi ŋulupusiyek, arae ŋul ŋikapolok a ŋitela ka ŋikapolok a ŋasigarya. Arae ŋul daadaŋ ŋisorok ŋulu ebusak, ŋulu adokito ŋaŋolei. 7 Abu Oala anamalao keŋ inakin neni a ŋapolon ka Asiriya a daadaŋ, ido abu tomunaar bon anakujo a daadaŋ a ŋuna a ituŋanan a ŋini abunio iŋes tomalaania. 8 Pa abu iŋes toesik amalao keŋ ŋina sek abu iŋes kisyak alo Ijipit, ŋina sek ani eriŋa iŋes esorokana, abu iŋes kisyak akiryamanakin ka ŋikilyok, aponi totapatapae ŋamuroi keŋ ŋuna sek pa atapatapatae ka apotu ŋikilyok ŋul tominakis iŋes nooi. 9 Aŋun, abu ayoŋ epotok iŋes neni a ŋuluminan keŋ, abu ayoŋ oinak iŋes neni a ŋituŋa ka Asiriya a ŋulu abu iŋes inak ekibure keŋ. 10 Apotu ŋituŋa ŋul tolaca iŋes, kimyekis eleri, yaasi ŋidwe keŋ ŋulusapa ka ŋulupesur, kicuma iŋes a ekileŋ toara. Aponi iŋes totubokinae, ido abu toruwor ŋina erworotor ŋaberu. 11 “Abu Ooliba nakaato keŋ kiŋolik ŋakiro ŋun, nai alokibure keŋ ka anamalao keŋ, arae iŋes ŋina alaer nooi akilo nakaato keŋ Oola. 12 Apotu ŋituŋa ka Asiriya kiburakis iŋes, apotu kiburakis iŋes ŋikapolok a ŋitela, ŋikapolok a ŋasigarya, ŋikajiok ŋulu anapito ŋiboro daadaŋ ŋulujiet ka ŋulu adokito ŋaŋolei; arae ŋul daadaŋ ŋisorok ŋulu ebusak. 13 Abu ayoŋ eŋolik atemar kedau Ooliba daŋ amunaar ka kemunaarosi ikes ŋaarei daadaŋ. 14 Nai abu Ooliba torubak jik itiyae amalao keŋ, apotu ŋitorubei a ŋikilyok ŋulu ecienakinitae narwatata kisupasi iŋes, apotu ŋitorubei a ŋituŋa ka Asiriya ŋulu eositae eraŋgi ŋolo areŋan kisupasi iŋes. 15 Etanapikinitae ŋitorubei ŋul ŋarokobae nacirin, ŋakopiyae ŋunawualuk anakyes, atakanete ikes daadaŋ esibit erae ŋikapolok ŋulu a Babilon, ŋulu eponito anakwap a ŋina enyaritae Kalidea. 16 Ani iŋolikini Ooliba ŋitorubei ŋul, abu ekibure min neni keŋ, ido abu iŋes kiyakiya ŋituŋa Kalidea nakwap a ŋituŋa a ŋitorubei a ŋul. 17 Apotu nai ŋituŋa a Babilon potu neni keŋ, kituruwosi iŋes aberu kec, tomunaasi iŋes alokibure kec, kedau Ooliba akitumunaar ŋituŋa a Babilon, abu toboŋu aneni kec itiilito ŋakiro ŋuna etiyae neni keŋ. 18 Ani ikalouni iŋes pa imunonit ŋuna ka amalao keŋ ka isileereunio erae ŋina amam ibore anapit, abu ayoŋ nyeŋolik iŋes apaki ŋin ŋina etiilitotor ŋakiro ŋuna etiyae neni keŋ. Abu ayoŋ nyeŋolik iŋes lopite ŋolopei pa abunio eŋolikinia nakaato keŋ. 19 Abu iŋes tomalaan nooi adepar tari neni sek amalaania, abu iŋes kitiya ŋun etamuni ŋikaru ŋulu ka asoroko keŋ apaki ŋina araakar iŋes amalaat alo Ijipit. 20 Apotu ŋuluminan keŋ kiburakis iŋes a nen, arae ŋul ŋimalaae ŋulu ekwaan ekibure kec ka ŋolo a ŋisigirya a ŋulumaaniko, kori a ŋaŋolei a ŋunamaaniko. 21 Aŋun, ibu iyoŋ kiitan nooi aleeco ŋina iyakar iyoŋ eriŋa isorokana, ŋina aponere alo Ijipit totapatapaere ŋamuroi kon ka tonuyere ŋikisin kon. 22 “Aŋun nai Ooliba, alimu Ekapolon Akuj atemar, ekesimani ayoŋ iyoŋ ŋuluminan kon, ŋulu ibu iyoŋ toesik ikitiiliyete ŋakiro ŋuna etiyaete ikes neni kon. Ayauni ayoŋ ikes neni kon ikiman iyoŋ alowaetin kon a daadaŋ. 23 Ekesimani ayoŋ iyoŋ Ŋibabiloniyae, Ŋibabiloniyae daadaŋ, Ŋipekod, Ŋisoa ka Ŋikoa ta ŋituŋa ka Asiriya daadaŋ erukito ikes ka ŋisorok ŋulu ebusak, ŋikapolok daadaŋ ŋulu a ŋitela ka ŋikarikok daadaŋ ŋulu a ŋasigarya, ŋikapolok ŋulu emetae a ŋagaari a ŋuna iritae a ŋaŋolei ka ŋikapolok a ŋasigarya ta daadaŋ ŋulu edokito ŋaŋolei. 24 Epote ŋikemanitok iyoŋ alo Kuju etiŋito ŋiboro ŋulujiet, emetae a ŋaŋolei ka a ŋagaari ka eyakatar ŋituŋa ŋulu alalak nooi, ikicodokinete ikes iyoŋ alowaetin kon a daadaŋ etiŋito ŋaupala ŋuna apolok ka ŋuna cicik ka enapito anakyes ŋakopiyae ŋuna iuryarito akou nyewana. Ainakini ayoŋ ikes apedor ikisican iyoŋ, ikisicanete ikes iyoŋ lopite ŋolo ecamito ikes. 25 Ewuakini ayoŋ neni kon alilit ŋina ekemanitor iyoŋ, ikotere ikes ikisicanete iyoŋ ka aryenyeo. Etubutubuyete ikes ŋikumes ka ŋaki kon, earyo ŋituŋa kon ŋulu ebucanarosi. Ikamarete ŋimoe ŋul ŋidwe kon ŋulusapa ka ŋulupesur ka icunyaryo ka akim ŋituŋa kon ŋulu ebucanarosi. 26 Elacanaryo daŋ ŋilowi aneni kon ka eayo ŋasuwa ŋuna amilimilak ŋuna inapit iyoŋ. 27 Aŋun, etasaluni ayoŋ aneni kon aleeco ka amalao ŋina ibu iyoŋ kisyaki alo Ijipit, nyikiburakinete nabo iyoŋ ŋakiro ŋun, kori nyitamuni nabo iyoŋ jik akwap a Ijipit. 28 Alimu Ekapolon Akuj atemar, ekepotokini ayoŋ iyoŋ neni a ŋituŋa a ŋulu ikimanito iyoŋ, neni a ŋituŋa a ŋulu ibu iyoŋ toŋer aŋuna ikitiliitotor ŋakiro ŋuna etiyaete ikes neni kon. 29 Ikisicanete ikes iyoŋ erae ŋulu ikimanito ka elemarete ikes ibore daadaŋ ŋini idau iyoŋ aryamun anabukor ŋakinyinyir kon, ido ikimyekis iyoŋ ileri ka emam ibore iyakar, isileereuni nai akiler kon ŋin ŋileec ŋulu ka amalao kon. Aleeco kon ka amalao kon, 30 ikes ayaut neni kon ŋakiro ŋun, anerae ibu iyoŋ tomalaana ka ŋituŋa a ŋakwapin tomunaa akuwan kon a ŋakujo kec. 31 Iwuapak iyoŋ ŋakiro ŋuna abu nakaato kon kiwuapak; aŋun, ayauni ayoŋ neni kon ŋican ŋulu abu iŋes toryamu. 32 Alimu Ekapolon Akuj atemar, iryamuni iyoŋ ŋican ŋulu abu nakaato kon toryamu, epete ŋul tooma kon ka nawaetin kon ikiinakinete iyoŋ ŋican ŋul ajala bon ka ajamuwaro bon, anerae erae ŋican ŋulu epipil nooi. 33 Elalaar aneni kon ameranu ka akiyaloloŋ. Iryamuni iyoŋ ŋican alonyas ka anakimyekino koŋin, arae ŋul ŋican ŋulu abu nakaato kon Samaria toryamu. 34 Iryamuni iyoŋ ŋican ŋul ka elemarete ŋituŋa alotooma kon ibore daadaŋ; itubutubui iyoŋ ŋanyile a ŋiboro kon kisitiya aduŋuduŋuyo ŋikisin kon, anerae ayoŋ Ekapolon Akuj adau alimun ŋun. 35 Ŋuna tokona irworo Ekapolon Akuj ikes nu, aŋuna ikimuryakinia iyoŋ ayoŋ ka aŋuna nyeriŋa iyoŋ ikimitakinit ayoŋ, emaikina iyoŋ ikitir ŋakiro kon ŋuna ka aleeco ka amalao.” 36 Abu Ekapolon kirwor neni kaŋ tema, “Lokoku a ituŋanan, idau tokona iyoŋ akiten aŋuna ka atubokin Oola ka Ooliba a? Kisitak nai ikes aŋuna ka asiilyo a ŋina adaut ikes akitiya, 37 anerae adaut ikes akilom ka akiar. Amalaan ikes anakujo kec; adaut tari akiar ŋidwe kec erae ŋamuronisya ŋuna einakinitae neni a ŋakujo erae akimuj, nai arae aŋuna kaŋ auruunere ŋidwe ŋul. 38 Etiyata ikes tari ŋakiro nu neni kaŋ: Apotu apaki ŋinapei tomunaasi akibois kaŋ ŋina asegan ka apotu tojamuwasi akoloŋit kaŋ ŋina a Sabato. 39 Akoloŋit ŋinapei aayata ikes ŋidwe kec erae ŋamuronisya neni a ŋakujo kec, apotu tolomasi nakibois kaŋ ŋina asegan tomunaasi, ŋakiro ŋun ikes apotu Oola ka Ooliba kitiyata alokai kaŋ. 40 “Apotu daŋ ikes kiyakiyasi ituŋanan anyarare ŋikilyok ŋulu alwanak ka apotu ŋul potu. Ipotu iyes kiloŋaros aŋuna a ŋikilyok a ŋul, kiosakis ŋiraŋgi nakiir kus ka tonapa ŋasuwa ŋuna amilimilak. 41 Ipotu iyes kiboikinos lokicoloŋ ŋolo ebusan, ŋolo ayai diyete emesa ŋolo epesitae ejok, ŋolo ipotu iyes kiwuakis ekinyate ŋolo arae ŋolo kaŋ ka akimyet ŋina arae ŋina kaŋ. 42 Apupyo aneni iboiyoto iyes etoil a ŋituŋa a ŋulu alalak nooi a ŋulu acelasi ikwa acamitotor. Arae ŋul atukot a ŋikamerak a ŋulu ayaunitae analoŋisat kaapei ka ŋikilyok ŋulu eriratae alotuŋa a ŋulugelegelya. Apotu ŋituŋa ŋul toenianakis nakyes a ŋaberu ŋibokoto ŋulu ebusak. 43 “Abu nai ayoŋ olimu ŋakiro nu aŋuna ka amalaat a ŋina esyaarit amalao, abu otema, ‘Emaikina ikes kisitiyata iŋes ikwapei amalaat, anerae ibore ecamit iŋes ŋin.’ 44 Apotu nai ŋituŋa ŋul kiryamakinos ka amalaat ŋin. Lopite ŋolo iryamanakinotor ŋikilyok ka amalaat, apotu ŋituŋa kiryamanakinos ka ŋaberu ŋuna ayai aleeco nu: Oola ka Ooliba. 45 Nai epote ŋikatubok ŋakiro ŋulu iyookino atubokin ka akisican ŋaberu ŋun ŋuna amalaaka ka aarete ŋituŋa, anerae erae ikes ŋamalaae ka ŋakaarak ŋituŋa. 46 “Ŋakiro ŋuna irworo Ekapolon Akuj ikes nu, ‘Yautu aruruma aŋuna aŋaberu a ŋun ka kipotosi ikes ikotere ebuli ka eŋataryo. 47 Ecaki aruruma ikes a ŋamoru ka eari a ŋileŋia topero alokwap; eari aruruma ŋidwe a ŋaberu a ŋun ŋulusapa ka ŋulupesur ka icunyari ŋakais a ŋaberu a ŋun. 48 Aŋun, etasaluni ayoŋ aleeco anakwap, iŋolikinete ŋaberu ŋakiro ŋuna etiyae neni kus, ido nyecamunete aleeco ŋina ipotu iyes kitiyata. 49 Ikisicanio iyes aŋuna ka aleeco kus ka iryamunete iyes ŋican aŋuna ka asecit kus a ŋina iponiata iyes tomalaana. Ŋun nai iyenuniata iyes atemar arae ayoŋ Ekapolon Akuj.’ ” |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda