Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Esek. 21 - Ebaibul


Ekileŋ ŋolo ka Akuj

1 Abu Ekapolon kirwor neni kaŋ tema,

2 “Lokoku a ituŋanan, kiŋoliya lowae ŋolo eyai Yerusalem, tolimonok ŋakiro ŋuna itoroniyaritere ŋakiboisyo ŋuna ilipyata ŋituŋa, todwar itoroniyarit akwap a Isirael;

3 tolimok akwap a Isirael atemar alimu Ekapolon ŋakiro nu ebe, ‘Ekemanit ayoŋ iyes, alemuni ayoŋ ekileŋ kaŋ anakuraro, oarya alokidiŋ kus ŋulu iyookino ka ŋulu aronok.

4 Aŋuna alosyo ayoŋ akiar ŋulu iyookino ka ŋulu aronok alokidiŋ kus, emaikina ekileŋ kaŋ tolemunae anakuraro, kimanere ŋituŋa daadaŋ ameun alowae a ŋolo alo Kwap tari lowae ŋolo alo Kuju.

5 Ŋun nai eyenuniata ŋituŋa daadaŋ atemar ayoŋ Ekapolon adau alemun ekileŋ kaŋ anakuraro, ido nyinyakakinio nabo jik nakuraro.

6 Aŋun lokoku a ituŋanan, toumen esibit eyakasi ŋakiro ŋuna ikinomito etau nooi. Toumen iyalaloŋi aneni epedoryata ŋituŋa daadaŋ akiŋolikin iyoŋ.

7 Ani kikiŋita ikes iyoŋ atemar, kaanukiro iumenio iyoŋ? toboŋok ikes atemar, aumeni ayoŋ aŋuna a ŋakiro a ŋuna eponito, apaki ŋina edolunioto ŋakiro ŋun, ekuryaketa ŋituŋa daadaŋ, epalagunete ŋakan daadaŋ, elilimiyorete ŋitai daadaŋ, edaun agogoŋu apei daŋ anakuŋin. Ebunit apaki ŋin! Itiyakin kire jik ŋakiro ŋun.’ ”

8 Abu Ekapolon kirwor neni kaŋ tema,

9 “Lokoku a ituŋanan, todwar ŋakiro nu ebe, ‘Alimu Ekapolon atemar, Ekileŋ! Epenar ekileŋ ka apwasi amilimiliar;

10 epenar ekileŋ aŋuna ka aarya, apwasi, ipareo ikwa akimilyaunet! Alipite ikiryamunia iwon alelyanu? Idaut iyes ŋituŋa kaŋ ajamuwar ekepukan ka daadaŋ ŋuna ikilimokinitae iyes akiwuap.

11 Epwasyo tokona ekileŋ, itemonokinio aŋuna ka akisitiya; ipenio ka epwasyo, itemonokinio ainakin ŋini elosi akisitiya aarya

12 Okoe lokoku a ituŋanan, kigwor ka kiololo, anerae erae ekileŋ ŋol ŋolo imanitere ŋituŋa kaŋ; erae ŋolo imanitere ŋikarikok a Isirael daadaŋ. Emunyaryo a ekileŋ ŋikarikok ŋul kaapei ka ŋituŋa kaŋ ŋuluce daadaŋ. Aŋun, toram atorobu kon ipapanunit.

13 Ekatakini ayoŋ ŋituŋa kaŋ, kaanukiro ijamuwaryata iyes ekepukan? Nyitiyakin ŋakiro ŋun daadaŋ.’

14 Aŋun lokoku a ituŋanan, todwar, kibapibap ŋakan kon. kimyek ekileŋ toar ŋituŋa ŋaaret ŋaarei, kori ŋauni; erae ŋol ekileŋ ŋolo earere ikes, erae ŋol ekileŋ ŋolo earere ŋulu alalak, erae ŋol ekileŋ ŋolo irikaunere ikes alowaetin a daadaŋ.

15 Aŋun, elilimiyorete ŋitai a ŋituŋa kaŋ, ido emini ajamao neni a ŋulu alalak, ewuak ayoŋ ŋikaarak ikes lopukei kec daadaŋ. Ipareosi ŋileŋia kec a nen ikote akimilyaunet, etenito aŋuna ka akiar.

16 Okoe ekileŋ, toar ŋulu aloteten kon ka ŋulu alokedyeny kon, toar daadaŋ ŋini eyai neni ikiramaryo iyoŋ.

17 Ayoŋ daŋ aramakini ŋakan kaŋ, todaun nai aŋoit aneni kaŋ. Ayoŋ Ekapolon alimu ŋun.”

18 Abu Ekapolon kirwor neni kaŋ tema,

19 “Lokoku a ituŋanan, kigir ŋirotin ŋiarei ŋulu epedorya erwosit a Babilon abunore eyakar ekileŋ keŋ. Emaikina ŋirotin ŋul kisyakis anakwap a apei. Kiwuak neni iitorya erot epei lotaun akitoodikinet ŋina itoodiunit etaun.

20 Kigir lorot epei epite ŋolo eponiata ŋikaarak lotaun ŋolo a Ŋiamoni ŋolo enyaritae Raba ka kigir lorot ŋoloce epite ŋolo eponiata ŋikaarak nakwap a Yudaya ka lotaun Yerusalem ŋolo awuatae ka arwatata.

21 Apaki ŋina ebunio erwosit a Babilon, ewoi aneni iwuakinitae akitoodikinet ŋina itoodiunit etaun, anakikicaret a ŋirotin, ikotere eanyuni erot ŋolo emaikina kiwuapak. Iikikokini iŋes ŋikaleŋeleŋe a nen, iŋisi iŋes ŋakujo ŋakiro a nen ka isyeme iŋes ŋamoliteny a ajulot keŋ a nen.

22 Ikamuni iŋes aloteten keŋ ekaleŋeleŋet ŋolo igiritae ekiro a Yerusalem. Apolou keŋ atemar elimokinitae iŋes alosit akiwuakin Yerusalem ŋiboorei ŋulu ebwaŋere arwatata ka alimokin ŋituŋa keŋ akiar ŋituŋa a Yerusalem, acelun aŋuna ka akisimukekin ŋikajiok, akiwuakin lopukei a Yerusalem ŋiboorei ŋulu ebwaŋere ŋipukei, adukokin akititis narwatata a Yerusalem ka arekin Yerusalem ŋaduketa ŋuna aoyak ŋuna irikaunitere iŋes.

23 Nai aneni a ŋituŋa a Yerusalem, iirarete ikes ŋakiro ŋun esibit akidwar ŋina ka alyokonu aneni a ituŋanan a ŋini adau akikoŋ akiboi ka ikes emam ŋace, einakini erwosit a Babilon ŋituŋa a Yerusalem atamun aronis ŋina etiyata ikes, ido erikori ikes nakwap keŋ.

24 “Aŋun, ŋakiro ŋuna irworo Ekapolon Akuj ikes nu, ‘Aŋuna tokona ŋituŋa itamuniata iyes aronis kus alotooma akiŋer ayoŋ ŋina eleere, ŋina etoodiunit ŋasecisya alotooma daadaŋ ŋuna itiyaete iyes, ikirikoryo iyes anakwap kus.

25 Ani eruwor iyoŋ, iyoŋ ekaŋileec, ekarikon a Isirael ŋolo aronon, ŋolo aapuu akoloŋit kon adolun, ŋolo aapuu apaki ŋina ikisicanere;

26 alimu Ekapolon Akuj atemar, tolaca akopiya kon, tolaca ebokot kon, nyerubakinete ŋakiro ikote neni sek ekote. Itopolooryo ŋulucaryo ka itiditeunio ŋuluarwok.

27 Ibore koŋin! Ibore koŋin! Eturuwori ayoŋ iŋes ibore koŋin! (Nyituruworyo iŋes ŋinapei ibore koŋin,) akitodol ŋina ebunio ŋini aseu ayoŋ akisican iŋes; neni a ŋin iŋes epotokini ayoŋ etaun ŋol.’ ”

28 “Iyoŋ lokoku a ituŋanan, todwar ebe, ‘Alimu Ekapolon Akuj ŋakiro nu aŋuna a Ŋiamoni ka Ŋiyany kec, Ekileŋ! Ekileŋ! Etemokin ekileŋ aŋuna ka aarya, apwasi aŋuna ka amunyarya ka ipareo ikwa akimilyaunet.

29 Erae ŋakitoodyanakineta ŋuna iteete iyes ŋuna nyiyookino; erae ŋakiro ŋuna edwaryo aŋuna kus amodiyo. Iruworosi iyes ŋulu aronok ŋulu itiyaete aronis, ebunit akoloŋit kus ŋina ikisicanere iyes, ikimunyaryo iyes a ekileŋ.

30 Kirepakisi ŋileŋia nakuraroi kec. Akatubokini ayoŋ iyes anakibois aŋina kikisubunere iyes, anakwap atapapaa kus.

31 Abukuni ayoŋ neni kus anyunyura ka akakutakini ayoŋ iyes anyunyura ŋina amwanan pe. Ekepotokini ayoŋ iyes nakan a ŋiryenyaanotin a ŋulu eyenete nooi epite ŋolomunaaret.

32 Ikinokakinio iyes ikwa ŋakito ŋuna ka akim, ijuwarete ŋalup ŋaokot kus; mam nabo ituŋanan etamuni atemar iyakasi sek iyes nakwap.’ ” Ekapolon iŋes alimu ŋun

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan