Esek. 20 - EbaibulTorubakis Ŋisirael erae ŋikaŋerok 1 Alokaru a ŋolo a ŋikanikaarei, elap ŋolo a ŋikan, ŋirwa ke elap ŋitomon kedaun arikor isua nakwapin; apotu ŋikasikou a Ŋisirael ŋice potu neni kaŋ akiŋita ŋakiro ŋuna ebala Ekapolon. Apotu ikes kiboikinos kiŋaren kaŋ. 2 Abu nai Ekapolon kirwor neni kaŋ tema, 3 “Lokoku a ituŋanan, kisirwor ŋikasikou a Ŋisirael, tolimok ebe, ‘Iŋita Ekapolon Akuj ŋakiro nu atemar, kaanukiro eponitere iyes? Akiŋita ŋakiro ŋadi aneni kaŋ a? Ikwaŋinapei kire jik ayarya ayoŋ, nyakacamakini ayoŋ iyes ikiŋita ayoŋ ŋakiro ŋadi.’ 4 Lokoku a ituŋanan, itemokino iyoŋ aŋuna ka atubokin ikes a? Totubok ikes. Tolimok ikes toyenut ŋakiro ŋuna ka asiilyo ŋuna apotu atapapaa kec kitiyata 5 ka tolimok ikes atemar ŋakiro ŋuna irworo Ekapolon ikes nu, ‘Akoloŋit ŋina aseunia ayoŋ Ŋisirael, abu ayoŋ ekoŋ neni a ŋiletok a ekal a Yakob, etoodikin neni kec anakwap a Ijipit. Abu ayoŋ ekoŋ neni kec otema arae ayoŋ Ekapolon Akuj kus.’ 6 Akoloŋit ŋin, iŋes abunio ayoŋ ekoŋ neni kec atemar ayauni ikes anakwap a Ijipit ewuak nakwap ŋina adau ayoŋ akiwarun aŋuna kec, nakwap ŋina elelyaata ŋakile ka ao, nakwap ŋina ibus nooi akilo ŋakwapin ŋunace daadaŋ. 7 Abu ayoŋ otema neni kec, ‘Tocaka ŋinituŋanan akuj keŋ ŋina aminaki ka nyimunaasi ŋawat kus anakiwuapit ŋakujo a Ijipit; ayoŋ arae Ekapolon Akuj kus.’ 8 Nai apotu ikes toŋero ŋakiro kaŋ, nyiirasi ŋuna erworo ayoŋ; mam ipei daŋ alokidiŋ kec ŋini abu tocaka akuj keŋ ŋina aminakinit, kori apotu nyecamut akiŋer akiwuapit ŋakujo a Ijipit. “Abu nai ayoŋ otamak atemar emaikina anyunyura kaŋ min neni kec, emaikina ayoŋ oŋoik ikes eman anakwap a Ijipit. 9 Nai aŋuna a ekiro kaŋ, abu ayoŋ etiya ŋuna nyepedorere akiyanyia ekiro kaŋ anakwapin a ŋuna eboiyoto Ŋisirael ka alokiŋaren ŋituŋa ŋulu abu ayoŋ etoodikin anayaun Ŋisirael anakwap a Ijipit. 10 Aŋun, abu ayoŋ etenu ikes alo Ijipit, oyau tari naloŋisat. 11 Abu ayoŋ oinak ikes a nen ŋakiro ŋuna abala kiwuapa ka abu eteyenik ikes ŋikisila kaŋ, anerae ituŋanan ŋini iwuapit ikes, iteyarete ikes iŋes. 12 Abu daŋ ayoŋ oinak ikes akoloŋit ŋina a Sabato ikwapei akoloŋit ŋina itoodiunit acamuna kaŋ ka ikes, ikotere eyenete atemar arae ayoŋ Ekapolon ŋolo abu eturuwo ikes ŋituŋa ŋulu asegak. 13 Nai apotu Ŋisirael analoŋisat toŋero akiwuap ŋakiro kaŋ; apotu nyiwuapa ŋakiro ŋuna abala ayoŋ ikes kiwuapa, apotu toŋero ŋikisila kaŋ ŋulu iteyarete ituŋanan erae kiwuap. Apotu ikes tojamuwasi nooi akoloŋit ŋina a Sabato “Aŋun, abu ayoŋ otamak atemar emaikina ayoŋ onyunyurikin ikes omunya analoŋisat. 14 Nai aŋuna a ekiro kaŋ, abu ayoŋ etiya ŋuna nyepedorere akiyanyia ekiro kaŋ alokiŋaren ŋituŋa ŋulu abu ayoŋ oyaunia ikes. 15 Abu daŋ ayoŋ ekoŋ neni kec analoŋisat olimok atemar nyayauni ayoŋ ikes nakwap ŋina sek aris kakainak iyes, nakwap ŋina elelyaata ŋakile ka ao, nakwap ŋina ibus nooi akilo ŋakwapin ŋunace daadaŋ. 16 Aŋuna aponiata ikes toŋero akiwuap ŋuna abala ayoŋ ikes kiwuapa ka apotu nyiwuap ŋikisila kaŋ, ido apotu tojamuwasi akoloŋit kaŋ ŋina a Sabato, apotu ikes kikinyoma ŋakujo. 17 Kitiyato ikes ŋun daŋ, abu ayoŋ esyoni ikes. Abu ayoŋ nyamunya ikes, kori nyetasalu ikes analoŋisat. 18 “Abu ayoŋ olimok ŋidwe kec analoŋisat ebe, ‘Nyiwuapa ŋakiro ŋuna ebasi ŋikauruunak kus, kori nyiwuapa ŋikisila kec, kori nyimunaasi ŋawat kus a ŋakujo kec. 19 Ayoŋ Ekapolon arae Akuj kus; kiwuapa ŋikisila kaŋ ka kiwuapa icoikinito nooi ŋakiro ŋuna akalimok ayoŋ iyes atemar kiwuapa. 20 Kiyokito akoloŋit ŋina a Sabato erae ŋina eseg, ikotere eruwor akitoodikinet ŋina ka acamunet kaŋ ka iyes. Ŋun nai iyenuniata iyes atemar arae ayoŋ Ekapolon Akuj kus.’ 21 Nai apotu ŋidwe ŋul toŋero akiwuap ayoŋ; apotu nyiwuap ŋikisila kaŋ ka apotu nyiwuap ecoikinito nooi ŋakiro ŋuna alimokinit ayoŋ ikes ŋuna iteyarete ituŋanan erae kiwuap. Apotu ikes tojamuwasi akoloŋit ŋina a Sabato. “Abu nai ayoŋ otamak atemar emaikina anyunyura kaŋ min neni kec, emaikina ayoŋ oŋoik ikes eman analoŋisat. 22 Nai abu ayoŋ emyek akisican ikes, abu ayoŋ aŋuna ekiro kaŋ etiya ŋuna nyepedorere akiyanya ekiro kaŋ alokiŋaren ŋituŋa ŋulu abu ayoŋ oyaunia ikes. 23 Abu daŋ ayoŋ ekoŋ neni kec analoŋisat, olimok atemar ekeelari ayoŋ iyes lotuŋa a ŋakwapin ka akakorari ayoŋ iyes nakwapin. 24 Abu ayoŋ etiya ŋun, anerae apotu ikes toŋero akiwuap ŋuna alimokinit ayoŋ ikes akiwuap, apotu toŋero akiwuap ŋikisila kaŋ ka apotu tojamuwasi akoloŋit kaŋ ŋina a Sabato, toloto akilip ŋakujo atapapaa kec. 25 Ani ikokinete neni, abu ayoŋ daŋ epotok ikes lokisila ŋulu pa ajokak ka nakiro ŋuna pa apedoryata ikes ayarya. 26 Abu ayoŋ emyek ikes tomunaaros anainanakineta kec pei, abu ayoŋ emyek ikes toara ŋikiyae kec ŋulusapa erae ŋamuronisya. Arae ŋun aŋuna ka akisicania ikes ka akitoodikin ikes atemar arae ayoŋ Ekapolon. 27 “Aŋun nai, lokoku a ituŋanan, kirwor neni a Ŋisirael atemar, ŋakiro ŋuna irworo Ekapolon Akuj ikes nu; epite ece ŋolo aponiata atapapaa kec ekeyanyata ayoŋ iŋes lo, apotu toruwor ŋulu pa ekekinyomito ayoŋ. 28 Ani kadau ayoŋ ayaun ikes nakwap ŋina sek eiikinit ayoŋ ainakin ikes, apotu ikes inakis ŋamuronisya neni a ŋakujo anakiboisyo ca a daadaŋ a ŋunamukur aŋuna apotu ikes kiŋolikis, kori alokito ca a daadaŋ a ŋulu alibak a ŋulu apotu ikes kiŋolikis. Apotu ikes eketoŋoa ayoŋ a ŋamuronisya a ŋuna apeyete ikes ka a ŋainakineta a ŋuna ke epiini aŋuna ayeneneete ikes nen. 29 (Abu ayoŋ eŋit ikes atemar, ŋae ekiro a akibois a ŋina aoyan a ŋina iloseneneete iyes? Eriŋa akibois ŋin enyaritae Bama tari nakoloŋit na.) 30 Aŋun tolimok Ŋisirael atemar, iŋita Ekapolon Akuj ŋakiro nu, ‘Imunaarete kire iyes ŋawat kus lopite ŋolo aponiata atapapaa kus kitiyaata a? Iwuapete iyes ŋakujo ŋuna apotu ikes kiwuapa a? 31 Irubakis iyes itiyaete ŋakiro nu tari nakoloŋit na: iyayeneneete ŋainakineta nakujo, isitoreneneete ŋidwe kus ŋulusapa nakim, aŋun, idaut iyes amunaar ŋawat kus a ŋakujo kus a daadaŋ. Okoe Ŋisirael, ipedorete nai kire iyes akiŋit ayoŋ ŋakiro ŋadi a? Ikwapei kire ayarya ayoŋ, nyipedorete iyes akiŋit ayoŋ ŋakiro ŋadi.’ 32 “Nyitiyakinosi jik ŋakiro ŋuna itamete iyes ebe, ‘Ecamitae isua kikwaanikinetei ka ŋakwapin ŋunace, ecamitae kikwaanikinetei ka ŋikabilae a ŋakwapin a ŋunace, ŋulu ilipete neni a ŋakito ka ŋamoru. ’” Elakuni Akuj Isirael 33 Alimu Ekapolon Akuj ebe, “Ikwapei kire jik ayarya ayoŋ, ekepukae ayoŋ iyes a apedor kaŋ a ŋina apolon ka ewuakini ayoŋ agogoŋu kaŋ daadaŋ neni kus alotooma anyunyura. 34 Akayauni ayoŋ iyes anakwapin, akacununi ayoŋ iyes anakiboisyo a ŋuna aponi ikielar iyes. Akayauni ayoŋ iyes a nen a apedor kaŋ a ŋina apolon ka ewuakini ayoŋ agogoŋu kaŋ daadaŋ neni kus alotooma anyunyura. 35 Akayauni ayoŋ iyes naloŋisae a ŋakwapin a ŋuna iyakasi iyes, ido okotubonok a nen ikiteete ayoŋ. 36 Lopite ŋolopei abunio ayoŋ otubokinia atapapaa kus analoŋisat a ŋina ka akwap a Ijipit, akatubokini ayoŋ iyes. 37 Ekedari ayoŋ iyes ejok nooi ka eketuruwori ayoŋ iyes ŋulu iwuapito acamunet kaŋ ka iyes. 38 Alemari ayoŋ aneni a ŋituŋa a ŋulu akaŋerito ayoŋ, ŋulu nyecamito akiwuap ŋakiro kaŋ. Ayauni ayoŋ ikes anakwapin aŋuna iboiyoto tokona erae ŋigelaanotin, nai nyelomarete ikes nakwap a Isirael. Ŋun nai iyenuniata iyes atemar arae ayoŋ Ekapolon. 39 “Okoe Ŋisirael, ŋakiro ŋuna irworo Ekapolon Akuj aŋuna kus ikes nu, ‘Apesi kitiyanakisi ŋakujo kus, iyes ŋulu iya ne tokona ka ŋulu epote momit, erae pa kiwuapa ŋakiro kaŋ, nai, nyirubakinete iyes ijamuwarito ekiro kaŋ ŋolo asegan alotooma ayenen ŋainakineta kus neni a ŋakujo. 40 “‘Anerae alokidiama emoru kaŋ ŋolo asegan, emoru ŋolo eoya alo Isirael, epote Ŋisirael daadaŋ akitiyanakin ayoŋ ka acamuni ayoŋ ikes a nen, ido a nen, eiitani ayoŋ aneni kus ŋamuronisya, ŋainakineta ŋuna ajokak ka ŋiboro kus daadaŋ ŋulu italeunitoe 41 Kadau ayoŋ ayaun iyes anakiboisyo a ŋuna ikielaritae ka acunakin iyes iwapei, acamuni ayoŋ ŋamuronisya ŋuna ipeyete iyes, ido etoodiun ayoŋ neni kus erae Akuj ŋina asegan ka iŋolikinete ŋituŋa a ŋakwapin ŋun. 42 Iyenunete iyes atemar arae ayoŋ Ekapolon apaki ŋina akayaunia ayoŋ iyes nakwap a Isirael, nakibois ŋina abu ayoŋ ekoŋ ainakin neni atapapaa kus. 43 Itamunete nai iyes a nen ŋipitesyo ŋulu kipotu iyes toyakaunotor ka ŋakiro daadaŋ ŋuna imunaaryata iyes ŋawat kus. Ikiinakinete iyes ŋakiro ŋuna aronok daadaŋ ŋuna itiyata iyes ajamakin ŋawat kus. 44 Okoe Ŋisirael, toyenutu atemar arae ayoŋ Ekapolon abu ekeurya iyes nyimunaasi ekiro kaŋ, meere aŋuna itiyaata iyes aronis ka atuna.’ ” Akidwar ŋina etoroniyaritere Negeb 45 Abu Ekapolon kirwor neni kaŋ tema, 46 “Lokoku a ituŋanan, kiŋoliya lowae ŋolo alo Kwap, tolimonok ŋakiro ŋuna itoroniaritor ewae ŋolo alo Kwap, todwar itoroniyarit amoni ŋina alo Negeb; 47 tolimok amoni ŋina alo Negeb atemar kiira ŋakiro a Ekapolon, alimu Ekapolon, Akuj ebe, ‘Eapi ayoŋ akitenepun akim aneni kon, enyamuwari akim ŋin ŋikito ŋulu alibak daadaŋ ŋulu eya tooma kon ka ŋikito daadaŋ ŋulu eya tooma kon ŋulu aonok. Mam ibore epedori akituduŋere arira ŋina etitae nooi ŋin. Enomi amwanis a arira a ŋin ibore daadaŋ ŋini eyai lowae ŋolo alo Kwap tomyaa lowae ŋolo alo Kuju. 48 Eyenunete ŋituŋa daadaŋ atemar ayoŋ Ekapolon abu etenepu arira ŋin ka emam ituŋanan epedori akituduŋere.’ ” 49 Abu nai ayoŋ otema, “Ekapolon Akuj! Ebasi ŋituŋa irworosi aŋuna kaŋ ebe, ‘Meere mono ŋakitadapeta irworo iŋes a?’ ” |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda