Esek. 18 - EbaibulEaryo ŋinituŋanan a aronis keŋ a ilope 1 Abu Ekapolon kirwor neni kaŋ tema, 2 “Ŋituŋa lu, nyo apolou a akitadapet a ŋina irworosi iyes aŋuna a Ŋisirael ibasi, ‘Adaut ŋikauruunak akinyam ŋaraito a epiini ŋuna edadaŋ ka amunaarosi ŋikyal a ŋidwe kec.’? 3 Alimu Ekapolon Akuj atemar, ikwapei kire ayarya ayoŋ, nyilimunete nabo iyes jik akitadapet na alo Isirael. 4 Toyenutu atemar ayoŋ ayakar apedor ŋina eyarya ŋinituŋanan, ayoŋ ayakar apedor ŋina eyarya ekauruunan ka ŋina eyarya ikoku. Ituŋanan ŋini eseci, iŋes bon emaikina totwana. 5 “Ani kiyookino ituŋanan ka kitiyae ŋuna ecamakinito ŋikisila ŋuna iyookino, 6 ani pa kenyami iŋes ŋamuja anamuroeta a ŋuna edukitoe lomoru, kori pa kemitakinit ŋakujo ŋuna a Ŋisirael, ani pa kitiyae iŋes ŋace ŋuna aronok naberu a ekidunyet keŋ, kori kiryamanakin ka aberu apaki ŋina eyakar lolap, 7 ani pa kedemanari iŋes ŋuluce ŋiboro kec ka ketaci ibore ŋini idenit iŋes, kori pa kekokoi, ido inanakini ŋulu enyamit akoro ibore ŋininyamat, inanakini ŋulu elerete ibore ŋininapat, 8 ani pa kidenionokini iŋes ŋuluce ŋisiliŋa aŋuna ka aryamunia ŋice, kori pa kiyatanakini ŋulu alalak ka keŋerit iŋes akitiya aronis, totubi aloikiiko a ŋolo iburatotor ŋituŋa ŋakiro ŋuna nyeikinitor epei a ŋul, 9 kiwuapite ŋuna atubunit ayoŋ ka kiricite ananupit ŋikisila kaŋ; ituŋanan ŋini ikoni ŋin, erae ŋini iyookino; eyari kire jik iŋes. 10 “Ani keyakar ituŋanan ŋin lokoku keŋ ŋolo eryenyana, ŋolo earana ŋituŋa, 11 kori ŋolo itiyae ŋadi a ŋakiro a nu, (tari pa kitiyae papa keŋ ŋadi a ŋakiro a nu): Kenyami iŋes ŋamuja anamuroeta a ŋuna edukitoe lomoru, kitiyae ŋace ŋuna aronok naberu a ekidunyet keŋ, 12 kedemanari ŋikulyak ka ŋulu eyakatar akiitanit ŋiboro kec, kori kekokoi ka pa kinyakanakini ŋituŋa ibore ŋini ideniyorit iŋes, kori kemitakinit iŋes nooi ŋuna a ŋakujo, kitiyae asiilyo, 13 kidenionokini iŋes ŋuluce ŋisiliŋa aŋuna ka aryamunia ŋice, kori pa kiyatanakini ŋulu alalak; epedori ituŋanan ŋini ikoni ŋin arubakin eyari a? Nyeyari jik! Nyeyari iŋes, anerae etiya ŋakiro ŋuna ka asiilyo ŋun daadaŋ, emaikina iŋes kire jik totwan, emaikina atwanare keŋ toruwor nakou keŋ a ilope. 14 “Nai ani keyakar ituŋanan ŋin lokoku keŋ ŋolo ite ŋasecisya daadaŋ ŋuna itiyae papa keŋ, kiŋolik erae ibore ŋini nyemaikina iŋes kitiya ka ŋini eŋerit iŋes akitiya, 15 toŋer iŋes ŋamuja ŋuna enyamyo anamuroeta a ŋuna edukitoe lomoru, kori nyemitak ŋakiro a ŋakujo a Ŋisirael, kori nyitiya ŋadi ŋuna aronok naberu a ekidunyet keŋ, 16 nyitiya aronis adio neni a ituŋanan a idio, nyiwar aryamun ŋice alosiliŋa a ŋulu ideniyorit ituŋanan aneni keŋ, kori nyekoko ibore idio, nai inanakini ŋulu enyamit akoro ibore ŋininyamat ka ŋulu elerete ibore ŋininapat, 17 toŋerite akitiya asecit ka akidenionokin ŋuluce ŋisiliŋa aŋuna ka aryamunia ŋice, kori pa kiyatanakini ŋulu alalak, kiwuapite ŋuna atubunit ayoŋ ka ŋikisila kaŋ, nyetwani iŋes aŋuna ka asecit apapa keŋ, eyari kire jik iŋes. 18 Nai etwani papa aŋuna ka asecit keŋ a elope, anerae abu iŋes tolomak akitiya ŋakiro ŋuna ka aryenyeo, todema lokaato keŋ ŋiboro ka kitiya ŋuna pa ajokak neni a ŋituŋa keŋ. 19 “Nai ibasi iyes, ‘Kaanukiro nyeryamunia lokoku ŋican aŋuna ka asecit a papa keŋ?’ Eyari kire jik lokoku aŋuna etiyaa ŋuna ecamakinito ŋikisila ka ŋuna iyookino ka aŋuna abunio kiwuapya ejok ŋakiro daadaŋ ŋuna alimokinit ayoŋ iŋes akiwuap 20 Emaikina ituŋanan ŋini eseci totwan. Nyemaikina lokoku kisicanae aŋuna ka asecit a papa keŋ, kori nyemaikina papa kisicanae aŋuna ka asecit alokoku keŋ; emaikina ituŋanan ŋini iyookino toryamu ŋarereŋisyo aŋuna ka akiyookino keŋ ka emaikina ituŋanan ŋini aronon toryamu ŋican aŋuna ka aronis keŋ. 21 “Nai ani keesiki ituŋanan ŋini aronon akitiya aronis keŋ daadaŋ ŋina sek etiyat, ido kiwuap ŋuna alimokinit ayoŋ iŋes akiwuap ka ŋuna ecamakinito ŋikisila ka ŋuna iyookino, kire jik, eyari ituŋanan ŋin, nyetwani. 22 Nyisicanio iŋes aŋuna ka asecit ka adio a ŋina sek etiyat iŋes. Eyari iŋes aŋuna ka akiyookino a ŋina etiya iŋes. 23 Alimu Ekapolon Akuj ŋakiro nu atemar, alakara mono ayoŋ aŋuna ka atwanare a ituŋanan a ŋini itiyae aronis a? Mam, emaikina ayoŋ eŋolik iŋes ekii asecit keŋ, toyar. 24 Nai ani kimyek ŋini iyookino akitiya ŋuna ka akiyookino, kitiya aronis ka asiilyo ŋinapei itiyaete ŋulu aronok, epedori nai kire iŋes akiyar a? Mam apei daŋ alotooma ŋakiro ŋuna ka akiyookino ŋuna etiyat iŋes ŋuna iteyarere iŋes. Eruwor ituŋanan ŋin ŋini iilit aŋuna adaunor anupit aneni keŋ, ido aŋuna ka asecit aŋina etiya iŋes, emaikina iŋes totwan. 25 “Nai ibasi iyes, ‘Nyiyookino akiwuapit ŋuna ke Ekapolon.’ Kiirasi tokona okoe iyes Ŋisirael: Nyiyookino kire akiwuapit ŋakiro kaŋ a? Meere kire ŋuna iwuapito iyes nyiyookino a? 26 Ani kimyek ŋini iyookino akitiya ŋuna ka akiyookino, kitiya aronis, etwani aŋuna ka aronis a ŋin, etwani iŋes aŋuna ka asecit a ŋina etiya iŋes. 27 Nabo ani keesiki ituŋanan ŋini aronon akitiya aronis keŋ ŋina sek etiyat, kitiya ŋuna ecamakinito ŋikisila ka ŋuna iyookino, eiuni ituŋanan ŋin akiyar keŋ. 28 Aŋuna abunio ituŋanan ŋin totamunia ka toŋeryo aronis keŋ daadaŋ ŋina sek etiyat, eyari ituŋanan ŋin kire jik, nyetwani. 29 Nai erubakinito Ŋisirael ebasi, ‘Nyiyookino akiwuapit ŋuna ke Ekapolon.’ Okoe Ŋisirael, nyiyookino kire akiwuapit ayoŋ a? Meere kire ŋuna iwuapito iyes nyiyookino a? 30 “Aŋun, okoe Ŋisirael, akatubokini ayoŋ iyes daadaŋ anakiro a ŋuna iwuapito iyes. Tokiwa! Toŋero aronis daadaŋ ŋina itiyaete iyes, ani kemam ikimunyari iyes asecit. 31 Togatasi aneni kus aronis daadaŋ ŋina idaut iyes akitiya, toryamutu akiyar ŋina kitete ka ŋatameta ŋunakiet. Okoe Ŋisirael, kaanukiro icamitotor iyes atwakare? 32 Nyalakara ayoŋ aŋuna ka atwanare a ituŋanan a idio. Tokiwa ikotere toyara.” |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda