Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Esek. 17 - Ebaibul


Ŋigolei ŋiarei ka ekitoe a epiini

1 Abu Ekapolon kirwor neni kaŋ tema,

2 “Lokoku a ituŋanan, tolimu ibore ŋini emaikina totedoroe, ido tolimok Ŋisirael akitadapet.

3 Tema iyoŋ neni kec, ‘Alimu Ekapolon Akuj atemar, ayai egole ŋolo apolon nooi ŋolo ayakar ŋabebenuk ŋuna apolok nooi, ayakar iŋes ŋakopir ŋuna aoyak, ŋuna agelegelya ŋiraŋgi. Abu egole ŋol toporo lomoru ŋulu a Lebanon, tobilibilaa ŋakyes a ŋikito a ŋulu enyaritae Cedar,

4 totubono ŋauni a ŋikito a ŋul, ya nakwap ŋina egyelanarere, kiwuak lotaun ŋolo eleleba ŋimucurus.

5 Abu nai iŋes tolemu anakwap kus alo Isirael ŋikinyom ŋidi, kitak nalup ŋuna ataronok lopite ŋolo edupakinere ŋatetelei diyete ŋakipi ŋuna alalak.

6 Abu ekitoe ŋol kipuriteu, toruwor ekitoe a epiini ŋolo abu torubak erakad. Abu topeta ŋaten keŋ kidiama neni ayai egole ka apotu ŋataagor keŋ tolomasi kwap ejok aneni awuar iŋes. Apotu ŋaten ka ŋakwii pena lokitoe ŋolo ke epiini ŋol.

7 “‘Ayai nabo egole ece ŋolo apolon nooi ŋolo ayakar ŋabebenuk ŋuna apolok nooi ŋuna eleleba ŋakopir Kiira iyoŋ! Abu ekitoe a epiini ŋol topeta ŋataagor keŋ neni ayai egole ŋol ka abu topeta ŋaten keŋ neni ayai egole ŋol, ikotere eai neni a egole ŋakipi aneni adupakinitae iŋes.

8 Aponi ekitoe ŋol todupakinae nalup ŋuna ajokak diyete ŋakipi ŋuna alalak, ikotere epetari ŋaten ŋuna alalak, tora ŋaraito ka toruwor ekitoe a epiini ŋolo ailiilon.’

9 “Tolimok ikes atemar, ŋakiro ŋuna alimu Ekapolon Akuj ikes nu, ‘Erubakini kire ekitoe a epiini ŋol eyari ka epoloe a? Nyerutoryo mono iŋes ka tobosiyasi ŋaraito keŋ ka toiniya iŋes a? Enyaŋaaniyarete ŋakwii ŋuna alomunak alokitoe a ŋol. Emam akan ŋina agogoŋon kori ŋasigarya ŋuna agogoŋok ŋuna iitanio arutun iŋes.

10 Ee, tari kire keduparitae ekitoe ŋol, epedori nai kire iŋes akiyar ka apol a? Nyeiniyari mono iŋes apaki ŋina ekutakinia ekuwuam ŋolo ebunit alo Kide a? Nyeiniyari mono iŋes aneni sek elomunitor a?’ ”

11 Abu nai Ekapolon kirwor neni kaŋ tema,

12 “Kiŋit ŋituŋa ŋulu akaŋerito ayoŋ lu ŋakiro nu ebe, ‘Nyiyenete iyes apolou atediet a ŋin ka akitadapet ŋin a?’ Tolimok ikes ebe, ‘Abu erwosit a Babilon bu Yerusalem, ya erwosit alo Yerusalem ka ŋulu epukatotor erwosit, toriko ikes torukosi ka iŋes Babilon.

13 Abu erwosit a Babilon ŋol ya eyenet a erwosit alo Yerusalem epei, tocamunos ka iŋes ka kisikoŋ iŋes akiwuap ŋakiro keŋ, (aris erwosit a Babilon apaki ŋin keriko ŋikapolok a akwap a Yerusalem),

14 ikotere edaun agogoŋu eyakatar ŋituŋa ŋulu ka apukan a Yerusalem ka edaun epite ŋolo egogoŋunioto nabo, amaikina ikes kiboyoto iwuapito acamunet keŋ ka eyenet a erwosit a Yerusalem.

15 Nai abu eyenet a erwosit a Yerusalem ŋol toŋer ŋakiro a erwosit a Babilon, kiyakiya ŋikawoikinitok keŋ nakwap a Ijipit erae kepedorete ikes ainakin iŋes ŋaŋolei ka ŋasigarya ŋuna alalak.’ Abu Akuj tema, ‘Epedori mono kire iŋes akiloun a? Epedori mono kire ituŋanan ŋini itiyae ŋakiro ŋuna ikote ŋun abucar a? Nyemaikina iŋes toŋer ŋakiro ŋuna aris kecamunoi, ido kimyekinae nyisicani.’

16 Alimu Ekapolon Akuj ebe, ‘Ikwapei kire ayarya ayoŋ, etwanikini iŋes Babilon, nakwap a erwosit a ŋolo abu kituruwor iŋes erwosit ŋolo tokona ajamuwa iŋes akikoŋet ka aŋer daŋ acamunet keŋ ka iŋes.

17 Nyepedorete Parao ka ŋasigarya keŋ ŋuna alalak ka ŋirukitos keŋ ŋulu alalak akiŋarakin iŋes alojie a ŋolo edukitotor Ŋibabiloniyae ŋakititisyo ka ŋarwatatain aŋuna ka amunyarya ŋikalalak.

18 Nyebucar iŋes aneni a Ŋibabiloniyae, anerae ajamuwa iŋes akikoŋet keŋ ka aŋer acamunet keŋ ka erwosit a Babilon. Nyebucar iŋes, anerae abu kiik akitiya ŋun, nai tokona nyiwuapa iŋes ŋakiro ŋun daadaŋ.’

19 Aŋun, alimu tokona Ekapolon Akuj ebe, ‘Ikwapei kire ayarya ayoŋ, esicani ayoŋ ekepukan a Yerusalem aŋuna ajamuwarya ŋuna abu kikoŋ neni kaŋ ka aŋuna aŋeryo acamunet kaŋ ka iŋes.

20 Ariyori ayoŋ atibait kaŋ aŋuna keŋ, ido ekamu iŋes. Ayauni ayoŋ iŋes Babilon, otubok iŋes a nen, anerae abu iŋes toruwor ŋolo pa ekinyoma aneni kaŋ.

21 Earyo ŋasigarya keŋ daadaŋ apaki ŋina ebwaŋatar, ido ŋuna idoŋete, ielaryo ŋolowae ka akwap daadaŋ. Ŋakiro ŋun nai iyenunia iyoŋ atemar ayoŋ Ekapolon abu erwor ŋakiro ŋun.’ ”


Aponi kitopolooroe Isirael ekaku
( Esek. 31:1-9 )

22 Abu Ekapolon Akuj kirwor ŋakiro nu, “Ayoŋ elope abuni atubun atalijeit ŋina iwasi alokidiama ekitoe ŋolo a Cedar; adupakini ayoŋ atalijeit ŋin; atubuni ayoŋ atalijeit ŋina anonokan ŋin oya odupak lomoru ŋolo aoyan.

23 Adupakini ayoŋ iŋes lomoru ŋolo aoyan alo Isirael, ikotere iŋes epetari ŋaten, torau ŋaraito ka toruwor ekitoe a Cedar ŋolo apolon nooi kiboiyoto alotooma keŋ ŋikabilae a ŋikieny daadaŋ, toduko lotolim ŋolo a ŋaten keŋ ŋisubuna ŋulu a ŋabebenuk ŋulu a ŋolokabila.

24 Eyenunete ŋikito ŋulu ka ariet daadaŋ atemar arae ayoŋ Ekapolon. Etuuruwuanuni ayoŋ ŋikito ŋulu aoyak, etooyauni ayoŋ ŋikito ŋulu euruwuaka; etooniyori ayoŋ ŋikito ŋulu alibak, ido etilibu ŋikito ŋulu eokito. Ayoŋ Ekapolon alimu ŋun; ido etiyakini ayoŋ ŋun.”

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan