Esek. 16 - EbaibulTodaun anupit neni ka Akuj alo Yerusalem 1 Abu Ekapolon kirwor neni kaŋ tema, 2 “Lokoku a ituŋanan, tolimok ŋituŋa a Yerusalem ŋakiro ŋuna ka asiilyo ŋuna itiyato ikes. 3 Tema iyoŋ neni a Yerusalem, ‘Alimu tokona Ekapolon Akuj aŋuna a Yerusalem ŋakiro nu atemar arae koloŋ nakwap a Ŋikanaani aponiata ŋituŋa kon ka edounere ikes. Arae papa kec Emorait ka arae toto kec Aititait. 4 Akoloŋit ŋina ikidounere iyoŋ Yerusalem, mam ituŋanan abu totub akapul kon, kori abu ikiloŋa iyoŋ a ŋakipi, kori ikiosak iyoŋ acumbi, kori ikimuko iyoŋ a ediolou. 5 Mam ituŋanan abu ikiŋolik iyoŋ ikisyon, kori ŋini abu ikisyon iyoŋ ikiŋarak alocan a ŋul, nai aponi iyoŋ ikiritar kiŋa nariet, anerae akoloŋit ŋina ikidounere iyoŋ, aponi itojamuwar. 6 “‘Abu ayoŋ etoru diyete neni iyai iyoŋ ekeŋolik iyoŋ iperi anaokot kon ka abu okolimok iyoŋ atemar toyar! 7 Abu ayoŋ ekeŋarak iyoŋ Yerusalem topolo ikwa ekitoe ŋolo edupakinitae lomanikor. Ibu iyoŋ topolou tooyaar todol lotyae ŋolo ka aberu, apotu tari ŋikisin kon topolout ka apotu ŋitim kon daŋ topolout, nai ariŋa iyoŋ ileri ka imamukatar ibore idio. 8 “‘Abu nabo ayoŋ etoru diyete kon ekaku, ekeŋolik iyoŋ kiruwor ŋina kitemokin akitiŋ ŋikilyok. Abu ayoŋ eketanapik iyoŋ elou kaŋ tojoŋo akiler. Abu ayoŋ eik aminakin iyoŋ ka abu ayoŋ ocamunos ka iyoŋ toruwor iyoŋ ŋina kaŋ. 9 Abu nai ayoŋ ekeloŋa iyoŋ a ŋakipi, eloŋa ŋaokot aneni kon, ekeosak iyoŋ akimyet. 10 Abu ayoŋ eketanapik iyoŋ elou ŋolo esibusitae a ŋiboro a ŋice ka eketanapik ŋamuk ŋunabaren. Abu ayoŋ eketanapik iyoŋ ŋilowi ŋulu ajokak ŋulu amilimilak ŋulu epol nooi egyelit. 11 Abu ayoŋ ekesibus iyoŋ eketanapik ŋiboro nakuwan; etanapik ŋamaŋgili nakan, erikot lodokole, 12 ekaboboot lokume, ŋamarotoi naki ka abu ewuak ebokot ŋolo ebusan nakou kon. 13 Aponi ikisibusi iyoŋ a egolid ka esilipa, ibu iyoŋ tonap ŋilowi ŋulu ajokak ŋulu amilimilak, ŋulu epol nooi egyelit, ido torae ŋulu esibusitae a ŋiboro a ŋice. Imuji iyoŋ akimuj ŋina ajokan nooi ka akimyet ŋina ka ao ta ŋamyeta ŋace. Ibu iyoŋ topolou irae ŋina ebusan nooi, ŋina emaikina iruwor arwosit. 14 Abu arwonu kon todol tari nakwapin ŋunace, arae ŋun aŋuna ka akibuses kon a ŋina ajokan nooi a ŋina abu ayoŋ okoinak iyoŋ. 15 “‘Nai ibu iyoŋ Yerusalem kikinyom akibuses kon ka ibu kisitiya arwonu kon aruworor amalaat ŋina irukito ka ŋinituŋanan daadaŋ itoruni neni kon. 16 Ibu iyoŋ tolemu ŋilowi kon ŋice, kisibusya ŋakiboisyo ŋunakilipet ŋuna eyakasi neni emukur, ŋakiboisyo ŋun, ikes ibunio iyoŋ kitiyaa amalao. Nyetakanuna ŋakiro ŋuna ikote ŋun ŋinapeikoloŋ ka nyemaikina totakanut tari alorwa a ŋulu eponito. 17 Ibu daŋ iyoŋ tolacu ŋiboro ŋulu a egolid ka esilipa ŋulu sek isibusitor iyoŋ akuwan kon, ŋulu sek abu ayoŋ okoinak iyoŋ, ido ibu iyoŋ kitiyau ŋakujo kon aloboro a ŋul ka ibu iyoŋ tomalaan anakujo a ŋun. 18 Ibu iyoŋ ya ŋilowi kon ŋulu esibusitae ŋul kitanapik nakujo ŋun, ido ibu iyoŋ ya akimyet kaŋ ka ekinyate kaŋ kiwuak kiŋaren kec. 19 Tari ŋamuja nu ŋuna abu ayoŋ okoinak iyoŋ ŋakirya ŋuna ajokak, akimyet ŋina ka olipa ka akimyet ŋina ka ao, iya iyoŋ iwuak kiŋaren kec erae ibore ŋini ebobokinit ŋakujo ŋun eure kec. Idau iyoŋ akitiya ŋakiro ŋun akitojokar aneni a ŋakujo. 20 Ibu iyoŋ ya ŋidwe kon ŋulusapa ka ŋulupesur ŋulu sek idounit iyoŋ aŋuna kaŋ, ibu iyoŋ toarak ikes neni a ŋakujo a ŋun ikwapei akimuj a ŋakujo a ŋun. Pa mono etemokino aronis ŋina ka amalao kon aŋuna kon a? 21 Ibu iyoŋ toar ŋidwe kaŋ, inak ikes neni a ŋakujo a ŋun ikwapei ainakinet. 22 Alotooma ŋiticisyo kon ŋulu ka asiilyo ŋulu itiya iyoŋ daadaŋ ka anamalao kon, ibu iyoŋ nyitamu ŋirwa ŋulu ka asoroko kon, ŋulu ileryo iyoŋ ka amamukar ibore iyakatar, ŋirwa ŋulu ipetipetar anaokot kon. 23 “‘Okoe! okoe iyoŋ Yerusalem, tari kidau iyoŋ akitiya aronis kon ŋin daadaŋ, 24 ibu iyoŋ toduk nenimukur analapatui a daadaŋ aŋuna a etaun ŋakiboisyo ŋunakilipet ŋakujo ka ŋunakitiyaet ŋakiro ŋuna ka amalao. 25 Ibu iyoŋ toduk ŋakiboisyo ŋunakilipet neni isalakini ŋolorot a etaun daadaŋ ka ibu kisirum akibuses kon ŋileec, ibu toruwor amalaat aneni a ŋinituŋanan ca daadaŋ itoruni neni kon kitalala amalao kon. 26 Ibu iyoŋ tomalaana ka Ŋijipitian, ŋikidunyet kon ŋulu elal ekibure ŋolo ka amalao ŋul. Ibu iyoŋ torubak itiyae ŋakiro ŋuna ka amalao kon ŋun, ikitoŋo ayoŋ. 27 Aŋun, abu ayoŋ ekesican iyoŋ, etiditeu akwap kon; ekepotok iyoŋ nacamit ŋina a ŋimoe kon, a ŋulu arae ŋiletok a Ŋipilistin. Aumokinito ŋimoe ŋul nooi aŋuna ka asiilyo a ŋina itiyae iyoŋ. 28 Ibu iyoŋ tomalaana tari ka ŋituŋa ŋulu ka Asiriya, anerae ibu iyoŋ nyitema etemokin, ibu tomalaana ka ikes, ido pa ibu tolimok ikes atemar etemokin. 29 Ibu iyoŋ kiataki amalao kon ŋin aneni a Ŋibabiloniyae, anakwap a ŋina elalata ŋimucurus, nai ibu iyoŋ nyilimu tari apaki ŋin atemar etemokin. 30 “‘Iŋita Akuj ŋakiro nu atemar, okoe etya adyaka ŋina eyai lotau kon ai? Anerae itiya iyoŋ ŋakiro ŋun daadaŋ irae ŋolo ikwaan ka amalaat ŋina nyirumeneneete ŋileec ŋulu ka amalao keŋ. 31 Ibu iyoŋ nyijal ŋisiliŋa ŋulu amalao kon apaki ŋina ibunio iyoŋ todukio ŋakiboisyo ŋunakilipet neni isalakini ŋolorot a etaun daadaŋ ka nenimukur analapatui a daadaŋ a ŋuna a etaun. 32 Ikwaan iyoŋ ka aberu ŋina aloman, ŋina emina ŋikilyok ŋulugelae akilo amina lokile keŋ. 33 Einanakinio ŋamalaae daadaŋ ŋisiliŋa, nai ibu inak ŋisiliŋa kon neni a daadaŋ a ŋulu ibu iyoŋ tominak. Ibu iyoŋ kiluŋuluŋia ikes, ikotere epote neni kon anakiboisyo a daadaŋ tomalaana ka iyoŋ. 34 Aŋun abu amalao kon togelaaniar aneni ka amalao a ŋaberu a ŋunace, mam ituŋanan abu ikimaima iyoŋ amalaan ka iŋes, iyoŋ ibu totac ŋituŋa, ikotere tomalaana ka iyoŋ, nyeryamuna iyoŋ etacit edio kire jik, egelaana amalao kon. 35 “‘Aŋun nai, okoe amalaat, kiira ŋakiro nu ŋuna irworo Ekapolon, 36 alimu Ekapolon Akuj atemar, aŋuna ibunio iyoŋ kibalibalaa ebari kon ka kidoŋio ileri itoodiunit amalao kon neni a ŋulu imina iyoŋ ka aŋuna a ŋakujo kon a ŋuna aronok aŋuna a ŋaokot a ŋidwe kon a ŋuna ibu iyoŋ inak neni a ŋakujo a ŋun, 37 acunakini ayoŋ ŋuluminan kon daadaŋ ŋulu iponiata iyoŋ tolakarotor, ŋulu imina iyoŋ ka ŋulu pa imina iyoŋ daadaŋ, acunakini ayoŋ ikes ikiman iyoŋ alowaetin kon a daadaŋ, esileerek ikes epite ŋolo ileryo iyoŋ, ikiŋolikis ikes iyoŋ ileri. 38 Akatubokini ayoŋ iyoŋ lopite ŋolo etubonokinere ŋaberu ŋuna elomito ka ŋuna adaut akiar ŋituŋa. Ayauni ayoŋ ananyunyura ka analilit kaŋ anyaŋan neni kon okoar iyoŋ. 39 Ekepotokini ayoŋ iyoŋ nakan a ŋuluminan kon, ikiryetasi ikes iyoŋ toritakis kwap ŋakiboisyo ŋunakilipet ŋakujo ka ŋunakitiyaet ŋakiro ŋuna ka amalao. Etalacari ayoŋ ŋul ibore daadaŋ aneni kon, yaasi tari ŋiboro ŋulu ebusak ŋulu inapit iyoŋ, ikimyekis iyoŋ ileri emam ibore iyakatar. 40 Eyaunete ikes aruruma akituwokin iyoŋ, ikicakete ikes iyoŋ a ŋamoru, itonyilinyiliyasi iyoŋ a ŋileŋia kec. 41 Icunyete ikes ŋakais kus, ikisicana iyes alokiŋaren ŋaberu ŋuna alalak. Eketojoŋoe ayoŋ iyes araakau ŋamalaae ka ainanakin ŋisiliŋa neni a ŋuluminan kus. 42 Ekaku a ŋun, etiditeuni ayoŋ anyunyura kaŋ aneni kon ka alemari alilikinit kaŋ iyoŋ, inapakin ŋatameta kaŋ edaun aŋoit aneni kaŋ. 43 Aŋuna pa ibunio iyoŋ totamunia ŋirwa ŋulu ka asoroko kon ŋulu akatiŋitor ayoŋ iyoŋ ejok, a ŋun ikitoŋo iyoŋ ayoŋ anakiro a daadaŋ a ŋuna itiya iyoŋ, ŋakiro ŋun nai eketoboŋokinio ayoŋ iyoŋ ŋiticisyo kon pei ikisicanere iyoŋ. “‘Kaanukiro ibunio iyoŋ kiatakinia amalao nakiro ŋuna aronok ŋuna sek itiyae iyoŋ? 44 Kiira tokona iyoŋ, ituŋanan daadaŋ ŋini elimuni akitadapet, elimuni ikirworor iyoŋ akitadapet na, ŋuna itiyae toto, itiyae ikoku ŋinipese daŋ ŋunapei. 45 Irae iyoŋ kire jik nakoku a toto kon, a ŋina abu tojamuwa lokile keŋ ka ŋidwe keŋ, iyoŋ bon irae nakaato ŋina a kire anakaitotoi kon a ŋuna apotu tojamuwasi ŋikilyok kec ka ŋidwe kec. Arae toto kon Aititait ka arae papa kon Emorait. 46 Arae Samaria nakaato kon ŋina apolon, ŋina eboi alo Kuju kon eyakar ŋirerya keŋ; arae Sodoma nakaato kon ŋina cici, ŋina eboi alo Kwap kon eyakar ŋirerya keŋ. 47 Nyitiya iyoŋ ŋuna bon apotu ikes ikitiyata, ibu iyoŋ kiwuap ka kisisau akitiya ŋakiro ŋuna aronok ŋuna etiyaete ikes, nai alotooma ŋipitesyo kon daadaŋ, ibu iyoŋ kiburuburak amunaar atipei akilo ikes. 48 Alimu tokona Ekapolon Akuj, atemar, ikwapei kire jik ayarya ayoŋ, abu nakaato kon Sodoma ka ŋirerya keŋ nyitiyata ŋakiro ŋuna itiyata iyoŋ ka ŋirerya kon. 49 Asecit anakaato kon Sodoma iŋes na, abu iŋes ka ŋirerya keŋ kiturokinos, todakakiata nooi ka kiboiyoto anakinapakina, nai pa apotu ikes kiŋarakis ŋikulyak ka ŋulu ayakatar akiitanit. 50 Arae ikes ŋiketurok ka etiyaete ŋakiro ŋuna ka asiilyo alokiŋaren kaŋ; aŋun, abu ayoŋ olema ikes eŋolikini ŋun. 51 Nyitiya Samaria tari atutubet apei a ŋasecisya a ŋuna itiya iyoŋ; itiya iyoŋ asiilyo ŋina alalan akilo ŋituŋa a Samaria ka atakan aneni a ŋakaitotoi kon esibit iyookino ikes akilo iyoŋ anasiilyo a ŋina itiya iyoŋ. 52 Kidaŋidaŋ nai ŋican kon, anerae itiditeu iyoŋ atubokino a ŋakaitotoi kon, aŋuna a ŋasecisya kon a ŋuna ibu iyoŋ kitiya anasiilyo akilo ŋakaitotoi kon, iyookino ikes akilo iyoŋ. Aŋun toryamu ŋileec kon ka kidaŋidaŋ ŋican kon, anerae itatakan iyoŋ ŋakaitotoi kon erae ŋuna iyookino akilo iyoŋ. 53 Tari kikote neni daŋ enyakakini ayoŋ nabo ŋarereŋisyo neni a Sodoma ka ŋirerya keŋ ta neni a Samaria ka ŋirerya keŋ. Ekenyakakini ayoŋ iyoŋ daŋ ŋarereŋisyo, 54 ikotere nai iyoŋ idaŋidaŋi ŋican kon ka ikiruma ŋileec anakiro a daadaŋ a ŋuna itiya iyoŋ anakisirworiunun ikes. 55 Ani eruwor ŋakaitotoi kon Sodoma ka ŋirerya keŋ ka Samaria ka ŋirerya keŋ, eyakaun ejok lopite ŋolo sek ayakatar ekiŋaren, iyoŋ daŋ ka ŋirerya kon iyakaun ejok lopite ŋolo sek iyakar. 56 Pa mono imina iyoŋ akirworor nakaato kon Sodoma apaki ŋina ituror iyoŋ 57 eriŋa aronis kon nyisileereuno a? Nai tokona, iruwor iyoŋ ŋina ikikyenatar ŋituŋa ka Aram ka ŋikidunyet kec daadaŋ ta Ŋipilistin ka ŋikidunyet kon daadaŋ. 58 Emaikina iyoŋ toryamu ŋican aŋuna ka aleeco ka ŋakiro ŋuna ka asiilyo ŋuna itiya iyoŋ.’” Acamunet ŋinaruba 59 Ŋakiro ŋuna irworo Ekapolon Akuj ikes nu, “Ekesicani ayoŋ iyoŋ lopite ŋolo itiyator iyoŋ, anerae anakimyekin iyoŋ akiwuap acamunet kaŋ ka iyoŋ, ijamuwa iyoŋ ŋuna abu ayoŋ ekoŋ. 60 Nai eriŋa ayoŋ ericit acamunet kaŋ ka iyoŋ, ŋina aponi iwon tocamunetei eriŋa iyoŋ irae asorokit, nabo ewuakini ayoŋ acamunet kaŋ ka iyoŋ ŋinaruba. 61 Ŋun nai itamunia iyoŋ ŋakiro ŋuna itiya iyoŋ, ido ikirumete iyoŋ ŋileec apaki ŋina ikinyakakinere iyoŋ nakaato kon ŋina apolon ka ŋinacici. Akainakini ayoŋ iyoŋ ikes erae ŋidwe kon ŋulupesur, nai pa sek arae ŋin apei a ŋakiro a ŋuna ka acamunet kaŋ ka iyoŋ. 62 Ewuakini ayoŋ acamunet kaŋ ka iyoŋ, iyenuni iyoŋ atemar arae ayoŋ Ekapolon. 63 Ani nai esyoni ayoŋ ŋuna daadaŋ itiya iyoŋ, itamuni iyoŋ ŋuna itiya ka ikirumete ŋileec nyirworik nabo jik aŋuna a ŋileec kon.” |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda