Ekim. 24 - EbaibulŊakiro a Balaam ŋuna a ŋauni 1 Abu Balaam apaki ŋin toyenu atemar ajok aneni ka Akuj akiterereŋ Ŋisirael, aŋun abu iŋes nyelot akiŋita akisileerekinet aneni ka Akuj aŋuna a Balak lopite ŋolo etiyator ekiŋaren; aŋun kiŋoliya lowae ŋolo ka aloŋisat. 2 Abu Balaam kiŋolik Ŋisirael etukonoro a ŋikabilae, ido abu etau ŋolo ka Akuj bu neni keŋ, 3 tosodi kirwor Balaam ŋakiro nu tema, “Ŋakiro a Balaam a lokoku a Beor, ŋakiro a ituŋanan a ŋini ite ejok, 4 ŋakiro a ituŋanan a ŋini epupi ŋakiro ŋuna ka Akuj, a ituŋanan a ŋini etoodyanakin Akuj ŋina etiron neni keŋ, a ituŋanan a ŋini eryediki itopoloorit Akuj, ido toŋaara ŋakonyen keŋ. 5 Okoe ŋituŋa a Yakob, ibusak nooi ŋiemae kus! Okoe ŋituŋa a Isirael, ibusak nooi ŋakiboisyo ŋuna iboiyo iyes! 6 Ikwaan ŋakiboisyo kus ka ŋakadipaalae ŋuna elolom nooi, ikwaan ka ŋimanikorin ŋulu eya diyete aŋolol, ikwaan ka ŋicucuka ŋulu edupit Ekapolon, ikwaan ka ŋikito a Cedar ŋulu eyakasi diyete ŋakipi. 7 Epitunete ŋiletok a Isirael nooi, eryamunete ŋikinyom kec ŋakipi ŋuna alalak. Epoloor erwosit kec akilo Agag, itopolooryo apukan kec. 8 Akuj ŋina ayauni ikes alo Ijipit, iŋes eji aŋuna kec, lopite ŋolo ejio emoŋ ŋolo aryenyaanan, emunyarete ikes ŋituŋa a ŋakwapin ŋulu erae ŋimoe kec, itoŋopiyarete ikes agogoŋu a ŋimoe kec. Egumete ikes ŋimoe kec a ŋikaleŋeleŋe kec. 9 Apero ikes alokwap lopite ŋolo eperyo eŋatuny, lopite ŋolo eperyo aŋatuny edapit ibore, ŋae epedori akitonyoun ikes? Erereŋ ŋituŋa daadaŋ ŋulu ikiterereŋete iyes, icenen ŋituŋa daadaŋ ŋulu ikicenete iyes.” 10 Abu nai Balak toŋoik Balaam nooi, toramak ŋakan keŋ tema Balak neni a Balaam, “Akanyaraunit sek ayoŋ iyoŋ akicen ŋimoe kaŋ, nai iterereŋ iyoŋ ikes ŋarwa ŋunauni nu daadaŋ, 11 tonyou. Tolot a ne atipei! Tolot lore kon! Akalimokinit sek ayoŋ iyoŋ atemar akataci ejok nooi, nai awou Ekapolon iyoŋ aryamun edioropit.” 12 Tolimok nai Balaam Balak tema, “Pa mono alimokinit ayoŋ ŋikilyok ŋulu iyakuunit iyoŋ neni kaŋ ebe, 13 ‘Tari kakainaki ayoŋ Balak akai keŋ ileleba esilipa ka egolid, nyapedori ayoŋ akitiya ŋadikiro ŋuna nyakalimokinit ayoŋ Ekapolon, nyapedori ayoŋ akitiya ŋuna ajokak, kori ŋuna aronok ikwa acamitor ŋuna akalimokini ayoŋ Ekapolon ikes alimuni ayoŋ a?’ 14 Aŋun tokona, aboŋori ayoŋ lotuŋa kaŋ, kimyek okolimok iyoŋ ŋuna moi epote ŋituŋa lu akitiya neni a ŋituŋa kon alorwa a ŋulu eponito.” Ŋakiro a Balaam ŋuna a ŋaomwon 15 Tolimu nai Balaam ŋakiro tema, “Ŋakiro a Balaam alokoku a Beor, ŋakiro a ituŋanan a ŋini ite ejok, 16 ŋakiro a ituŋanan a ŋini epupi ŋakiro ŋuna ka Akuj, ka a ŋini eyeni ŋakiro ŋuna ka Akuj a ŋina alokidiama nooi, a ituŋanan a ŋini itoodyanakin Akuj ŋina etiron neni keŋ, a ituŋanan a ŋini eryediki itopoloorit Akuj, ido toŋaara ŋakonyen keŋ. 17 Ete ayoŋ iŋes, nai meere tokona eyakaunor, ete ayoŋ iŋes, nai nyeapi, elomuni etop aneni a Yakob ebuni erwosit alo Isirael. Elemari iŋes ŋikukorusinei a Moab daadaŋ, emunyari iŋes ŋituŋa daadaŋ akwap a Ases. 18 Eruwor akwap ŋina ke Edom ŋina keŋ, Seir daŋ, akwap a ŋimoe keŋ, eruwor ŋina keŋ, nai egogoŋior Isirael nooi. 19 Ipukae ipei a ŋidwe a Yakob, tomunya ŋipiya a Ir.” Ŋakiro a Balaam ŋuna esidyok 20 Kiŋolik nai Balaam anakitoodikinet a Akuj Ŋiamaleki ŋituŋa a Ses, tosodi tolimu ŋakiro nu: “Arae Ŋiamaleki esyaunete akipukakin bon anakwapin a daadaŋ nai inyasunio akwap kec.” 21 Kiŋolik nabo Balaam ŋituŋa a Kain Ŋikeni, tolimu ŋakiro nu, “Emam ibore etapi akibois ŋina iboiyo iyoŋ, iuna iyoŋ a nen ikwa ikenyit ŋini edukit kidiama ataaba ŋinasulut, 22 Kikote neni daŋ, icunyaryo ŋituŋa a Kain, ido ikiyai iyes Asur toruworos ŋienan.” 23 Tolimu nabo Balaam ŋakiro keŋ ŋace tema, “Okoe ŋae epedori akiyar apaki ŋina itiyakinia Akuj ŋun? 24 Nai epote ŋameeli alo Kitim, toremo Asur ka Eber; tosodi Kitim daŋ inyasunio toŋopiya ŋikaru ka ŋikaru.” 25 Kedaun ŋun, tonyou Balaam tolot lore keŋ, Balak daŋ tolot ka a keŋ. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda