Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Ekim. 22 - Ebaibul


Tonyarau Balak Balaam akicen Ŋisirael

1 Towotokis Ŋisirael a nen, tolomiyasi nadipoe a Moab, ekekwaye Yorodan alowae a ŋolo a Yeriko.

2 Apaki ŋin, kebu Balak lokoku a Sipor kiira ŋakiro daadaŋ ŋuna kepotu Ŋisirael kitiyata neni a Ŋiamori.

3 Tobul ŋituŋa a Moab nooi aŋuna a Ŋisirael, anerae alalak ikes nooi, kiinaiya ekabule ŋituŋa a Moab nooi aŋuna a Ŋisirael.

4 Tolimokis Ŋimoabi ŋikasikou a Midian temasi, “Epedorete ŋituŋa ŋulu alalak lu akirikar ibore daadaŋ ŋini eyai diyete yok, lopite ŋolo irikarya emoŋ ŋinya anadakar.” Apaki ŋin, Balak lokoku a Sipor iŋes arae erwosit a Moab.

5 Abu iŋes kiyakiya ŋituŋa anyarare Balaam lokoku a Beor ŋolo ayai Pesor, etaun ŋolo ayai diyete aŋolol Eupurate anakwap a ŋituŋa keŋ, ebala, “Eya ŋituŋa ŋulu apotu alo Ijipit, apetakinito kona akwap na daadaŋ ka aloma ne diyete kaŋ.

6 Bua tokona kicen ŋituŋa lu aŋuna kaŋ, anerae egogoŋ ikes akilo ayoŋ, acepaki apedori ayoŋ akiloun ikes, ido erita ikes anakwap kaŋ, anerae ayeni ayoŋ atemar ituŋanan daadaŋ ŋini iterereŋi iyoŋ, erereŋior ka ŋini iceni iyoŋ, eruwor ŋini icenen.”

7 Torotokis nai ŋikasikou a Moab ka ŋikasikou a Midian etiŋito ŋisiliŋa ŋulu etacere emuron Balaam, todolo ikes neni a Balaam, ido tolimokis iŋes ŋakiro a Balak.

8 Tolimok Balaam ŋikasikou ŋulu eyakuunit Balak tema, “Topero ne akuwar na, ani moi taparacu eketeyenikini ayoŋ iyes ŋakiro daadaŋ ŋuna akalimokini ayoŋ Ekapolon.” Kiriyata nai ŋikasikou ŋul ka Balaam.

9 Abu Akuj totakanu neni a Balaam, kiŋit Akuj Balaam tema, “Ata ŋae ŋikilyok lu ŋulu irukitotor iyoŋ?”

10 Toboŋok Balaam Akuj tema, “Iyakuunit Balak lokoku a Sipor ŋakiro nu neni kaŋ,

11 ‘Eya ŋituŋa ŋulu apotu alo Ijipit, apetakin kona akwap na daadaŋ, bua tokona kicen ŋituŋa lu aŋuna kaŋ, acepaki apedori ayoŋ akiloun ikes, ido erita ikes anakwap kaŋ.’”

12 Tolimok Akuj Balaam tema, “Nyilot kaapei ka ikes, nyicen ŋituŋa ŋul, anerae iterereŋitoe ikes.”

13 Ani ekyenyuni Balaam taparacu, tolimok ŋikasikou ŋulu eyakuunit Balak tema, “Toboŋosi nakwap kus, anerae awou Ekapolon ayoŋ alosit ka iyes.”

14 Tonyout nai ŋikasikou ŋulu eyakit Balak toboŋosi neni a Balak, tolimokis iŋes temasi, “Awou Balaam abunore ka isua.”

15 Kiyakiya Balak ŋikapolok a akwap keŋ ŋice ŋulu alalak nooi, ŋulu itopolooritae akilo ŋulu sek eyakiyarit iŋes ekiŋaren.

16 Toloto ŋikapolok ŋul neni a Balaam tolimokis iŋes temasi, “Ebala Balak lokoku a Sipor ebe, ‘Kimyek, nyikiretak iyoŋ idiobore abunore neni kaŋ;

17 anerae kire jik, eketopoloori ayoŋ iyoŋ nooi, ido ibore daadaŋ ŋini ilimuni iyoŋ etiyae ayoŋ, bua kareca kicen ŋituŋa lu aŋuna kaŋ.’”

18 Nai tolimok Balaam ŋikapolok ŋulu eyakuunit Balak tema, “Tari kakainaki ayoŋ Balak akai keŋ ileleba esilipa ka egolid, nyetiyae ayoŋ ŋuna nyakalimokinit ayoŋ Ekapolon Akuj kaŋ, nyapedori ayoŋ akitiya ŋuna ekudyoko, kori ŋuna alalak.

19 Topero ne akuwar na, lopite ŋolo aponiata ŋuluce toperyoto ne, ikotere ayenuni ayoŋ ŋace ŋuna epedori Ekapolon alimokin ayoŋ.”

20 Akuwar ŋin totakanu Ekapolon neni a Balaam tolimok iŋes tema, “Ani keponito ŋikilyok ŋul anyaraar iyoŋ, tonyou toloto kaapei ka ikes, nai kitiya ŋuna akalimokini ayoŋ iyoŋ.”

21 Aŋun, abu Balaam tonyou taparacu, toenik esigirya keŋ, toloto kaapei ka ŋikapolok ŋulu eyakuunit Balak.


Balaam, Esigirya ka Emalaika

22 Toŋo Ekapolon nooi aŋuna acamunia Balaam alosit neni a Balak, bu emalaika ke Ekapolon towo alorot a ŋolo amyat iŋes, ikotere egolokin lorot keŋ. Apaki ŋin, adokit Balaam esigirya, arukito daŋ iŋes kaapei ka ŋiketiyak keŋ ŋiarei.

23 Kiŋolik esigirya emalaika a Ekapolon ewoi alorot, etiŋit ekileŋ ŋolo aŋaara; aŋun abu esigirya tori alorot, kitor nariet, ido abu Balaam toram esigirya ecamit akinyakun lorot.

24 Towo nabo emalaika alorot aneni adidiŋ, aneni ayai kidiŋ ŋimanikorin ŋulu a ŋikito ke epiini ka kidiŋ ŋarwatatain.

25 Ani iŋolikini esigirya emalaika a Ekapolon, togaariyo arwatata, togirisiyo arwatata akeju a Balaam, tosodi toram nabo Balaam esigirya.

26 Tolot nai emalaika a Ekapolon kiŋaren, towo aneni adidiŋ, aneni amam epite ŋoloriyet lowae ŋolo aloteten, kori ŋolo alokedyeny.

27 Ani iŋolikini esigirya emalaika ŋolo a Ekapolon, touryanikin kwap eriŋa Balaam edokit, toŋo Balaam nooi, toram esigirya a ebela keŋ.

28 Abu nai Ekapolon inak esigirya kirworik kiŋit Balaam tema, “Anukiro etiyat ayoŋ neni kon ŋuna ikiryamya iyoŋ ayoŋ tokona ŋarwa ŋauni?”

29 Toboŋok Balaam esigirya tema, “Erae aŋuna itiyaa iyoŋ neni kaŋ esibit arae ayoŋ ebaŋ; kerae oyakar ayoŋ ekileŋ, kakaar ayoŋ iyoŋ apaki napei na!”

30 Nai tolimok esigirya Balaam tema, “Meere mono ayoŋ esigirya kon ŋolo idokit iyoŋ ŋirwa ŋulu ka akiyar kon daadaŋ tari tokona a? Etiyaenene mono sek ayoŋ ŋakiro nu neni kon a?” Toboŋok Balaam tema, “Mam.”

31 Kisiŋolik nai Ekapolon Balaam emalaika ŋolo awoi alorot, atiŋit emalaika ŋol ekileŋ keŋ ŋolo aŋaara, abu Balaam toryedik kijuuru todol ereet kwap.

32 Kiŋit emalaika a Ekapolon Balaam tema, “Kaanukiro iramya iyoŋ esigirya kon ŋarwa ŋauni tokona? Abunit ayoŋ arae ŋolo akaremokino iyoŋ, anerae nyiyookino aneni kaŋ ŋakiro ŋuna ilosyo iyoŋ.

33 Abu esigirya ekeŋolik ayoŋ ka abu tori aneni kaŋ ŋarwa ŋauni tokona. Ani kerae nyeriit iŋes aneni kaŋ, kire jik kakaarit tokona ayoŋ iyoŋ, emyek iŋes toyar.”

34 Tosodi Balaam toboŋok emalaika ŋolo ke Ekapolon tema, “Asec ayoŋ, anerae pa ayeni ayoŋ atemar iwoi iyoŋ alorot iŋerit ŋuna alosyo ayoŋ. Aŋun tokona, ani pa kikitalakarito iyoŋ ŋakiro a alosit kaŋ, aboŋori ayoŋ lore.”

35 Tolimok emalaika ŋolo ke Ekapolon Balaam tema, “Toloto kaapei ka ŋikilyok ŋul, nai kirwor ŋakiro ŋuna akalimokini ayoŋ iyoŋ akirwor make.” Aŋun, apotu Balaam toloto kaapei ka ŋikapolok ŋulu eyakuunit Balak.

36 Ani eyenuni Balak atemar kebu Balaam, abu tolot akisiryam iŋes alo Ir-Moab, alokukoruu a ŋolo egerit ayonae Arinon, anakisalet a ekukoru akwap keŋ.

37 Kiŋit Balak Balaam tema, “Pa mono eyakuunit ayoŋ ŋituŋa anyarare iyoŋ a? Kaanukiro pa ibunio iyoŋ neni kaŋ? Nyapedori ayoŋ ainakin iyoŋ akitopoloorit a?”

38 Toboŋok Balaam Balak tema, “Abu ayoŋ neni kon tokona, nai ayakar mono ayoŋ apedori adio ŋina a ŋakiro a ŋadi a? Akirot ŋina akalimokini ayoŋ Ekapolon, iŋes emaikina ayoŋ olimu.”

39 Tosodi toloto Balaam ka Balak todolo Kirias-Usos.

40 Abu Balak toar ŋimoŋin ka ŋamesekin erae amuronot, ido inak ŋice neni a Balaam ka neni a ŋikapolok a ŋulu arukitotor Balaam.


Ŋakiro a Balaam ŋuna esyaunak

41 Akoloŋit ŋina atupakini ŋin, ya Balak Balaam kitipeiyorya Bamos-Baal, apedorit iŋes a nen akiŋolikin Ŋisirael ŋice.

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan