Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Ekim. 21 - Ebaibul


Etorube a emun a ŋolo etiyaunitae a Eburonis

1 Ani iirari Ekanaanait ŋolo arae erwosit ka Arad, ŋolo eboi alo Negeb atemar itorunito Ŋisirael lorot ŋolo ka Asarim, abu tolot kitijik Ŋisirael, kikama Ŋisirael ŋice.

2 Kikoŋo Ŋisirael neni ke Ekapolon temasi, “Ani kipotok iyoŋ ŋituŋa lu napedor kosi, inyasunio isua ŋitaunio kec.”

3 Abu Ekapolon kiira ŋakiro a Ŋisirael kipotok Ŋikanaani napedor a Ŋisirael ka apotu Ŋisirael tomunyasi Ŋikanaani, kinyasut daŋ ŋitaunio kec. Aŋun, aponi tonyarae akibois ŋin Orima

4 Towotokis Ŋisirael alomoru Or, kitoro lowae ŋolo ka Anam a ŋina Areŋan, kilugokis ekeereto akwap ke Edom. Nai abu tokadanak ŋituŋa alorot.

5 Kirworo ŋituŋa ŋuna aronok neni ka Akuj ka neni a Moses ebasi, “Kaanukiro ikiyauniata iyes isua alo Ijipit atwakare analoŋisat? Emam akimuj ka emam ŋakipi a ne; ikiup isua akinyam akimuj ŋina apyanan na.”

6 Abu nai Ekapolon kiyakik ŋituŋa ŋimuno ŋulu adwarak a ŋakisorito, tokonyakonyata ŋimuno ŋul ŋituŋa totwaka Ŋisirael ŋulu alalak.

7 Apotu ŋituŋa potu neni a Moses a nen temasi, “Ikisec isua aŋuna erworore ŋuna aronok neni ke Ekapolon ka neni kon; kilip kareca neni ke Ekapolon tolema ŋimuno lu aneni kosi.” Aŋun, abu Moses kilip neni ke Ekapolon aŋuna a ŋituŋa.

8 Tolimok Ekapolon Moses tema, “Kitiyau etorube a emun a ŋolo a akisorit, ido kikacak lopir, ituŋanan daadaŋ ŋini ekonyi emun, emaikina kiŋoliya lotorube a emun a ŋol, ido eyari ituŋanan ŋin.”

9 Abu nai Moses kitiyau etorube a emun a eburonis, ido kikacak lopir; apaki daadaŋ ŋina ekonyia emun ituŋanan idio, eŋoliyari ituŋanan ŋin neni a emun a ŋolo etiyaunitae ke eburonis, ido toyar.


Alosit tari Moab

10 Towotokis Ŋisirael aneni alomito, tolomiyasi Obos.

11 Towotokis alo Obos, tolomiyasi Iyeabarim, naloŋisat ŋina alo Kide ŋina alokukoru a Ŋimoabi.

12 Towotokis Ŋisirael a nen tolomiyasi nayonae Sered.

13 Towotokis a nen tolomiyasi yaye Arinon, naloŋisat ŋina egeuni alokukoruu a Ŋiamoni, erae Arinon ekukoru a Ŋimoabi; kitoro Ŋisirael kidiŋ Ŋimoabi ka Ŋiamori.

14 Elimoritae alokitaabo a ŋolo ŋijiesyo a Ekapolon ebe, “Waeb etaun ŋolo iyai Supa ka ŋayona, ŋayona ŋuna ka Arinon

15 ka ŋacukuto a ŋayona aŋuna edolito lotaun Ar ka eyakasi lokukoru a Moab.”

16 Apotu ikes a nen toloto kiŋaren todolo Beer, iŋes akare ŋina alimokinia Ekapolon Moses ebe, “Tocunak ŋituŋa daadaŋ iwapei, ido ainakini ayoŋ ikes ŋakipi.”

17 Apotu Ŋisirael toeikis eete lo a nen: “Okoe akare, toitu ŋakipi, ŋituŋa toeikisi aŋuna ka akare a

18 ŋina koloŋ abokunete ŋirwosi aŋuna ka akare a ŋina koloŋ apedunete ŋikapolok a ŋituŋa, akare ŋina abokunio analimunet a erwosit ka analimunet a ŋikapolok.” Towotokis Ŋisirael analoŋisat a ŋin tolomiyasi Matana,

19 towotokis a nen tolomiyasi Naaliel, alo Naaliel tolomiyasi Bamos,

20 alo Bamos tolomiyasi nakadipaalat ŋina eyai nakwap a Ŋimoabi, neni erounitor emoru Pisiga aloŋisat.


Kilounae Erwosit Sik
( Ŋikis. 2:26-37 )

21 Kiyakiyasi nai Ŋisirael ŋituŋa neni a erwosit Sikon, erwosit a Ŋiamori, ebasi,

22 “Ikilipit isua iyoŋ ikimyek isua totuboretei anakwap kon, nyeriyo isua lomanikorin a ŋikinyom, kori lomanikorin a ŋikito ke epiini, nyemasyo isua ŋakipi anakare ka adio, emekinio isua erot ŋolo a ŋirwosi akitodol ŋina etuborere isua anakwap kon.”

23 Nai towou Sikon Ŋisirael atubor anakwap keŋ. Abu Sikon tocunak ŋituŋa keŋ daadaŋ, tolot akitijikin Ŋisirael analoŋisat; bu tari Yaas, kitijik Ŋisirael.

24 Apotu Ŋisirael toara ka kikamasi akwap keŋ ameun anayonae Arinon tari nayonae Yabok akitodol lokukoru a akwap a Ŋiamoni, atyono akitub ekukoru a Ŋiamoni, anerae ayakatar Ŋiamoni ŋasigarya ŋuna ajiok nooi.

25 Apotu Ŋisirael kikamasi ŋitaunio a Ŋiamoni daadaŋ ka toloma lotaunio ŋul, toloma tari Esibon ka lorerya ŋulu edunyito Esibon.

26 Arae Esibon etaun ŋolo apolon ŋolo a Sikon a erwosit a Ŋiamori, a ŋolo abu kitiji erwosit ŋolo sek epukat Moab ka abu kikama akwap ŋin daadaŋ akitodol Arinon.

27 Aŋun, ebasi ŋikaeok, “Potu Esibon, emaikina todukoe iŋes nabo emaikina todukunoe nabo etaun a Sikon ejok;

28 Abu akim tonepu alotaun a Esibon, abu arira torirau alotaun a Sikon. Abu arira tonomiya Ar etaun a Moab, abu tonomiya ŋimukura a ŋulu ayonae ka Arinon.

29 Ekaŋ iyoŋ, okoe Moab! Ikimunyar iyes, okoe ŋituŋa a akuj Kemos! Eturuwo akuj ŋin ŋikilyok ŋulu ikinyomito iŋes ŋikayarak anakwapin ka aruworosi ŋaberu ŋuna ikinyomito iŋes ŋarikon a erwosit Sikon, erwosit a Ŋiamori.

30 Aŋun amunyar isua ikes; amunaar isua Esibon akidol Dibon. Ecunyakin isua akwap kec ameun alo Nopa akitodol Medeba.”

31 Aŋun, apotu Ŋisirael kiboikinos nakwap a Ŋiamori.

32 Kiyakiya Moses ŋituŋa akireb akwap a Yaser, kikamasi ikes ŋirerya ŋulu alodiyete Yaser daadaŋ, kiritasi Ŋiamori ŋulu eboiyete a nen.


Kilounae erwosit Og
( Ŋikis. 3:1-22 )

33 Towotokis nai Ŋisirael a nen, toriwo tomekis erot ŋolo eteni Basan. Abu erwosit Og ŋolo a Basan tolot kaapei ka ŋituŋa keŋ daadaŋ, kitijikis Ŋisirael alo Ederei.

34 Nai abu Ekapolon tolimok Moses tema, “Nyikuryaniar aŋuna keŋ, anerae, adau ayoŋ ainakin iŋes napedor kon, iŋes kaapei ka ŋituŋa keŋ ta akwap keŋ daadaŋ. Kitiya neni keŋ lopite ŋolo ibunio iyoŋ kitiya neni a Sikon a erwosit Ŋiamori a ŋolo epukat alo Esibon.”

35 Aŋun, apotu Ŋisirael toara Og ka ŋidwe keŋ ŋulusapa ta ŋituŋa keŋ daadaŋ, mam tari ipei daŋ ŋini abu kidoŋ, tosodi kikamasi akwap keŋ.

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan