Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Ekim. 16 - Ebaibul


Toŋero Kora, Dasan ka Abiram Moses

1 Apaki ŋin, apotu Kora lokoku a Isar, a ŋolo arae lokoku a Koas, a ŋolo arae lokoku a Lepi kaapei ka Dasan ta Abiram ŋidwe ka Eliab ka On lokoku a Peles, arae ŋul daadaŋ ŋiletok a Ruben, tonyaraasi neni kec,

2 ŋikilyok ŋamiae ŋaarei ka ŋatomonikan alotuŋa a Isirael; arae ŋikilyok ŋul ŋikarikok anatukot a Ŋisirael, ŋulu ayenen nooi ka ŋulu aseuni atukot; apotu ikes kisiburata Moses.

3 Apotu ikes tocunakin akisibura Moses ka Aron temasi, “Itiyata iyes ŋuna alalak ŋuna nyiyookino. Erae ŋituŋa daadaŋ anatukot ŋulu esegak ka erukito ikes ka Ekapolon. Kaanukiro nai itopoloorotor iyes make anatukot a ŋituŋa ke Ekapolon a daadaŋ?”

4 Ani iirari Moses ŋakiro kec toramakin, todol ereet kwap.

5 Tosodi tema Moses neni a Kora ka ŋirukitos keŋ, “Moi taparacu ikiteyenikini Ekapolon iwon ŋini erae ŋini keŋ ka ŋini eseg ka ŋini ecamakini iŋes alosit diyete keŋ. Ituŋanan ŋini eseuni Ekapolon iŋes ecamakini Ekapolon elosi diyete keŋ.

6 Kitiyata ŋakiro nu: Iyoŋ Kora kaapei ka ŋirukitos kon, tolemutu ŋisipiryae ŋulu icunyere ekinyate,

7 ido moi taparacu kiwuakis akim nasipiryae ŋun kicunyakis ekinyate alokiŋaren Ekapolon, tosodi ituŋanan ŋini ebuni Ekapolon aseun iŋes eruwor ŋini eseg. Irae iyes ŋilepi, itiyata ŋuna alalak ŋuna nyiyookino!”

8 Tolimok nai Moses Kora tema, “Kiirasi tokona iyes ŋilepi!

9 Edit mono aneni kus apolou ŋina ikiinak iyes Akuj a Ŋisirael, Akuj ŋina ikityaka iyes anatukot a Ŋisirael daadaŋ, ikotere ikicamakini iyes alosit diyete keŋ aŋuna ka akitiya ŋiticisyo aloeema a ŋolo ke Ekapolon ka akiwo alokiŋaren atukot a ŋituŋa, ido kitiyanakis iŋes?

10 Ikicamak iŋes iyes alosenen diyete keŋ, iyoŋ Kora kaapei ka ŋikaitotoi kon ŋilepi, tosodi icamito tokona asacaradotonu daŋ!

11 Iŋes atemar icunakina iyes aŋuna ka akiŋer Ekapolon. Ŋae mono Aron iŋuruŋurasi iyes neni keŋ.”

12 Kiyakiya Moses ituŋanan anyarare Dasan ka Abiram ŋidwe a Eliab ŋulusapa, nai apotu ŋul temasi, “Nyikiponi isua!

13 Itami iyoŋ atemar epataka ŋakiro ŋuna ikiyaunia iyoŋ isua alo Ijipit, anakwap a ŋina aleleata ŋakile ka ao aŋuna ka amunyar isua analoŋisat ka icamit tokona iyoŋ aruwor ekepukan kosi daŋ a?

14 Ileere jik atemar nyeyauna iyoŋ isua nakwap ŋina eleleata ŋakile ka ao ka nyeinakina iyoŋ isua ŋimanikorin ŋulu eruworosi ŋulu kosi, ŋulu a ŋikinyom ka ŋulu a ŋikito a epiini. Icamit tokona iyoŋ aditari ŋakonyen a ŋikilyok a lu a? Nyikiponi isua!”

15 Abu nai Moses toŋo nooi, ido tema neni ke Ekapolon, “Nyicamu ŋainakineta kec. Mam nyeyaa ayoŋ aneni kec tari ŋolo arae esigirya epei daŋ ka nyewana ayoŋ idio alokidiŋ kec.”

16 Tolimok nai Moses Kora tema, “Ani eruwor iyoŋ kaapei ka ŋirukitos kon, toloto moi taparacu kiŋaren Ekapolon, iyoŋ ka ikes ta Aron,

17 emaikina iyes ŋinituŋanan totiŋite isipirya keŋ ŋini icunyere ekinyate ka toyai ekinyate tooma isipirya ŋini a ŋinituŋanan, ido inak ŋinituŋanan isipirya keŋ ŋini icunyere ekinyate neni ke Ekapolon, torae ŋisipiryae ŋul daadaŋ ŋamiae ŋaarei ka ŋatomonikan, iyoŋ daŋ Kora kaapei ka Aron emaikina tolemut ŋisipiryae kus.”

18 Aŋun, abu ŋolokile tolemu isipirya keŋ kiwuak akim tooŋa isipirya, ido kiwuak ekinyate, towua nai ikes daadaŋ alopuke a ŋolo ke eema a ŋolokilipet kaapei ka Moses ta Aron.

19 Abu nai Kora tocunak lopuke ke eema a ŋolokilipet atukot a ŋituŋa a ŋulu ariito ka iŋes akisibura Moses ka Aron. Bu akica ke Ekapolon totakanik atukot a ŋituŋa daadaŋ a nen.

20 Kirwor nai Ekapolon neni a Moses ka Aron tema,

21 “Totyakaros anatukot a na, ikotere omunya ayoŋ ikes daadaŋ alotooma apaki ŋina euruwuana.”

22 Anenipei, toramakinos Moses ka Aron todolo ŋireetin kwap, ido temasi, “Okoe Akuj, Akuj ŋina a ŋitai a ŋituŋa a daadaŋ, iŋoikini iyoŋ ŋituŋa daadaŋ aŋuna ka asecit a ipeituŋanan a?”

23 Kirwor nai Ekapolon neni a Moses tema,

24 “Tolimok atukot a ŋituŋa ŋakiro nu, ‘Toekasi anakiboisyo a Kora ka Dasan ta Abiram.’ ”

25 Aŋun, abu Moses tolot neni a Dasan ka Abiram, kiwuapakis ŋikasikou a Ŋisirael iŋes.

26 Tolimok Moses atukot a ŋituŋa tema, “Kiyotosi aloeemae a ŋikilyok a ŋulu aronok a ŋul, nyitapa ibore kec idio, ikotere nyikimunyar aŋuna a ŋasecisya kec.”

27 Apotu nai ŋituŋa kiyotosi aloeema a Kora, a Dasan ka Abiram; tolomut nai aloeemae kec Kora, Dasan ka Abiram, towua alokekya a ŋiemae kec kaapei ka ŋaberu kec, ŋidwe kec ta ŋiŋwea kec.

28 Tema nai Moses, “Ŋakiro nu iŋes iyeuniata iyes atemar ekeyakuu ayoŋ Ekapolon akitiya ŋiticisyo ŋul daadaŋ, meere ayoŋ bon alemikina lotic ŋol:

29 Ani ketwaka ŋikilyok ŋul aŋuna ka amojoŋu, iŋes atemar meere Ekapolon ekeyakit ayoŋ.

30 Nai ani kitiyak Ekapolon ŋakiro ŋuna kitete, ido totyakas ŋalup tosodi kiyuuwaar ikes tooma kaapei ka ŋiboro daadaŋ ŋulu eyakatar ikes, tolomasi ikes eyarete nalup, nakibois a ŋikatwak, iyenunete nai iyes atemar ejamuwarito ŋituŋa ŋul Ekapolon.”

31 Akirikakin Moses erwor ŋakiro ŋun daadaŋ, totyakas ŋalup aneni awuatar Kora, Dasan ka Abiram kaapei ka ŋituŋa kec daadaŋ,

32 kiyuuwaar ikes daadaŋ tooma kaapei ka ŋituŋa kec ta ŋiboro kec, toloma tari Kora ka ŋituŋa keŋ daadaŋ ta ŋiboro keŋ daadaŋ nalup.

33 Aŋun apotu ŋikilyok ŋul kaapei ka ibore daadaŋ ŋini ayakatar ikes tolomasi kwap, nakibois a ŋikatwak eyarete, togolokin ŋalup alokidiama kec, tomunyarae ikes alokidiŋ atukot a ŋituŋa.

34 Apotu Ŋisirael daadaŋ tosuros iirarete ŋituŋa ŋul iworoete, anerae atamete Ŋisirael ŋuluce ebe, “Ikiyuuwaar takae isua daŋ nalup!”

35 Tosodi abu akim bu aneni ke Ekapolon tonomiya ŋikilyok ŋul ŋulu arae ŋamiae ŋaarei ka ŋatomonikan ŋulu ainanakinete ekinyate pa ecamakinitae.

36 Kirwor nabo Ekapolon neni a Moses tema,

37 “Tolimok Eleasar lokoku ka Aron a esacaradoti tolema ŋisipiryae anakim, ido kikurukuroiyo akim neni alwanan;

38 anerae aruworosi ŋisipiryae a ŋikasecak a ŋul ŋulu asegak aŋuna atwakyata ikes. Tolemu ŋisipiryae ŋul, kityeku ŋababati ŋunadapal ŋuna erapanakinio namuroet, anerae ainakinito ikes neni ke Ekapolon, ido aruworosi ŋuna esegak. Aŋun eruworosi akitoodikinet aneni a Ŋisirael.”

39 Aŋun, abu Eleasar esacaradoti tolemu ŋisipiryae ŋulu ainakinito ŋulu abu akim tonomiya, ŋisipiryae ŋulu etiyaunitae ke eburonis, kityeku erae ŋababati ŋunadapal ŋuna erapanakinio namuroet,

40 erae ŋin akitoodikinet neni a Ŋisirael atemar mam ituŋanan ŋinigela, ŋini nyerae iletonit ka Aron, ŋini epedori abunore ainakin ekinyate alokiŋaren Ekapolon ikotere nyikwaanikin ka Kora ta ŋirukitos keŋ. Kitiya Eleasar lopite ŋolo alimokinitor Ekapolon iŋes aneni a Moses.

41 Kikote neni daŋ, akoloŋit ŋina atupakini, abu atukot a Ŋisirael daadaŋ toŋer Moses ka Aron ebasi, “Iar iyes ŋituŋa a Ekapolon.”

42 Ani kedau atukot acunakin akiŋer ikes, toloto Moses ka Aron lowae ŋolo ke eema a ŋolokilipet; aris edou kerapuwa eema ka totakanu akica ke Ekapolon.

43 Potu nai Moses ka Aron lopuke ŋolo ke eema a ŋolokilipet,

44 ido kirwor Ekapolon neni a Moses tema,

45 “Kiyotokisi alotuŋa alu ikotere omunya ikes atipei.” Toramakinos Moses ka Aron todolo ŋireetin kec kwap.

46 Tolimok Moses Aron tema, “Tolemu isipirya kon ŋini ke ekinyate, kiwuak akim ŋina anamuroet tooma keŋ, kiwuak ekinyate, ido iya atipei natukot, tomooku ŋituŋa; anerae aŋo Ekapolon ka ageiki edeke akiar ŋituŋa.”

47 Aŋun, abu Aron kitiya ikwapei alimokinitor Moses iŋes, toŋed atipei kidiŋ atukot neni aris edeke kisyakinia akiar ŋituŋa. Abu iŋes kiwuak ekinyate nisipirya, tomooku ŋituŋa.

48 Towo Aron alokidiŋ ŋituŋa ŋulu atwakito ka ŋulu ariŋa eyarete, ido abu edeke tojoŋo akiar ŋituŋa.

49 Ŋituŋa ŋulu abu edeke toar arae ŋalipyo ŋatomon ka ŋaomwon ka ŋamiae ŋakanikaarei pa imaritae ŋulu atwakete aŋuna a ŋakiro a Kora.

50 Ani ejoŋoe edeke akiar ŋituŋa, toboŋo Aron neni a Moses a ŋolo ayai lopuke ŋolo ke eema a ŋolokilipet.

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan