Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Ekim. 14 - Ebaibul


Toŋero ŋituŋa Moses ka Aron

1 Ani iirarete ŋituŋa ŋakiro ŋuna alimunete ŋikilyok ŋulu eyakiyaritae akireb akwap a Kanaan, apotu daadaŋ tocelut iworoete nooi ka kigworo akuwar ŋin daadaŋ.

2 Kiŋuruŋura Ŋisirael daadaŋ neni a Moses ka Aron, tolimok atukot a ŋituŋa a daadaŋ ikes tema, “Okoe, kerae ca paaran totwakitetei anakwap a Ijipit, kori analoŋisat daŋ.

3 Kaanukiro ikiyaunia isua Ekapolon nakwap na ikiari ke ekileŋ? Eruworosi ŋaberu kosi ka ŋidwe kosi ŋiŋatara. Nyejok mono iwon aboŋor Ijipit a?”

4 Aŋun, apotu ikes kirworikinos make ebasi, “Oseutu ekarikon, ido oboŋosi Ijipit.”

5 Aŋun, abu Moses ka Aron toramakinos kwap, tobuburiyaros alokiŋaren atukot a Ŋisirael daadaŋ.

6 Anenipei, potu Yosua lokoku a Nun ka Kaleb lokoku a Yepune, ŋirukitos a ŋikilyok a ŋulu alosito akireb akwap, tocila ŋilowi kec,

7 tolimokis atukot a Ŋisirael daadaŋ temasi, “Akwap daadaŋ ŋina alositoe isua akireb, erae akwap ŋina ajokan nooi.

8 Ani kikijokak iwon aneni ke Ekapolon, ikiyai iŋes iwon nakwap ŋin ka ikiinakini iŋes iwon akwap ŋin ŋina eleleata ŋakile ka ao.

9 Nai, nyemaikina iyes toŋero Ekapolon ka nyikera ŋituŋa a akwap a ŋin, anerae epatana iwon amunyar ikes, alemar agogoŋu aneni kec, ido ikirukit iwon ke Ekapolon nyikuryaketa aŋuna kec.”

10 Apaki ŋin, acamito ŋituŋa daadaŋ akicak Yosua ka Kaleb a ŋamoru. Abu nai totakanu aloeema a ŋolokilipet neni a Ŋisirael a daadaŋ akica ke Ekapolon.

11 Kirwor Ekapolon neni a Moses tema, “Tari ori akajamuwarito ayoŋ ŋituŋa lu? Tari ori ewounito ikes akinup ŋakiro kaŋ tari ketiyat ayoŋ ŋakitoodyanakineta ŋuna alalak alokiŋaren kec?

12 Amunyari ayoŋ ikes a edeke, nyeruworosi nabo ikes ŋituŋa kaŋ ka etolomuni ayoŋ aneni kon ŋituŋa ŋulu egogoŋ ka eyakaunotor epedor ŋina iloit ŋina kec.”


Todyek Moses Ekapolon aŋuna a ŋituŋa

13 Nai toboŋok Moses Ekapolon tema, “Ani kitiya iyoŋ ŋun Ekapolon, iirarete Ŋijipitian, anerae ka apedor kon, ibu iyoŋ yau ŋituŋa lu anakwap a Ijipit,

14 ido elimokinete Ŋijipitian ŋituŋa ŋulu iboiyete anakwap a na ŋakiro ŋun. Adaut ikes Ekapolon akiirar atemar irukito iyoŋ ka ŋituŋa lu, anerae ikiteo iyoŋ Ekapolon ka ewoi adis kon alokidiama kec ka iŋarenikinit iyoŋ ikes elosete naparan a adis ka nakwaare a akim.

15 Ani tokona kiar iyoŋ ŋituŋa lu daadaŋ alotooma apeipaki, etemarete robo ŋakwapin ŋuna adaut akiirar ŋakiro kon ebe,

16 ‘Pa apedorit Ekapolon akiya ŋituŋa ŋul nakwap ŋina ekoŋit iŋes ainakin ikes, aŋun, amunya ikes analoŋisat.

17 Aŋun, kimyek apedor kon Ekapolon kileereu, ido kitiya ŋuna ibu iyoŋ ikiik isua ibala,

18 nyepatana ayoŋ Ekapolon akiŋo, epol amina kaŋ ŋina nyiryaŋiryaŋa, esyoniyene aronis ka akisyaanu a ŋituŋa, esicani ŋidwe aŋuna ka asecit atapapaa kec akitodol nanyemet ŋina a ŋauni ka ŋina a ŋaomwon.

19 Kisyoni aronis a ŋituŋa a lu ikwapei analalau amina kon a ŋina nyiryaŋiryaŋa. Kisyoni ikes lopite ŋolo idaunia iyoŋ akisyonenen ikes ameun anakwap a Ijipit tari tokona.’ ”

20 Toboŋok Ekapolon tema, “Adau ayoŋ akisyon ikes ikwapei iŋitar iyoŋ.

21 Nai ikwapei ayarya ayoŋ ka ikwapei ilelebikinor akica ke Ekapolon a nakwap,

22 mam ituŋanan alotooma ŋituŋa ŋulu eŋolikis akica kaŋ ka ŋakitoodyanakineta ŋuna abu ayoŋ etiya alo Ijipit ka analoŋisat, ido eketemo ayoŋ ŋakitemyeta ŋatomon ka ŋini nyiwuapa ŋakiro kaŋ,

23 ŋini iŋolikini akwap ŋina abu ayoŋ eik ainakin atapapaa kec, mam ipei daŋ alokidiŋ ŋulu apotu okojamuwasi ayoŋ ŋini epedori akiŋolikin akwap ŋin.

24 Nai Kaleb bon eketiyan kaŋ, iŋes ayaari ayoŋ nakwap ŋina alosit iŋes akireb ka eruwor akwap ŋin ŋina a ŋiletok keŋ, anerae egelaana etau keŋ aneni a Ŋisirael a ŋuluce ka arubaki iŋes iwuapit ŋakiro kaŋ.

25 Tokona ikwapei iboiyoto Ŋiamaleki ka Ŋikanaani anakadipaalae, toboŋosi moi taparacu kaku, towoto naloŋisat itorito lowae ŋolo ka anam a ŋina Areŋan.”


Kikatakis Ŋisirael akirem Kanaan, nai kilounae
( Ŋikis. 1:41-45 )

26 Kirwor Ekapolon neni a Moses ka Aron tema,

27 “Tari apaki ŋina etya ai erubakinito ŋituŋa lu aronok lu iŋuruŋurasi neni kaŋ? Eira ayoŋ akiŋuruŋura a Ŋisirael ŋina iŋuruŋuratar neni kaŋ,

28 tolimok ikes ebe, ‘Ikwapei ayarya ayoŋ, etiyae ayoŋ neni kus ŋakiro ŋuna ilimut iyes ŋikulepek.

29 Eperete ŋawat kus analoŋisat a na, ido iyes daadaŋ ŋulu aponi ikimari ameun ŋulu erae ŋikaru kec ŋatomoniarei ka adepar, ŋulu ipotu kiŋuruŋura neni kaŋ,

30 mam ipei daŋ alokidiŋ kus ŋini edoli nakwap ŋina abu ayoŋ ekoŋ ainakin atapapaa kus, mati Kaleb lokoku a Yepune ka Yosua lokoku a Nun.

31 Nai ŋidwe kus ŋulu sek ibasi iyes eŋataryo, etolomari ayoŋ ikes nakwap ŋin, edolete ikes nakwap ŋina ijamuwarito iyes.

32 Nai ani eruwor iyes, eperete ŋawat kus analoŋisat,

33 Tosodi eruwor ŋidwe kus ŋikeyokok analoŋisat ŋikaru ŋatomoniomwon ka eryamunete ŋican aŋuna pa iraakatar iyes ŋituŋa ŋulu ikinyoma, akitodol tari ŋina etwania ŋolo esidyon alotooma kus, kidoŋo ŋawat kus daadaŋ naloŋisat.

34 Iryamunete iyes akisicanio aŋuna ka aronis kus ŋikaru ŋatomoniomwon, isikwaaniyaritae ka ŋirwa ŋatomoniomwon ŋulu ipotu iyes yaasi irebete akwap ŋin; epeikaru aŋuna ka akoloŋit ka apei. Iyenunete iyes atemar nyalakara ayoŋ aŋuna kus.’

35 Ayoŋ Ekapolon adau alimun ŋun, kire jik etiyakini ayoŋ ŋun neni a ŋituŋa a daadaŋ a ŋulu ka atukot a na a ŋina aronon a na a ŋina ecunakina akiŋer ayoŋ, emunyarosi ikes daadaŋ analoŋisat a na ka etwanikinete ikes ne.”

36 Ŋikilyok ŋulu sek eyakiyarit Moses, akireb akwap a Kanaan, ŋulu ani eboŋunete tolimokis ŋituŋa ŋakiro ka akwap a ŋin ŋuna pa ajoikinito Ŋisirael, ŋakiro ŋuna apotu inakis ŋituŋa akiŋuruŋura neni a Moses,

37 apotu ŋikilyok ŋul daadaŋ totwaka, abu edeke toar ikes daadaŋ alokiŋaren Ekapolon.

38 Nai Yosua lokoku a Nun ka Kaleb lokoku a Yepune make apotu kidoŋo eyarete alotooma ŋikilyok ŋulu alosito akireb akwap a Kanaan.

39 Ani elimokini Moses Ŋisirael daadaŋ ŋakiro ŋuna alimuni Ekapolon, apotu ŋituŋa kiyaloloŋo nooi.

40 Akoloŋit ŋina atupakini ŋin, apotu Ŋisirael tonyout taparacu sek, toloto nakiboisyo ŋuna aoyak anakwap a ŋina a ŋikamukumukui ebasi, “Isua lu. Ikilosi isua etipeiyosi nakwap ŋina ikiik Ekapolon, anerae ikisec isua.”

41 Nai tolimok Moses ikes tema “Kaanukiro irubakinitotor iyes iŋerito akiciket a Ekapolon? Nyiyookin ŋakiro kus.

42 Nyitipeiyosi ama, anerae nyirukito iyes ka Ekapolon, nyilot amunyaro alokiŋaren ŋimoe kus.

43 Ikitijikinete iyes Ŋiamaleki ka Ŋikanaani ka ama, ido ikimunyaryo iyes a ekileŋ, anerae iwout iyes akiwuap ŋakiro a Ekapolon, nyirukete iyes ka Ekapolon.”

44 Nai apotu ikes nyiirasi ŋuna alimokini Moses ikes, apotu kitipeiyosi nakwap ŋina a ŋikamukumukui tari daŋ ŋina edoŋitotor Moses ka Asaduku ŋina ka Acamunet nalomar.

45 Apotu nai Ŋiamaleki ka Ŋikanaani, ŋituŋa ŋulu eboiyete anakwap a ŋina a ŋikamukumukui, kitijikis Ŋisirael kilout, kirita ikes tari neni anyaritae Orema.

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan