Dan. 8 - EbaibulAkisileerekinet anakiruja ŋina a emesek ka ekoroe 1 Alokaru a ŋolo a ŋiuni ipukat erwosit Belisasar, abu akisileerekinet ŋina a ŋaarei anakiruja bu neni kaŋ. 2 Anakisileerekinet a ŋina ete ayoŋ anakiruja, abu ayoŋ eŋolik ayai Susa lotaun ŋolo apolon ŋolo ayai Elam natyakatait a akwap a Babilon, awoi ayoŋ alodiyete aŋolol ŋina enyaritae Ulai. 3 Ani aŋoleŋolekini ayoŋ, abu eŋolik emesek ewoi alodiyete aŋolol, ayakar emesek ŋol ŋamomwar ŋaarei, aoyak ŋamomwar ŋun daadaŋ, nai aoi apei akilo ŋinace, nai abu ekaku tooyaar nooi akilo ŋinace. 4 Etiji emesek ŋol ewae ŋolo alo To, ŋolo alo Kuju ka ŋolo alo Kwap, mam etyaŋ apedori akitijikin iŋes ka mam idio apedori aiun ŋini ejioto iŋes. Etiyae iŋes ŋuna acamit daadaŋ ka abu iŋes togogoŋior. 5 Ani eriŋa ayoŋ atamatamae ŋun, abu eŋolik ekoroe ŋolo abunit alowae a ŋolo alo To, ebunit eburusiyarit akwap daadaŋ pa atapito ŋakejen keŋ akwap. Ayakar iŋes amomwara ŋina ayai kidiŋ ŋakonyen keŋ. 6 Abu ekoroe bu neni ayai emesek ŋolo ayakar ŋamomwar ŋaarei ŋolo sek eŋolikinit ayoŋ ewoi alodiyete aŋolol, abu ekoroe ananyunyura keŋ a daadaŋ togirakin emesek. 7 Abu ayoŋ eŋolik iŋes eapiyari lomesek. Anyunyura ekoroe nooi ka abu tonaŋ emesek, tobila ŋamomwar keŋ ŋunaarei; todaun emesek agogoŋu ŋinakitijikinet ekoroe. Abu ekoroe tonaŋ emesek tocakak kwap kicak alokwap, mam idio ŋini abu topedo aiun emesek anagogoŋu a ekoroe. 8 Abu nai ekoroe togogoŋior, kiyatakin apedor keŋ nooi. Nai ani egogoŋior iŋes nooi, abu amomwara keŋ ŋina agogoŋon nooi ŋin tobilar, ido apotu ŋace ŋaomwon ŋuna eleereete tolomut aneni sek ayai amomwara ŋin, eteorito ŋamomwar ŋun lowaetin ŋuluomwon ŋulu ka akwap, ŋinamomwara lowae epei. 9 Alotooma apei a ŋamomwar a ŋun, abu amomwara tolomu, ŋina abu togogoŋior nooi kiteorite lowae ŋolo alo Kwap, lowae ŋolo alo Kide ka lowae ŋolo ka akwap a ŋina ebusan. 10 Abu amomwara ŋin tooyaar nooi todol kidiama neni a ŋimalaikan ka ŋikacer, tocaku ŋimalaikan ka ŋikacer ŋice kwap, kipuda ikes alokwap. 11 Abu amomwara ŋin kitiya ŋuna ka akituro neni a Ekapolon a ŋolo a ŋimalaikan, abu tojoŋo ainanakin ŋainakineta ŋuna epeyo a ŋinakoloŋit aŋuna a Ekapolon ka abu kikama akibois ŋina ayai Akai ŋina ka Akuj. 12 Aŋuna ka aronis kec, aponi ŋituŋa ŋulu ka Akuj kaapei ka ŋainakineta kec ŋuna epeyo kipotokinoe neni a amomwara, ido abu amomwara kirwor alyokonu, kiteesik ŋituŋa ŋakiro ŋuna a kire ŋuna ka Akuj ka abu amomwara kitiya ejok ibore daadaŋ ŋini etiyae iŋes. 13 Abu nai ayoŋ eira emalaika irworo, tema emalaika ece neni a emalaika a ŋolo erworo, “Apaki ŋina etya ai eayete ŋakiro ŋuna eŋolikin anakisileerekinet, ido kisiyookinoe? Ŋakiro ŋuna ka akisileerekinet a ŋainakineta a ŋuna epeyo a ŋinakoloŋit, ŋuna ayaut ekasile aŋuna ka aŋerit Akuj ka ŋuna epotorere akibois ŋina ka Akai ka Akuj ta ŋuna epudaere ŋimalaikan.” 14 Toboŋok emalaika ŋolo sek erworo tema, “Akitodol apaki ŋina edaunotor ŋirwa ŋalipyo ŋaarei ka ŋamiae ŋauni, kelunyar apaki ŋin, iŋes nai inyakakinere akibois ŋina ka Akai ka Akuj lopite ŋolo sek ayakar.” Kisileereu Gabriel apolou a akisileerekinet a ŋina abu Daniel kiŋolik anakiruja 15 Kadau ayoŋ Daniel akiŋolikin akisileerekinet ŋin, abu ayoŋ ekatak ayenun apolou keŋ. Abu nai ice ŋini ekwaan ka ituŋanan totakanu neni kaŋ, towo alodiyete kaŋ. 16 Abu nai eira etoil a ituŋanan ebunit alodiyete aŋolol Ulai, anyara etoil ŋol ebala, “Gabriel kiŋarak ituŋanan en toyenu apolou akisileerekinet a ŋina abu iŋes kiŋolik anakiruja.” 17 Aŋun, abu Gabriel toapu neni awoya ayoŋ, ani ebuni iŋes, abu okobul ayoŋ nooi, oper ka akook alokwap. Nai abu iŋes tema neni kaŋ, “Okoe lokoku a ituŋanan, toyenu atemar erae akisileerekinet ŋin ŋina a ŋakiro a ŋuna ka asalunet a akwap.” 18 Ani eriŋa iŋes irworo neni kaŋ, apotu ŋajo ekekamut ayoŋ ojotoor nooi, oper alokwap abuburiyara, nai abu Gabriel okotap ayoŋ, eketonyou ayoŋ owo. 19 Okolimok nai iŋes ayoŋ tema, “Topupok, akalimokini ayoŋ iyoŋ ŋakiro ŋuna itiyakin moi anapakio a ŋuna ka anyunyura, anerae erae ŋakiro akisileerekinet ŋuna ka apaki a ŋina esalunia akwap. 20 Ani eruwor emesek ŋolo ibu iyoŋ kiŋolik eyakar ŋamomwar ŋaarei, itoodiunito ŋamomwar keŋ ŋirwosi ŋiarei, ŋolo a Media ka ŋolo a Perisia. 21 Tosodi etoodiunit ekoroe erwosit a Yapan, erae amomwara ŋina alokidiŋ ŋakonyen a ekoroe, erwosit ŋolo a ekiŋaren. 22 Ani eruwor amomwara ŋina aponi topokoroe ŋina apotu ŋace ŋaomwon kilunyokinos neni sek ayai iŋes, eyakaun ŋapukasinei ŋaomwon nakwap a erwosit a ŋolo a ekiŋaren, nai nyegogoŋioto ŋapukasinei ŋun akilo ŋina ke erwosit a ŋolo a ekiŋaren. 23 Ani eapuuni adaun ŋapukasinei a ŋirwosi a ŋul, apaki ŋina eruworotor ikes ŋulu ebilito ŋikisila nooi, eyakaun erwosit ŋolo anyunyuran, ŋolo epiiryana anayere aruruma. 24 Eyakaunor iŋes apedor ŋina apolon, eyaununi ŋinyas ŋulu etubulok ka mam ŋakiro ipiyorete iŋes akitiyakin, emunyari iŋes ŋulu ajiok nooi, emunyari tari ŋituŋa ŋulu ka Akuj. 25 Alotooma epali keŋ, ituruwori iŋes amodiyo ibore ŋini erubakini elosi kiŋaren anapedor keŋ, itopoloor iŋes nooi anatameta keŋ. Emunyari iŋes ŋikalalak pa elimokinit atemar edyakarito ka itijikini iŋes tari erwosit ŋolo epol akilo ŋirwosi daadaŋ, inyasunio iŋes, nai meere ka apedor a ituŋanan. 26 Erae ŋuna a kire ŋakiro ŋuna a ŋakisileerekineta a ŋuna ka ataparacu ka a ŋuna ke eboŋ. Nai iyoŋ ŋolo ibu kiŋolik ŋakisileerekineta ŋun, kimunon ŋakiro ŋun, anerae elwaka ŋirwa ŋulu itiyakinotor ŋakiro ŋun.” 27 Aŋun, abu ayoŋ Daniel eyaloloŋ nooi, odyakakin oper ŋirwa ŋulu alalak; ekaku abu ayoŋ onyou, olot akitiya ŋiticisyo a erwosit. Nai abu akisileerekinet anakiruja a ŋin okoinak ayoŋ akitakadakinet, ido pa apedorit ayoŋ ayenun apolou keŋ. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda