Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Dan. 5 - Ebaibul


Ŋasuban a Belisasar

1 Abu erwosit Belisasar kitiya ŋasuban ŋuna apolok nooi aŋuna a ŋikapolok a ŋulu epukatotor iŋes a ŋulu arae aliput, apotu ikes tomata epiini kaapei.

2 Abu Belisasar tomat epiini nooi ka tomerakin, tosodi alomeret keŋ abu kicik ŋituŋa atemar yaunae neni keŋ ŋiboro daadaŋ ŋulu itiyaunitae a egolid ka esilipa ŋulu koloŋ keyauni papa keŋ Nebukadinesar alo Kai ka Akuj alo Yerusalem, ikotere kisitiyata erwosit kaapei ka ŋikapolok, ŋaberu keŋ ka ŋaberu keŋ ŋuna nyiisitae, amasya ŋimaten.

3 Aŋun, aponi yaunae ŋiboro ŋul ŋulu etiyaunitae a egolid ka esilipa ŋulu sek keyaunio alo Kai ka Akuj alo Yerusalem, ido apotu erwosit ka ŋikapolok keŋ ta ŋaberu keŋ ŋuna pa eisitae kisitiyata ŋiboro ŋul amasya.

4 Apotu ikes tomata epiini kipuro ŋakujo ŋuna etiyaunitae a egolid, a esilipa, a eburonis, a asuwat, a akitoe ka amoru.


Ŋakiro ŋuna egiritae narwatata

5 Apaki ŋinapei amatatar erwosit ka ŋirukitos keŋ, totakanu atipei akan a ituŋanan, kisyak akigir nenidelet anarwatata a akai ka apukan, alodiyete awoet a etaa. Ete erwosit akan ŋin apaki ŋina egiria ŋakiro narwatata.

6 Anenipei togelaaniya ereet a erwosit, tokadak iŋes anatameta, kikelikelakis ŋakejen keŋ, tonaŋanakin ŋakuŋin keŋ.

7 Kiworou erwosit ke etoil a ŋolo apolon irworo atemar yaunae ŋimurok ŋulu enyaraununeete ŋimuno, Ŋibabiloniyae, ŋimurok, tolimok erwosit ŋikaosok ŋulu a Babilon tema, “Ituŋanan ŋini epedori asyomun ŋakiro ŋuna igiritae ŋun, ido okolimok ayoŋ apolou kec, itanapikinio elou ŋolo kipurat areŋan ka eenikinio lodokole keŋ erikot ŋolo itiyaunitae a egolid ka ituruworyo iŋes ekapolon ŋolo a ŋiuni ŋolo ekewuapit ayoŋ anapukan kaŋ.”

8 Apotu nai ŋikaosok a erwosit daadaŋ potu neni ayai iŋes, nai apotu nyepedosi asyomun ŋakiro ŋuna egiritae ŋun ka apotu nyepedosi alimokin erwosit apolou a ŋakiro a ŋun.

9 Abu erwosit Belisasar tobul nooi togelaan ereet keŋ, totaaŋaŋa ŋikapolok ŋulu epukatotor iŋes.

10 Ani iirari arwosit ŋakiro ŋuna erworosi erwosit ka ŋikapolok ŋulu epukatotor iŋes, abu tolomu kai ŋina emujere ŋasuban, tema neni a erwosit, “Okoe erwosit, kiboi ŋikaru ka ŋikaru! nyicamak ŋatameta kon ikitubulo iyoŋ, kori nyitegelaan ereet kon.

11 Eyai nakwap ŋina ipukat iyoŋ, ituŋanan ŋini eyakar etau ŋolo a ŋakujo a ŋuna asegak. Alorwa a ŋulu epukator papa kon akwap na, aponi toryamunae aneni a ekile a ŋol apiiryanut, ayenut ka aosou ŋina ikwaan ka ŋina a ŋakujo. Abu papa kon Nebukadinesar kituruwo iŋes ekapolokiniton ŋikekukujak, ŋimurok ŋulu enyaraununeete ŋimuno, Ŋibabiloniyae ka ŋimurok.

12 Ayakar ekile ŋol etau ŋolo ajokan nooi, ayakar ayenut ŋinakisileereunet ŋakirujaeta, ŋatedyeta ka apedori alimokin epite ŋolo elemarere ŋatyokisyo. Arae ekiro a ekile a ŋol Daniel ŋolo abu erwosit tolimok ekiro ece Belitesasar. Kimyek tokona tonyaraunae Daniel, ikisileerekini iŋes iyoŋ apolou a ŋakiro a ŋun a daadaŋ.”


Kisileereunoe apolou a ŋakiro a ŋuna egiritae narwatata

13 Aponi nai yaunae Daniel tooma, kiŋaren erwosit. Tema erwosit neni a Daniel, “Iyoŋ irae Daniel, epei a ŋirikuno alo Yudaya, ŋolo abu erwosit papa kaŋ yau alo Yudaya a?

14 Adau ayoŋ akiirar atemar eyai etau a ŋakujo neni kon ka atemar iyakar iyoŋ apiiryanut, ayenut ka aosou ŋina apolon nooi.

15 Ayaunitae ŋikaosok ka ŋimurok ŋulu enyaraununeete ŋimuno kiŋaren kaŋ ikotere esyomunete ŋakiro ŋuna igiritae ŋun ka alimokin ayoŋ apolou kec, nai apotu nyepedosi alimun apolou a ŋakiro a ŋun.

16 Nai adau ayoŋ akiirar atemar ipedori iyoŋ akisileereun ŋakiro ka ipedori alimun epite ŋolo elemarere ŋatyokisyo. Ani tokona kipedori iyoŋ asyomun ŋakiro ŋuna igiritae ŋun ka alimokin ayoŋ apolou a ŋakiro a ŋun, ikitanapikinio iyoŋ elou ŋolo kipurat areŋan ka ikienikinio iyoŋ lodokole erikot ŋolo erae egolid bon itiyaunitere, ikituruworyo iyoŋ ekapolon ŋolo a ŋiuni, ŋolo ekewuapit ayoŋ anapukan kaŋ.”

17 Toboŋok nai Daniel erwosit tema, “Kimyek ŋainakineta kon kidoŋo erae ŋuna kon a elope, kori inak ŋiropito kon neni a ice. Kikote neni daŋ asyomakini ayoŋ ŋakiro ŋun neni a erwosit ka esileerekini iŋes apolou a ŋakiro a ŋun.

18 Okoe erwosit, abu Akuj ŋina alokidiama nooi inak papa kon Nebukadinesar aruwor erwosit, arwonu, apolou ka ailiil,

19 aŋuna ka arwonu a ŋina ainit Akuj iŋes, abu tobul ka apotu tokera iŋes ŋituŋa daadaŋ ŋulu irworosi ŋaŋajepa ŋuna egelegelya. Abu iŋes toar ŋulu acamit akiar, kimyek eyarete ŋulu acamit iŋes akimyekin eyarete, kitopoloo ŋulu acamit iŋes akitopoloor ka tolema apolou aneni a ŋulu acamit iŋes alemar apolou.

20 Nai aŋuna abunio iŋes kiturokin, kitogogoŋ akou keŋ, kitiya ŋakiro anakituro, aponi tolemarae iŋes alokicoloŋ keŋ a ŋolo ka apukan ka aponi tolemarae apolou keŋ.

21 Aponi kiritarae iŋes alotuŋa a ŋuluce, aponi kisikwaanikinae ŋatameta keŋ ka ŋuna a etyaŋ. Abu iŋes kiboi aneni iboiyoto ŋityaŋ ŋulu ka ariet ŋulu ikwaan ka ŋisigirya, ido enyami ŋinya ikwa ŋaatuk, aponi akuwan keŋ kitopalalae a ŋakopi a ŋuna alokidiama, akitodol ŋina ayenunia iŋes atemar Akuj ŋina alokidiama iŋes ipukat ŋakwapin ŋuna ipukato ŋituŋa ka einakini iŋes apukan neni a ŋini ecamit iŋes ainakin.

22 Tosodi iyoŋ Belisasar lokoku keŋ, nyitiditeuna iyoŋ bon alotau kon, tari kiyeni iyoŋ ŋakiro daadaŋ,

23 idau iyoŋ akitopoloor bon anaŋerit Ekapolon ŋolo eyai nakuj. Adaun ayaun ŋiboro ŋulu ka Akai keŋ neni kon, ido isitiyata iyoŋ ka ŋikapolok kon, ŋaberu kon ka ŋaberu kon ŋuna nyiisitae ŋiboro ŋul amasya epiini. Ipur iyoŋ ŋakujo ŋuna itiyaunitae a egolid, a esilipa, a eburonis, a ŋasuwa ka a akitoe ta a amoru, ŋakujo ŋuna nyiteete kori nyepupete, kori nyeyenete ŋakiro; nai nyitopolooro iyoŋ Akuj ŋina ikiinit iyoŋ ekieŋanu, Akuj ŋina ikidarit iyoŋ aloticisyo kon a daadaŋ.

24 “Ŋakiro ŋun, iŋes eyakiunia Akuj akan ŋina abu kigir ŋakiro ŋun.

25 Ŋakiro ŋuna egiritae ikes nu: MENE, MENE, TEKEL, PARISIN.

26 Apolou a ŋakiro a ŋun iŋes na, MENE iŋes atemar adau Akuj akimarun ŋirwa ŋulu a apukan kon ka adaun apukan kon.

27 TEKEL iŋes atemar, adaun akipim iyoŋ anakipimeta ka ikiryamun atemar nyipedorit akipuka.

28 PERES iŋes atemar atyakatyakae akwap ŋina ipukat iyoŋ, ainakin epeiwae neni a Ŋimedes ka epeiwae neni a ‘Niperisian;’ ”

29 Abu nai Belisasar tolimu ŋakiro, ido aponi kitanapikinae Daniel elou ŋolo kipurat areŋan, toenikinae erikot ŋolo itiyaunitae a egolid lodokole keŋ ka aponi tolimoroe ŋakiro nu aŋuna a Daniel atemar aruwor iŋes ekapolon ŋolo a ŋiuni ŋolo iwuapit erwosit anapukan keŋ.

30 Akoloŋit ŋinapei ŋin nakwaare, aponi toarae Balisasar ŋolo arae erwosit a Ŋimedes,

31 ido abu Darius ŋolo arae ŋolo alo Medes toruwor ekepukan akwap a ŋin, arae ŋikaru keŋ ŋatomonikanikapei ka ŋiarei.

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan