Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Dan. 4 - Ebaibul


Akiruja a Nebukadinesar ŋina a ŋaarei

1 Erae nu ŋakiro ŋuna abu erwosit Nebukadinesar keserau neni a ŋituŋa a daadaŋ: Neni a ŋituŋa a daadaŋ, neni a ŋakwapin a daadaŋ ka neni daadaŋ a ŋulu irworosi ŋaŋajepa ŋuna egelegelya a ŋulu iboiyete anakwap a daadaŋ. Abu iŋes tema, “Elipi toryamut iyes ebari ŋolo alalan.”

2 Erae alakara kaŋ alimokin iyes ŋakitoodyanakineta ka ŋaumonokineta ŋuna adau Akuj ŋina alokidiama nooi akitiya aŋuna kaŋ.

3 Epolok nooi ŋakitoodyanakineta ŋun, epolok nooi ŋaumonokineta ŋuna etiya iŋes. Erae apukan keŋ ŋina a ŋikaru ka ŋikaru ka erae apolou keŋ ŋina a ŋanyameta.

4 “Eboi ayoŋ emam ŋace alore kaŋ ka aryamunit ibore daadaŋ alokai kaŋ a ŋina ka apukan.

5 Abu ayoŋ eruja ŋakiro ŋuna apotu eketeryaŋakis ayoŋ. Ani aperi ayoŋ alokitaada kaŋ, abu ayoŋ eŋolik anakiruja ŋitorubei ka ŋakisileerekineta ŋuna apotu eketubulo ayoŋ.

6 Aŋun, abu ayoŋ otub atemar tonyaraunae ŋikilyok ŋulu erae ŋikaosok anakwap a Babilon daadaŋ potu neni kaŋ, ikotere okolimokis ayoŋ apolou a ŋakiro a ŋuna abu ayoŋ eruja.

7 Apotu nai potu neni ayai ayoŋ ŋikekukujak, ŋimurok ŋulu enyaraununeete ŋimuno, Ŋibabiloniyae ka ŋimurok, ido abu ayoŋ olimok ikes ŋakiro ŋuna abu ayoŋ eruja, apotu nai ikes nyepedosi alimokin ayoŋ apolou a ŋakiro a ŋun.

8 Ekaku, abu Daniel bu neni ayai ayoŋ (Daniel ŋolo arae ekiro keŋ ece Belitesasar, ekiro a akuj kaŋ, ayai etau a ŋakujo a ŋuna asegak neni a Daniel,) aŋun abu ayoŋ olimok iŋes ŋakiro ŋuna abu ayoŋ eruja. Abu ayoŋ olimok iŋes otema,

9 ‘Okoe Balitesasar, ekapolokiniton a ŋikekukujak, ayeni ayoŋ atemar eyai etau a ŋakujo a ŋuna asegak neni kon, ido mam ŋakiro ŋuna imunono ŋuna etyoko aneni kon. Kiira ŋakiro ŋuna abu ayoŋ eruja; tolimokinae ayoŋ apolou kec.

10 “‘Ani aperi ayoŋ alokitaada kaŋ, ŋuna abu ayoŋ eŋolik anakiruja ikes nu: Abu ayoŋ eŋolik ekitoe eyai kidiŋ akwap, eoya ekitoe ŋol nooi.

11 Abu ekitoe ŋol topolou ka togogoŋior abu akou keŋ todol kidiama ka eteo ekitoe ŋol anakwap a daadaŋ.

12 Ebusak ŋakwii keŋ nooi, alalak ŋaraito keŋ nooi, abu ekitoe ŋol kiteryamu daadaŋ akimuj. Apotu ŋityaŋ ŋulu ka ariet toryamut etolim alokwap ekitoe ŋol, apotu ŋikeny toduko naten keŋ, apotu ŋisubuna daadaŋ toryamut akimuj kec alokitoe a ŋol.

13 “‘Abu ayoŋ orubak ete ŋuna erujae aperi alokitaada kaŋ, abu ayoŋ eŋolik emalaika, esubuna ŋolo anakuj, ebunit anakuj.’

14 Abu emalaika ŋol tocelu tema, ‘Toyepakisi ekitoe ŋol kwap, kilenya ŋaten keŋ, kigerasi ŋakwii keŋ ka kielielaasi ŋaraito keŋ. Emaikina ŋityaŋ daadaŋ kielaros alokwap keŋ, emaikina ŋikyeny toporosi anaten keŋ.

15 Nai kimyekisi apuŋure keŋ ka ŋataagor edupakina kwap, eenen ka asuwat ka eburonis, eyakasi lonya ŋulu ka ariet. Kimyekisi iŋes kitopalala ŋakopi ŋuna alokidiama, kimyekisi iŋes kiboiyoto ka ŋityaŋ ŋulu ka ariet alonya a ŋulu ka akwap.

16 Kimyekisi ŋatameta keŋ kilocokin anatameta a ituŋanan, emaikina inakinae iŋes ŋatameta ŋuna a ityaŋ, emaikina iŋes torubak ikoni nen ŋikaru ŋikanikaarei.

17 Erae ŋin atubokinet a ŋimalaikan a ŋulu eteok akwap, erae ŋun ŋuna elimunito ŋulu asegak, ikotere eyenunete ŋituŋa daadaŋ ŋulu eyarete atemar, Akuj ŋina alokidiama nooi iŋes ipukat ŋakwapin ŋuna ipukato ŋituŋa, einakini iŋes apukan neni a ŋini ecamit iŋes ainakin einakini iŋes apukan neni a ituŋanan a ŋini itiditeuna bon alotuŋa a daadaŋ.’”

18 Tolimu erwosit Nebukadinesar tema, “Ŋakiro ŋuna abu ayoŋ oanyu anakiruja ikes ŋun. Tokona Belitesasar, tolimokinae ayoŋ apolou kec, anerae mam ipei daŋ alokidiŋ ŋikaosok a apukan kaŋ ŋini abu topedo alimokin ayoŋ, nai ipedori iyoŋ alimokin ayoŋ apolou a akiruja a ŋin, anerae eyai etau a ŋakujo a ŋuna asegak neni kon.”


Kisileereu Daniel apolou a akiruja a ŋina a ŋaarei

19 Abu nai Daniel ŋolo arae ekiro keŋ ece Belitesasar tosiliyo adiouriyen ebulit nooi, apotu ŋatameta keŋ kitubulo iŋes. Tema nai erwosit neni keŋ, “Belitesasar, nyimyek ŋakiro ŋuna ka akiruja a ŋin, kori apolou kec ikitubulo iyoŋ.” Toboŋok Belitesasar tema, “Ekapolon kaŋ, kerae ca topedonor, keruwor ŋakiro ŋuna irujat iyoŋ ŋuna a ŋulu ikimanito iyoŋ ka keruwor apolou kec ŋina a ŋimoe kon.”

20 Ekitoe ŋolo ibu iyoŋ kiŋolik, ekitoe ŋolo abu topolou ka togogoŋior, ŋolo abu akou keŋ todol kidiama, ŋolo eteo anakwap a daadaŋ;

21 ekitoe ŋolo ebusak ŋakwii keŋ ka alalak ŋaraito keŋ nooi, ekitoe ŋolo abu kiteryamu daadaŋ akimuj, ekitoe ŋolo apotu ŋityaŋ ŋulu ka ariet kiboiyoto, ŋolo apotu ŋikyeny toduko ŋakais kec naten keŋ.

22 Okoe erwosit, iyoŋ ekitoe ŋol! Ipoloor iyoŋ ka igogoŋior, eyatakin apolou kon adol kidiama ka abu apukan kon kiryam akwap daadaŋ.

23 Apaki ŋina iteo iyoŋ erwosit kaŋ emalaika ŋol ŋolo asegan ebunit anakuj ebala, “Toyepakisi ekitoe ŋol kwap ka tomunaasi iŋes, nai kimyekisi apuŋure ka ŋataagor edupakina kwap eenen ka asuwat ka eburonis, eyakasi lonya ŋulu ka ariet. Kimyekisi iŋes kitopalala ŋakopi ŋuna alokidiama kimyekisi iŋes kiboiyoto ka ŋityaŋ ŋulu ka ariet, emaikina iŋes torubak ikoni nen ŋikaru ŋikanikaarei.”

24 Apolou a ŋakiro a ŋun iŋes na, okoe erwosit: Erae atubokinet a Akuj a ŋina alokidiama nooi iŋes abu neni a ekapolon kaŋ a erwosit.

25 Ikiritaryo iyoŋ alotuŋa a ŋuluce, eruwor neni iboiyoto ŋityaŋ ŋulu ka ariet iboiyo iyoŋ. Inyami iyoŋ ŋinya ikwa enyamyata ŋaatuk, ikitopalalete iyoŋ ŋakopi ŋuna alokidiama, irubakini iyoŋ ikoni nen ŋikaru ŋikanikaarei akitodol ŋina iyenunia iyoŋ atemar Akuj ŋina alokidiama nooi iŋes ipukat ŋakwapin ŋuna ipukato ŋituŋa ka einakini iŋes apukan neni a ŋini ecamit iŋes ainakin.

26 Ikwapei alimunitere atemar kimyekinae apuŋure ka ŋataagor a ekitoe, apolou keŋ atemar iruwor iyoŋ erwosit nabo apaki ŋina icamunia iyoŋ atemar Akuj iŋes ipukat akwap daadaŋ.

27 Aŋun, okoe erwosit, kiwuap ŋuna akalimok ayoŋ iyoŋ; toŋer ŋasecisya kon, kitiya ŋuna iyookino ka toŋer aronis kon, kitiya irimaana aneni a ŋulu iteryamunitae ŋican. Ani kitiya iyoŋ ŋun, acepaki irubakini iyoŋ itiyae ŋinibore ejok.


Akitiditeuno bon a Nebukadinesar

28 Apotu ŋakiro ŋun daadaŋ kitiyakinos neni a erwosit Nebukadinesar.

29 Kelunyarosi ŋilapyo ŋitomon ka ŋiarei, apaki ŋina alosyo erwosit alokidiama akai ŋina ka apukan alo Babilon,

30 abu erwosit tema, “Meere mono etaun a Babilon ŋoloti apolon lo a? Etaun ŋolo adau ayoŋ adukokin erae neni iboiyo erwosit, ŋolo adau ayoŋ adukokin a apedor kaŋ aŋuna ka akitoodiunia apolou kaŋ ŋina ailiilon a?”

31 Ani eriŋa erwosit irworo, bu etoil alokidiama ebala, “Okoe erwosit Nebukadinesar alimun nu aŋuna kon: Alemar apukan aneni kon.

32 Ikiritaryo iyoŋ alotuŋa a ŋuluce, eruwor neni iboiyoto ŋityaŋ ŋulu ka ariet iboiyo iyoŋ, inyami iyoŋ ŋinya ikwa enyamyata ŋaatuk, irubakini iyoŋ ikoni nen ŋikaru ŋikanikaarei, akitodol ŋina iyenunia iyoŋ atemar Akuj ŋina alokidiama nooi iŋes ipukat ŋakwapin ŋuna ipukato ŋituŋa, einakini iŋes apukan neni a ŋini ecamit iŋes ainakin.”

33 Ani iyookin ŋakiro ŋun atipei aneni a Nebukadinesar, aponi kiritarae iŋes alotuŋa a ŋuluce, abu tonyam ŋinya ikwa ŋaatuk, apotu ŋakopi ŋuna alokidiama kitopalala akuwan keŋ akitodol ŋina aoyakuniata ŋitim keŋ tobiut ŋakopir a egole, kikwaanikinos ŋimeeger keŋ ka ŋimoyo a ŋikyeny.


Kipur Nebukadinesar Akuj

34 Ani elunyar apaki ŋin, abu ayoŋ Nebukadinesar ereo nakuj, abu ayoŋ oyenu ŋakiro nabo. Abu ayoŋ epur Akuj ŋina alokidiama nooi, abu epur ka etopoloo Akuj ŋina eyari ŋikaru ka ŋikaru, Abu ayoŋ etiya ŋun, anerae erae apolou keŋ ŋina a ŋikaru ka ŋikaru ka iboi apukan keŋ ŋanyameta ka ŋanyameta.

35 Erae ŋituŋa daadaŋ ŋulu ka akwap ŋicaryo, itiyae iŋes ŋuna ecamit neni a ŋisubuna a ŋulu eya kidiama ka neni a ŋulu iboiyete anakwap. Mam ituŋanan epedori akiretakin ŋuna ecamit iŋes akitiya, kori epedori akiŋit ebe, “Nyo itiyae iyoŋ?”

36 Apaki ŋin, apotu ŋatameta kaŋ toŋaaros, oyenu ŋakiro ejok, aponi ekenyakakin ayoŋ ailiil kaŋ ka apolou kaŋ aŋuna ka apolokin akwap kaŋ. Apotu ŋikonei kaŋ ŋulu ikiyania ayoŋ ŋakiro ŋuna ka apukan ka ŋikapolok ŋulu ikipukatotor ayoŋ akwap kaŋ, potu neni kaŋ. Aponi ekenyakakin ayoŋ apukan kaŋ ka kiyatakinae daŋ apolou kaŋ.

37 Ayoŋ Nebukadinesar epuro ka etopoloorit erwosit ŋolo eyai nakuj, anerae erae ŋiticisyo keŋ daadaŋ ŋulu a kire ka iyookino ŋuna itiyae iŋes, tosodi epedori iŋes akitiditeun ŋulu iturosi.

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan