Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Dan. 2 - Ebaibul


Ŋakirujaeta a Nebukadinesar

1 Alokaru a ŋolo a ŋiarei ipukat Nebukadinesar, abu Nebukadinesar kiruja, ido apotu ŋakirujaeta ŋun kisiyaloloŋo etau keŋ tojoŋo ajotoonor.

2 Aŋun, abu erwosit tolimu atemar tonyaraunae ŋikekukujak, ŋimurok ka ŋimurok ŋulu enyaraeneneete ŋimuno tolimokis iŋes ŋakiro ŋuna erujat iŋes. Ani epote ŋituŋa ŋul, apotu towua alokiŋaren erwosit.

3 Tolimok nai erwosit ikes tema, “Abu ayoŋ eruja, ido iyaloloŋi etau kaŋ aŋuna acamitor ayenun apolou akiruja a ŋin.”

4 Tolimokis nai ikes erwosit (a ŋaramaik) temasi, “Okoe erwosit kiboi ŋikaru ka ŋikaru! Tolimokinae isua ŋiketiyak kon ŋakiro ŋuna irujat iyoŋ, ikilimokinio isua iyoŋ apolou kec.”

5 Tolimok erwosit ikes tema, “Adau ayoŋ atubun ŋakiro nu: Ani pa kikilimokis iyes ayoŋ ŋuna abu eruja ka pa kikisileerekis apolou a ŋakiro a ŋuna erujat ayoŋ, etubutubuyo ŋakejen kus ka eritakinio ŋakais kus kwap.

6 Nai ani kikilimokis iyes ayoŋ ŋuna erujat ka apolou kec, iryamunete iyes aneni kaŋ ŋainakineta, eropit ka apolou ŋina iloit. Aŋun, tolimokinae ayoŋ ŋuna erujat ka apolou kec.”

7 Tolimokis nabo ikes erwosit temasi, “Tolimokinae mono isua ŋiketiyak kon erwosit ŋuna ibu iyoŋ kiruja, ido isileereunio isua apolou kec.”

8 Tolimu erwosit tema, “Ileere aneni kaŋ atemar icamito iyes akitooya apaki, anerae iyenete iyes atemar adau ayoŋ atubun ŋakiro,

9 ani pa kikilimokis iyes ayoŋ ŋuna erujat, ikitubokinio iyes daadaŋ akisicanet apei. Icamut iyes daadaŋ alimokin ayoŋ alyokonu ka ŋakiro ŋuna acakarak, itamete atemar acepaki ebelekini ayoŋ ŋatameta kaŋ. Aŋun, tolimokinae ayoŋ ŋuna erujat, ikotere ayoŋ ayenuni atemar ipedorete iyes alimokin ayoŋ apolou kec.”

10 Apotu ikes tolimokis erwosit temasi. “Mam ituŋanan anakwap epedori akisileereun ŋuna ecamit erwosit, kire jik mam tari erwosit ŋolo apolon nooi ka ŋolo ka apedor ŋolo eŋit ŋikekukujak, ŋimurok, ŋimurok ŋulu enyaraununeete ŋimuno, kori ŋolo eŋit ŋul ŋakiro ŋuna ikote nu.

11 Etyoko nooi ŋakiro ŋuna iŋita erwosit, mam ituŋanan epedori akisileereun neni a erwosit mati ŋakujo bon ŋuna nyiboiyete ka ŋituŋa.”

12 A ŋakiro a ŋun, abu erwosit tolili nooi tolimu atemar tomunyarae ŋikaosok daadaŋ anakwap a Babilon.

13 Aponi nai tolimunoe ŋuna atubunit erwosit, ido adikino earyo ŋikaosok. Apotu ŋituŋa kiwara Daniel ka ŋirukitos keŋ aŋuna ka akiar ikes.

14 Abu nai Daniel alotooma aosou ka apatanu tolot neni ka Arioc a ŋolo arae ekapolokiniton a ŋasigarya a ŋuna iyokiyete erwosit, a ŋolo alosit akiar ŋikaosok alo Babilon.

15 Abu Daniel kiŋit Arioc tema, “Kaanukiro ekirikiraakinia erwosit atubun ŋakiro ŋun?” Abu nai Arioc kisileerek ŋakiro neni a Daniel.

16 Aŋun, abu Daniel toloma neni ayai erwosit akiŋit inak iŋes apaki, ikotere elimokini erwosit apolou a ŋakiro aŋuna erujat erwosit.


Kisileereu Akuj apolou a ŋakiro aŋuna erujat Nebukadinesar

17 Toboŋo nai Daniel neni aperete ikes, tolimok ŋirukitos keŋ: Anania, Misael ka Asaria ŋakiro ŋuna kepotu kitiyakinos,

18 tolimok ikes akiwar akisyonio aneni ka Akuj a ŋina anakuj, kisileerek ikes ŋakiro ŋuna imunono ŋuna irujat erwosit ikotere nyeari iŋes ka ŋirukitos keŋ kaapei ka ŋikaosok a akwap a Babilon.

19 Aponi nai kisileerekinoe Daniel anakiruja nakwaare ŋakiro ka abu Daniel kipur Akuj ŋina anakuj.

20 Tema Daniel, “Kipuroe ekiro a Akuj ŋikaru ka ŋikaru, anerae aosou ka apedor erae ŋuna keŋ.

21 Iŋes iloconokini ŋisaae ka ŋapakio, elemanari ŋirwosi ka iwuanakini ŋirwosi. einanakini aosou neni a ŋikaosok ka einanakini aosou neni a ŋulu eyakatar ayenut.

22 isileereununui ŋakiro ŋuna nyepatana ayenun ka ŋuna imunono; eyeni ŋuna eya nakiryonut ka eyai akica neni eyai iŋes.

23 Neni kon okoe Akuj atapapaa kaŋ ainakini ayoŋ alakara ka akipuro, ikiinak iyoŋ ayoŋ aosou ka apedor, ikisileerek tokona iyoŋ ayoŋ ŋuna sek ikiŋisit isua iyoŋ, anerae ikisileerek iyoŋ isua ŋuna ecamit erwosit ayenun.”


Kisileereu Daniel apolou a ŋakiro a ŋuna erujat erwosit

24 Aŋun, abu Daniel tolot neni ka Arioc a ŋolo abu erwosit toseu amunyar ŋikaosok anakwap a Babilon, tolimok iŋes tema, “Nyimunya ŋikaosok a akwap a Babilon, yaarae ayoŋ tooma neni a erwosit, ido alimokini ayoŋ erwosit apolou a ŋuna abu iŋes kiruja.”

25 Abu nai Arioc atipei ya Daniel neni a erwosit tolimok Arioc erwosit tema, “Aryamu ayoŋ alokidiŋ ŋirikuno a Yudaya ituŋanan ŋini epedori alimokin erwosit apolou a ŋuna abu iŋes kiruja.”

26 Kiŋit erwosit Daniel ŋolo arae ekiro keŋ Belitesasar tema, “Ipedori iyoŋ alimokin ayoŋ ŋuna abu eruja ka ipedori alimokin apolou kec a?”

27 Toboŋok Daniel erwosit tema, “Emam ŋikaosok, ŋimurok ŋulu enyaraeneneete ŋimuno, ŋikekukujak, kori ŋikadwarak ŋulu epedorete akisileerekin erwosit ŋakiro ŋuna imunono ŋuna iŋita iŋes,

28 nai eyai Akuj ŋina eyai nakuj ŋina isileereuni ŋakiro ŋuna imunono ka adau iŋes akiteyenikin erwosit Nebukadinesar ŋakiro ŋuna itiyakinosi alorwa a ŋulu eponito. Ŋakiro ŋuna ibu iyoŋ kiruja ka ibu iyoŋ kiŋolik anakiruja apaki ŋina iperyo iyoŋ alokitaada kon ikes nu:

29 Apaki ŋina ijotoo iyoŋ okoe erwosit, apotu ŋatameta kon totamatama, ŋakiro ŋuna eponito, ido abu Akuj ŋina isileereununui ŋakiro ŋuna imunono ikitoodik iyoŋ ŋakiro ŋuna epote atakanun.

30 Nai ani eruwor ayoŋ, adaun akisileerekin ŋakiro ŋun, meere aŋuna aosyo ayoŋ akilo ŋituŋa daadaŋ anakwap, nai erae ikotere iyenunia iyoŋ okoe erwosit apolou a ŋakiro a ŋun ka ikotere iyenunia iyoŋ ŋuna apotu ŋatameta kon totamatamata.

31 “Ibu iyoŋ okoe erwosit anakiruja kon kiŋolik etorube ŋolo apolon. Apol etorube ŋol nooi ka ayakar akica ŋina emam akica ŋina epedoryo akisikwaania, awoi etorube ŋol alokiŋaren kon ka ikitubuli etakane keŋ.

32 Etiyaunitae akou a etorube a ŋol a egolid a ŋolo aliitae ejok, etiyaunitae atorobu ka ŋakan keŋ a esilipa, etiyaunitae ekore ka ŋamuroi keŋ a eburonis,

33 etiyaunitae ŋipisis a etorube a ŋol a ŋasuwa ka etiyaunitae nenidapal a ŋakejen a ŋasuwa ka ecoto.

34 Apaki ŋina iteo iyoŋ etorube ŋol, abu amoru ŋina pa ayororit ituŋanan tocakun todo nenidapal a ŋakejen keŋ aŋuna etiyaunitae a ŋasuwa ka ecoto, ido tobwaŋabwaŋaar nenidapal a ŋakejen keŋ a ŋuna.

35 Apotu nai ŋasuwa, ecoto, eburonis ka esilipa ta egolid tobwaŋabwaŋaar daadaŋ, kikwaanikin ka ŋamilo ŋuna ekutari ekuwuam analos nakamu, ido abu ekuwuam kiwoko ŋanyile a etorube a ŋol, nyeryamun tari apei daŋ. Nai abu amoru ŋina adoe lotorube ŋol toruwor emoru ŋolo apolon nooi ŋolo apetakina nakwap daadaŋ.

36 “Arae ŋun ŋakiro ŋuna ibu iyoŋ kiruja. Ikilimokini tokona isua iyoŋ erwosit apolou a ŋakiro a ŋuna ibu iyoŋ kiruja.

37 Okoe erwosit, iyoŋ irae erwosit a ŋirwosi ŋolo ikiinak Akuj ŋina anakuj apukan, apedor, agogoŋu ka apolou,

38 napedor kon adau Akuj ainakin ŋituŋa ka neni daadaŋ iboiyoto ikes, ŋityaŋ ŋulu ka ariet ka ŋikeny, iyoŋ ikituruwor ekepukan kec daadaŋ, iyoŋ irae egolid ŋolo itiyaunitae akou a etorube a ŋol.

39 Ekaku kon, eyakaun ekepukan ece ŋolo epalag anapolou keŋ akilo iyoŋ, ekaku a ekepukan a ŋol eyakaun ece ŋolo epalag nooi akilo ŋolo a ŋiarei, ido iŋes ipukae akwap daadaŋ.

40 Eyakaun nabo apukan ŋina a ŋaomwon, ŋina egogoŋ lopite ŋolo egogoŋio asuwat, ŋina epedori abwaŋabwaŋaar ka akinyaadiyar ibore daadaŋ, lopite ŋolo ebwaŋabwaŋaarya asuwat ibore, itiyae apukan ŋina a ŋaomwon daŋ ŋun, ebwaŋabwaŋaari ka inyaadiyari ŋapukasinei ŋun daadaŋ.

41 Lopite ŋolo ibunio iyoŋ kiŋolik ŋakejen ka ŋimoyo a ŋakejen a etorube a ŋol erae asuwat ka ecoto, nyerubakini apukan kon erae apei, nai eyakaun agogoŋu adio ŋina ikwaan ka ŋina ka asuwat neni keŋ lopite ŋolo ibunio iyoŋ kiŋolik asuwat inyalal ka ecoto.

42 Lopite ŋolo araakatar ŋimoyo ŋulu a ŋakejen ka nenidapal a ŋakejen ŋasuwa ka ecoto, aŋun, eruwor apukan kon ŋina egogoŋ ka ŋina epalag.

43 Lopite ŋolo ibunio iyoŋ kiŋolik asuwat inyalal ka ecoto, apolou keŋ atemar ikatakinete ŋikepukak a apukan a ŋin akimorikin ŋituŋa kec anakiitanakin, nai nyepedorete akimorikin ikwapei nyepedoryata asuwat ka ecoto aruwor ibore ipei.

44 Alorwa a ŋirwosi a ŋul, iwuakini Akuj ŋina anakuj apukan ŋina nyepedoryo alemar, kori nyeinakinio apukan ŋin neni a ŋituŋa a ŋice. Emunyari apukan ŋin ŋapukasinei ŋunace daadaŋ kitasalu, ido erubakini iŋes ŋikaru ka ŋikaru.

45 Lopite ŋolo ibunio iyoŋ kiŋolik amoru ŋina pa ayororit ituŋanan ecakun alomoru, ido abu amoru ŋin tobwaŋabwaŋaa asuwat, eburonis, ecoto, esilipa ka egolid; adau Akuj ŋina etiron alimokin erwosit ŋakiro ŋuna itiyakin alorwa a ŋulu eponito. Erae ŋun ŋakiro kire ŋuna ibu iyoŋ kiruja, emaikina iyoŋ tonup atemar ŋuna ekesileerek ayoŋ iyoŋ ikes erae apolou kec.”


Kitopolooroe Daniel ka ŋikonei keŋ

46 Abu nai erwosit Nebukadinesar toramakin kwap toper a akook, todol ereet kwap, kilip neni a Daniel, ido tolimu atemar tolemunae ainakinet ŋina a ŋikinyom ka ekinyate kicunyakinae alokiŋaren Daniel.

47 Tema erwosit neni a Daniel, “Kire jik, erae Akuj kon Akuj ŋina a ŋakujo ka Ekapolon a ŋirwosi ŋina isileereununui ŋakiro ŋuna imunono, anerae ipedo iyoŋ akisileereun ŋakiro nu ŋuna emunono.”

48 Abu nai erwosit kitopoloo Daniel, inak iŋes ŋainakineta ŋuna apolok ŋuna alalak ka kituruwo iŋes ŋolo iwuapit erwosit anapolokinit akwap ŋina a Babilon, kituruwo daŋ iŋes ekapolokiniton a ŋikaosok a daadaŋ alo Babilon.

49 Abu Daniel kiŋitak erwosit aŋuna a ŋikonei keŋ a ŋuluuni, abu nai erwosit kituruwo Sadirak, Mesak ka Abedinego ŋikapolok ŋulu ewuapito Daniel ka towoikinito ŋakiro ŋuna ka akwap a Babilon, nai abu Daniel torubak iboi alokai a erwosit.

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan