Dan. 11 - Ebaibul1 Alokaru a ŋolo esyaunan ipukat Darius ŋolo arae erwosit a Ŋimedes, abu ayoŋ eŋarak iŋes ka etogogoŋ. 2 “Akalimokini tokona ayoŋ iyoŋ ŋakiro ŋuna a kire. Eyakaunosi ŋirwosi ŋice ŋiuni Perisia, ebuni ŋolo a ŋiomwon ŋolo ebarit akilo ŋirwosi ŋulu esyaunak ŋuluuni daadaŋ. Kedau iŋes agogoŋior aŋuna ka abaru keŋ, ecunakini iŋes ŋituŋa daadaŋ akitijikin ekepukan ka Akaia. 3 Ekaku keŋ eyakaun erwosit ŋolo erae ekajion, ŋolo ipukae ka apedor a ŋina apolon ka itiyae ŋuna ecamit iŋes. 4 Ani eriŋa iŋes ipukat ka iyata apolou keŋ, etyak apukan keŋ, ace Kuju, ace Kwap ka ace Kide ta ace To. Nyeruwor ŋipapae keŋ ipukaete anapukasinei a ŋun, tari ŋulu ipukaete nyepedorete akipuka lopite ŋolo epukator erwosit ŋolo arae ekajion ŋol, anerae edemaryo iŋes apukan keŋ inakinae neni a ŋice akilo ŋipapae keŋ. 5 “Egogoŋior erwosit ŋolo alowae a ŋolo Kwap, nai egogoŋior akapolokiniton ŋasigarya keŋ epei akilo iŋes, kipuka akwap ŋina alalan. 6 Kelunyar ŋikaru ŋice, ecamunosi erwosit ŋol ka ekapolon ŋolo ipukat akwap ŋina alalan, ido ebuni nakoku a erwosit a ŋolo alo Kwap neni a erwosit a ŋolo alo Kuju aŋuna ka acamun ka ikes. Nai nyerubakini iŋes eyakar apedor, iletonit a erwosit daŋ nyerubakini eyari. Ipotoryo arwosit ŋin kaapei ka ŋiketiyak keŋ, ikoku keŋ ta ŋolo abu kiŋarak iŋes alorwa a ŋul. 7 “Nai ebuni ipei alokidiŋ ŋidwe keŋ a arwosit a ŋin akipuka kilunyokin lorot keŋ. Itijikini iŋes ŋasigarya ŋuna a erwosit ka elomari naduketait ŋinajiet ŋina ke erwosit a ŋolo alo Kuju, itijikini iŋes ikes kilou. 8 Tari ŋakujo kec kaapei ka ŋitorubei a ŋakujo ka ŋiboro kec ŋulu ajokak ŋulu itiyaunitae a esilipa ka egolid, iwokori iŋes nakwap a Ijipit ikwapei ŋiboro ŋulu eŋatunitae alojie. Eai nai iŋes ŋikaru ŋulu alalak nyitijikino erwosit ŋolo alo Kuju. 9 Ebuni erwosit ŋolo alo Kuju akitijikin erwosit ŋolo alowae a ŋolo alo Kwap, nai iritaryo iŋes toboŋo nakwap keŋ. 10 “Ekaku, ecunakinete ŋidwe a erwosit a ŋolo alo Kuju ŋulusapa ŋasigarya ŋuna alalak nooi toloto esibit akalele ka mam ibore iretakini ikes, ejiyorosi ikes jik tari naduketait ŋinajiet. 11 Tosodi anaŋoit keŋ ebuni erwosit ŋolo alowae a ŋolo alo Kwap akitijikin erwosit ŋolo alo Kuju ŋolo eyauni ŋasigarya keŋ ŋuna alalak, nai ilounio erwosit ŋolo a ŋasigarya a ŋuna alalak. 12 Kedau iŋes akikamar ŋasigarya ŋuna alalak ŋun, iturokin erwosit ŋolo alowae a ŋolo alo Kwap nooi, tosodi toar ŋasigarya ŋalipyo ŋuna alalak, nai nyerubakini iŋes erae ŋolo elounan. 13 Ecunakini nabo erwosit ŋolo alo Kuju ŋasigarya ŋace ŋuna alalak ŋuna nyetya ŋuna sek a ekiŋaren, ani elunyar ŋikaru ŋidi, eboŋori iŋes erukito ka ŋasigarya ŋuna alalak nooi ka ŋiboro ŋulu iitana alojie ŋulu alalak nooi. 14 “Alorwa a ŋul epote ŋituŋa ŋulu alalak akitijikin erwosit ŋolo alowae a ŋolo alo Kwap. Elosete ŋituŋa kon ŋulu nyiwuapito ŋikisila akiŋer iyoŋ kiyookin akisileerekinet, nai nyepedorete akiloun iyoŋ. 15 Ebuni nai erwosit ŋolo alo Kuju toduk ŋaduketa kiŋa etaun a erwosit a ŋolo alowae a ŋolo alo Kwap, kikama etaun keŋ ŋolo eya ŋaduketa ŋunajiet ŋuna edukuk ejok. Nyepedorete nai ŋasigarya ŋuna alowae a ŋolo alo Kwap akitijikin ikes, nyepedorete tari ŋasigarya kec ŋuna ajiok nooi akitijikin ikes, anerae edaun agogoŋu aneni kec. 16 Nai ituŋanan daadaŋ ŋini ebuni akitijikin erwosit ŋolo alo Kuju, itiyae daadaŋ ŋuna ecamit iŋes ka mam ituŋanan itijikini iŋes. Ikamari iŋes ŋalup ŋuna ajokak anakwap a ŋin ka eruwor akwap ŋin daadaŋ ŋina keŋ. 17 Iwuakini iŋes natameta keŋ abunore a agogoŋ a ŋituŋa a akwap keŋ a daadaŋ; eyauni iŋes ŋakiro ŋuna a ekisil ka itiyakini iŋes ŋun. Einakini erwosit ŋolo alo Kuju nakoku keŋ neni a erwosit a ŋolo alowae a ŋolo alo Kwap aŋuna ka akikamarya apukan keŋ, nai nyiyookin ayeunet keŋ ka nyiŋarakinete iŋes ŋun. 18 Ekaku itijikini iŋes ŋakwapin ŋuna alodiyete anam ka ikamari ŋakwapin ŋun ŋuna alalak. Nai ebuni ekarikon a ajore epei alemar akituro keŋ, kire jik, eboŋokini iŋes akituro keŋ pei. 19 Eboŋori nai iŋes naduketa keŋ ŋunajiet, nai ilounio iŋes nyiŋolikin nabo jik. 20 “Ekaku keŋ ebuni ece ŋolo ilunyokin lorot keŋ ŋolo erae ekapolon ŋolo iturubakini apukan ebarit; nai alotooma ŋirwa ŋidikudyo esaluni iŋes tari pa kerae anaŋoit kori alojie. 21 Ilunyokin lorot keŋ ekile ŋolo ejamuwaritae ŋolo nyeinakinitae apedor ŋinakipukaet, ikamari iŋes apukan pa eyenio, ido toruwor ekepukan anakitojoka. 22 Emunyari iŋes ŋasigarya ŋuna alalak alokiŋaren keŋ, eari iŋes tari esacaradoti ŋolo ke Ekapolon ŋolo apolon nooi. 23 Ani kedau iŋes acamun ka ŋituŋa a ŋakwapin, itiyae iŋes neni a ŋuluce ka amodiyo, aŋun eruwor iŋes ŋolo agogoŋon ŋolo eyakar ŋituŋa ŋidikudyo. 24 Ebuni iŋes pa eyenio kikama ŋakiboisyo ŋuna elal abaru anakwap, ido itiyae iŋes ŋuna nyitiya idio a ŋulu abu iŋes kilunyokin lorot kec. Ekorakini iŋes ŋirukitos keŋ ŋiboro ka abaru daadaŋ ŋina eŋatunitae alojie. Eyeuni iŋes epite ŋolo emunaarya ŋaduketa ŋunajiet, nai nyerubakini iŋes eye ŋun. 25 Ecunakini iŋes ajore ŋina alalan elosikinit akitijikin erwosit ŋolo alowae a ŋolo alo Kwap. Elosi erwosit ŋolo alowae a ŋolo alo Kwap lojie eyakar ŋasigarya ŋuna alalak ŋuna agogoŋok. Nai nyilouni iŋes, anerae eyeunete aruruma. 26 Ŋulu imujete kaapei ka iŋes akimuj ŋina a ŋikepukak. Earete ikes iŋes, ereunio ŋasigarya keŋ ka earyo ŋasigarya keŋ ŋuna alalak. 27 Iboikinosi iwapei ŋirwosi ŋuluarei ŋul ŋulu iwuakinito ŋuna aronok natameta kec, ido kirworo emodyanakin make. Nai mam ibore itiyakin anakiro a ŋuna eyeete ikes, anerae ebuni asalunet anapaki a ŋina itemokinitoe. 28 Eboŋori nai erwosit ŋolo alo Kuju nakwap keŋ eyakar ebari ŋolo alalan nooi, nai erubakini iŋes alotau keŋ imanit ŋituŋa ŋulu ka Akuj. Itiyae iŋes ŋuna italakarito iŋes, ido toboŋo nakwap keŋ. 29 “Ani edoli apaki ŋina etubunitoe, eboŋori nabo erwosit lowae ŋolo alo Kwap, nai nyitiyakin ŋakiro apaki ŋin lopite ŋolo aponiata kitiyakinotor ekiŋaren, 30 anerae epote ŋituŋa ŋulu Akitim emeto ŋameeli akitijikin iŋes, ekuryaniar nai iŋes toboŋo. Eŋoi iŋes ka itijikini ŋituŋa ŋulu ka Akuj; ani eboŋori iŋes, itoodiuni amina keŋ neni a ŋituŋa a ŋulu adaut akiŋier ŋituŋa ŋulu ka Akuj. 31 Epote ŋasigarya ŋuna iyakuunit iŋes, ido toloma nen, tomunaasi ŋaduketa ŋunajiet, itojoŋoete ikes ŋituŋa ayaunun ŋamuronisya ŋuna a ŋinakoloŋit ka eyaunete ikes nen asiilyo ŋina eyauni ekasile. 32 Alososwae, emodiyari erwosit ŋol ŋituŋa ŋulu nyeriŋa iwuapito acamunet a ŋituŋa kec ka Akuj, nai ŋituŋa ŋulu iwuapito ŋuna ka Akuj kec, erubakinete iwuapito ŋuna ka Akuj ka eŋerito ŋuna a erwosit. 33 Itatamete ŋulu aosok alotuŋa ŋituŋa ŋulu alalak toyenut ŋakiro, tari daŋ keponio akiar ikes a ekileŋ, kori akicuny ikes, kori akikamar ikes, kori aŋatar ikes. 34 Apaki ŋina earere ikes, eryamunete ikes akiŋarakinet adio cici ido epote ŋulu alalak akimorikin ka ikes emodiuna, 35 Earyo ŋice a ŋikaosok a ŋul, ikotere ikes itojokunio, italeunio ka itesegunio akitodol apaki ŋina ka asalunet, anerae erae ŋun ŋuna itiyakin anapaki a ŋina etubunitoe. 36 “Itiyae nai erwosit ŋolo alo Kuju ŋuna italakarito iŋes. Itopoloor iŋes bon kitusubun epol akilo ŋakujo daadaŋ ka irwori iŋes ŋakiro ŋuna aronok itoroniyarit Akuj a ŋakujo. Itiyae iŋes ŋakiro daadaŋ ejok akitodol apaki ŋina ebunio anyunyura ŋina ka Akuj neni keŋ, anerae ŋuna emaikina kitiyae, itiyakin. 37 Nyitopoloori iŋes ŋakujo atapapaa keŋ, kori akuj ŋina ilipete ŋaberu, mam akuj epoloor aneni a erwosit a ŋol, anerae itopoloor iŋes bon akilo ŋakujo daadaŋ. 38 Nai itopoloori iŋes akuj ŋina ite ŋaduketa ŋunajiet akilo ŋakujo atapapaa keŋ, akuj ŋina pa ayenete atapapaa keŋ, itopoloori iŋes akuj ŋin a esilipa, a egolid ka a ŋamoru a ŋuna epol egyelit ta a ŋainakineta a ŋuna epol egyelit. 39 Itijikini iŋes ŋaduketa ŋunajiet ŋuna agogoŋok etami atemar ekeŋarakinit akuj ŋinagela. Itabari iŋes nooi ŋulu ecamunito iŋes erae erwosit kec. Iwuakini ikes topolokis ŋituŋa ŋulu alalak, ido tokoranak ikes akwap ikwapei etacit kec.” Apaki ŋina esidyon 40 “Ani edoli apaki ŋina esidyon itijikini erwosit ŋolo alowae a ŋolo alo Kwap erwosit ŋolo alo Kuju. Nai eemi erwosit ŋolo alo Kuju neni keŋ lopite ŋolo ekerya ekuwuam ŋolo ipiripiri, emotun iŋes eyakar ŋagaari ŋuna iritae a ŋaŋolei ka ŋikametok ŋaŋolei ta ŋameeli ŋuna alalak. Elosi iŋes akirem ŋakwapin, itorete ikes nakwapin ŋun esibito akalele. 41 Ebuni iŋes tari nakwap ŋina ebusan ka toar ŋituŋa ŋalipyo ka ŋalipyo, nai epuun ŋakwapin nu anapedor keŋ: Edom, Moab ka akwap ŋina a Ŋiamoni neni alalan neni idoŋit. 42 Ikamari iŋes ŋakwapin ŋuna alalak, ido nyebucar akwap a Ijipit. 43 Eruwor iŋes ekapolon a ŋakiboisyo a ŋuna iŋadao egolid, esilipa ka ebari a Ijipit daadaŋ. Ikamari iŋes ŋakwapin nu, ŋina a Libiya ka ŋina a Esiopia. 44 Nai ani eyaunio ŋakiro a ŋituŋa a ŋulu alo Kide ka a ŋulu alo Kuju, ebuli iŋes nooi, ido ka aŋoit a ŋina apolon nooi, elosi iŋes akinyas ka amunyar ŋituŋa ŋulu alalak.” 45 Edukokini iŋes ŋiemae keŋ ŋulu ka apukan kidiŋ anam ka emukura ŋolo ebusan ka ŋolo asegan. Nai etwani iŋes, emam ituŋanan ebuni akiŋarakin iŋes. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda