Awos. 2 - EbaibulAkidouno ka asoroko a Moses ( Ŋibur. 11:23 ) 1 Ŋirwa ŋul, kebu ekile ece ŋolo anateker a Lepi kiitu aberu ŋina anateker keŋ. 2 Abu aberu ŋin topoti, kidou ikoku ŋinisapat; ani enirari aberu ŋin ikoku keŋ, abu kiwua ikoku ŋilapyo ŋiuni. 3 Ani edaun iŋes epite ece ŋolokiwuaet ikoku ŋin, abu toyeu ebukit ka aasak, kidelesik eminae lobukit ŋol ikotere nyelomasi ŋakipi. Tosodi nai kiwuak ikoku tooma ebukit, ya kiwua aloot alokipetot ka aŋolol Nile. 4 Tolot nakaato a ikoku a ŋin, towo aneni alwana anikoku iwadio, ikotere eyenuni ŋuna itiyakin nikoku. 5 Bu nakoku a Parao akiloŋa naŋolol ŋin, ani eriŋa iŋes iloŋa, apotu ŋaketeok keŋ kirimosi diyete nen naŋolol. Abu nakoku a Parao kiŋolik ebukit alotooma eoot, kiyakiya aketen keŋ aomare. 6 Ani eŋaari nakoku a Parao ebukit, ŋol, kiŋolik ikoku, egworo ikoku ŋin apaki ŋin. Kisyoni iŋes ikoku tema, “Emaikina ikoku en erae ŋini a Ŋiburaniyae.” 7 Kiŋit nai nakaato a ikoku nakoku a Parao tema, “Alosi ba okonyarak iyoŋ akedaran ŋina erae Aburaniyat, kitanak ikoku en aŋuna kon?” 8 Toboŋok nakoku a Parao iŋes tema, “Ee, ape.” Aŋun, abu apese ŋin tolot tonyarau toto a ikoku a ŋin. 9 Tema nakoku a Parao neni ka aberu a ŋin, “Ya ikoku en kitanak aŋuna kaŋ, akataci ayoŋ iyoŋ.” Aŋun, abu aberu ŋin ya ikoku kitanak. 10 Ani epolouni ikoku, ya aberu ŋin iŋes neni anakoku a Parao, ido abu nakoku a Parao ya idya ŋin erae lokoku keŋ. Tolimok ekiro keŋ Moses ebala, “Alemuni ayoŋ iŋes anakipi.” Tosi Moses Midian ( Ŋibur. 11:24-25 ) 11 Kedau Moses apoloun, abu kilaar apei koloŋit lotuŋa keŋ, ido abu kiŋolik ŋiticisyo ŋulu areikinitae ikes akitiya. Kiŋolik Ejipitanoit ibuŋae Eburaniyat ŋolo arae epei a ŋituŋa keŋ. 12 Toŋoleŋolek Moses, ani eanyuni atemar mam ituŋanan ice etakani, toar Ejipitanoit ŋol, tonukak nasinyon. 13 Ani elosi iŋes kiŋa akoloŋit ŋina atupakini ŋin, kiŋolik Ŋiburaniyae ŋiarei ejiete, kiŋit Moses ŋolo adyakarit tema, “Irae iyoŋ Eburaniyat, kaanukiro idicya iyoŋ ituŋanan kon pei?” 14 Toboŋok ekile ŋol Moses kiŋit tema, “Ŋae ikituruwori iyoŋ ekapolon kosi ka ekatubon ŋakiro kosi? Icamit iyoŋ akiar ayoŋ daŋ lopite ŋolo bien ibunio toarya Ejipitanoit a?” Aŋun, abu Moses kiil nooi totamatama tema, “Kire jik, keyenut ŋituŋa ŋuna etiyat ayoŋ.” 15 Ani iirari Parao ŋakiro a Moses, kiwar akiar Moses. Nai abu Moses tosi aneni a Parao, tolot kiboiyo nakwap ŋina enyaritae Midian, ani edoli iŋes nen, abu kiboikin diyete akare. 16 Ayai nakwap a Midian esacaradoti ŋolo ayakar ŋidwe ŋulupesur ŋikanikaarei. Apotu ŋapesur ŋun potu kare akiok ka akilelebikin ŋakipi natakerin, ikotere iruwakinete ŋamesekin a papa kec. 17 Nai apotu ŋikeyokok a ŋamesekin ŋice kiritasi ŋapesur ŋun alokare, tonyou Moses tolot toiu ŋapesur ŋun, kiruwak ŋamesekin kec. 18 Ani eboŋorete ŋapesur ŋun neni a papa kec Reuel, kiŋit papa kec ikes tema, “Kaanukiro iboŋunito iyes nakoloŋit na atipei?” 19 Toboŋokis ikes temasi, “Abu Ejipitanoit ece ikiu isua alokeyokok ŋamesekin abu daŋ itookok isua ŋakipi, kiruwak daŋ ŋamesekin yok.” 20 Kiŋit Reuel atanakoku keŋ tema, “Ai eyai iŋes? Kaanukiro imyekiniata iyes ekile ŋol? Tonyarautu iŋes bu emuja kaapei ka iwon.” 21 Tocamu Moses akiboi ka ekile ŋol, ŋolo abu inak iŋes nakoku keŋ Sipora toruwor aberu keŋ. 22 Abu Sipora kidou, ikoku ŋinisapat, tolimok Moses ekiro a ikoku a ŋin Gerisom, ebala, “Arae ayoŋ egelaanot anakwap a ŋinagela.” 23 Kelunyar apaki ŋina aoyan, abu erwosit a Ijipit totwana. Apaki ŋin, aryebasi Ŋisirael aŋuna ka apitoonut, apotu ikes kikalout, ido anakigworo kec a ŋin, eitanito akiŋarakino ka abu akigworo kec todol neni ka Akuj. 24 Kiira Akuj aryeba kec, ido abu totamu Acamunet keŋ ka Aburaam, Isaka ka Yakob. 25 Abu Akuj kiŋolik epite ŋolo abolyare Ŋisirael, ido tonomosi iŋes ŋakiro ŋun. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda