Awos. 18 - EbaibulKilaar Yesiro neni a Moses ( Ŋikis. 1:9-18 ) 1 Kebu Yesiro esacaradoti a Midian ŋolo arae lokamuran a Moses, kiira ŋakiro daadaŋ ŋuna kebu Akuj kitiya aŋuna a ŋituŋa keŋ a Ŋisirael ka aŋuna a Moses ka epite ŋolo keyaunia Ekapolon Ŋisirael alo Ijipit. 2 Aŋun, abu Yesiro lokamuran a Moses kilaar neni a Moses erukito ka nakoku keŋ Sipora aberu a Moses ŋina sek kebu Moses kirita. 3 Yau iŋes Sipora ka ŋidwe keŋ ŋulusapa ŋiarei. Arae ekiro ke epei Gerisom (alimokini Moses iŋes ekiro ŋol, anerae abu tema, “Abu ayoŋ oruwor egelaanot anakwap a ŋinagela”), 4 ido arae ekiro a ŋoloce Elieser (alimokini Moses iŋes ekiro ŋol, anerae abu tema, “Akuj a papa kaŋ iŋes abu ekeŋarak ka okoiu ayoŋ nyakaar Parao a ekileŋ”). 5 Bu Yesiro lokamuran a Moses naloŋisat erukito ka ŋidwe a Moses ŋulusapa ŋul ka aberu a Moses. Potu ikes neni alomit Moses diyete emukura ŋolo ka Akuj. 6 Kiyakiya Yesiro ituŋanan neni a Moses alimokin iŋes ebe, “Abu ayoŋ Yesiro lokamuran kon neni kon, ikirukunit ka aberu kon ta ŋidwe keŋ ŋulusapa ŋuluarei.” 7 Toloma Moses kiŋa tolot akisiryam lokamuran keŋ; toryedik iŋes tonu lokamuran keŋ; kiŋitiŋitas ikes make ebe, “Anu ŋace?” Ani ekaku, toloto tooma Eema. 8 Kitatamik nai Moses lokamuran keŋ ŋakiro daadaŋ ŋuna etiya Ekapolon neni a Parao ka neni a Ŋijipitian aŋuna a Ŋisirael. Kitatamik tari ŋatyokisyo ŋuna kepotu Ŋisirael toryamut alorot ka epite ŋolo abunio Ekapolon toiunia ikes anatyokisyo a ŋun. 9 Tolelyan Yesiro a ŋakiro a ŋun a daadaŋ a ŋuna kebu Ekapolon kitiya neni a Ŋisirael, aŋuna aiunia Ŋisirael aneni a Ŋijipitian. 10 Tema Yesiro, “Kipuroe Ekapolon ŋolo abu itoiu iyes aneni a Ŋijipitian ka aneni a Parao. 11 Ayenu tokona ayoŋ atemar epol Ekapolon nooi akilo ŋakujo ŋunace, anerae abu toiu Ŋisirael aneni a Ŋijipitian apaki ŋina atiŋitere Ŋisirael erono nooi.” 12 Tolemik nai Yesiro Akuj ainakinet ŋina apeyo ka ŋamuronisya ŋace. Potu nai Aron ka ŋikasikou a Ŋisirael daadaŋ akimuj ka Yesiro ŋamugati, ayai Akuj kaapei ka ikes a nen Toseu Moses ŋikatubok ŋakiro ( Ŋikis. 1:9-18 ) 13 Akoloŋit ŋina atupakini ŋin, abu Moses kiboikin lokicoloŋ akitub ŋakiro a Ŋisirael; towua Ŋisirael alodiyete keŋ kirimokis iŋes kidiŋ ŋinapei taparacu tari eboŋ. 14 Ani iŋolikini lokamuran a Moses etic daadaŋ ŋolo etiyae Moses aŋuna a Ŋisirael, tema, “Anukiro nu ŋuna itiyae iyoŋ aŋuna Ŋisirael nu? Kaanukiro eraakar iyoŋ bon iboi towuas ŋituŋa ŋuluce ikirimokinito iyoŋ kidiŋ ŋinapei taparacu tari eboŋ?” 15 Toboŋok Moses lokamuran keŋ tema, “Etiyae ayoŋ nu, anerae eponito jik ŋituŋa neni kaŋ akiŋita ŋuna ecamit Akuj. 16 Apaki daadaŋ ŋina eyakatar ikes ebura, eponeneete ikes neni kaŋ otub ayoŋ ŋakiro a ŋulu iburaete, ido olimok ikes ŋikisila ka ŋakiciketa ŋuna ka Akuj.” 17 Tema lokamuran a Moses neni a Moses, “Nyejokak ŋakiro ŋuna itiyae iyoŋ. 18 Kire jik, ipedori iyoŋ akiteŋedar etic, iyoŋ kaapei ka ŋituŋa lu ŋulu irukitotor iyoŋ, anerae elal etic lo nooi; nyipedori iyoŋ bon akitiya. 19 Kiira ŋakiro nu ŋuna tokona akalimokini ayoŋ iyoŋ, ido elipi ayoŋ Akuj torukito ka iyoŋ. Emaikina iyoŋ towoik ŋituŋa iya ŋiburasyo kec neni ka Akuj. 20 Kitatam ikes ŋikisila ka ŋakiciketa ŋuna ka Akuj, kimyek ikes toyenut epite ŋolo emaikina ikes kiboiyoto ka ŋuna emaikina ikes kitiyata. 21 Nai toseu alokidiŋ kec ŋikilyok ŋulu epedorete akitiya, ŋulu itopoloorito Akuj, ŋikilyok ŋulu ikinyoma ŋulu nyecamito akitiya ŋuna aronok. Toseu ikes toruwor ŋikapolok a ŋituŋa a ŋulu erae ŋalipulipui, ŋamiamiae, ŋatomonikanikani ka ŋitomotomoe. 22 Kimyek ŋikapolok ŋul totubo ŋakiro a ŋituŋa ŋapakio daadaŋ, nai emaikina ikes yaut neni kon ŋiburasinei daadaŋ ŋulu atyonikis ikes; emaikina ikes totubo ŋiburasinei ŋulu epataka daadaŋ. Ikiinakini iyoŋ nen akitiya etic ŋolo edit, anerae iŋarakinosi iyoŋ ka ikes etic. 23 Ani kitiya iyoŋ ŋakiro ŋun, lopite ŋolo ikicikitor Akuj, ipedori nai akidaŋidaŋ ŋakiro kec, ido elosete ŋituŋa lu daadaŋ lorerya kec isilito.” 24 Abu Moses kiira ŋakiro alokamuran keŋ, ido abu kitiya daadaŋ ŋuna alimokini Yesiro iŋes. 25 Toseu iŋes ŋikilyok ŋulu epedorete akitiya alo Isirael a daadaŋ, kituruwo ikes ŋikapolokinitok ŋituŋa ŋalipulipui, ŋamiamiae, ŋatomonikanikani ka ŋitomotomoe. 26 Apotu ŋikilyok ŋul kitiyata ikwapei ŋikatubok ŋakiro a ŋituŋa ŋapakio daadaŋ. Yaanasi ikes ŋiburasinei ŋulu atyonok neni a Moses, nai ŋulu apatanak daadaŋ apotu ikes totubo. 27 Abu nai Moses kimyek lokamuran keŋ torotok aneni keŋ toboŋo Midian nakwap keŋ. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda