Akisy. 9 - EbaibulTocamun Akuj ka Noa 1 Kiterereŋ Akuj Noa ka ŋidwe keŋ ŋulusapa. Tolimok ikes tema, “Touryata, topita kilelebunos nakwap. 2 Ikikerete iyes ŋityaŋ ŋulu ka akwap daadaŋ, ŋikyeny ŋulu eporete daadaŋ ka ibore daadaŋ ŋini elyat alokwap ta ŋikolya daadaŋ. Ainak ayoŋ ikes nakan kus. 3 Akainak ayoŋ iyes ibore daadaŋ, ŋini eyari tolosi, toruwor akimuj kus, lopite ŋolopei abunio okoinak iyes ŋikito ka ŋinya, akainak tokona ayoŋ iyes ibore daadaŋ. 4 Nai nyinyama akiriŋ eyakasi ŋaokot, nyiira ŋaokot tari anakiriŋ. 5 Nai kire, ŋini ebukori ŋaokot kon, eŋisi ayoŋ ŋuna kebukorya. Eŋisi ayoŋ ŋun ŋolotyaŋ ka ŋinituŋanan. Eŋisi ayoŋ ituŋanan kirwor ŋuna kebukorya iŋes ŋaokot a ŋinice. 6 Iŋes ŋini ebukori ŋaokot a ituŋanan, ituŋanan pei ebukori ŋaokot keŋ daŋ, anerae abu Akuj tosub ituŋanan eyakar ŋasima keŋ. 7 Nai iyes, touryata, topita kielakinos nakwap, topitut a nen.” 8 Tolimok nai Akuj Noa kaapei ka ŋidwe keŋ ŋulusapa tema, 9 “Kiirasi, ani eruwor ayoŋ, ewuakini acamunet ka iyes ka ŋikusipapae 10 ta ibore ŋini eyari daadaŋ ŋini irukito ka iyes: Ŋikyeny, ŋibaren ka ŋityaŋ daadaŋ ŋulu anakwap, alokimar kec a daadaŋ a ŋulu apotu tolomut anataker. 11 Ewuakini acamunet kaŋ ka iyes, ŋina nyemunyareta nabo ŋakipi ŋisubuna ŋulu eyarete ka nyemunaarete nabo ŋakipi akwap.” 12 Tema Akuj, “Erae lo emacar ŋolo ka acamunet a ŋina alosi ayoŋ akiwuakin kidiŋ ayoŋ ka iyes ka ibore daadaŋ ŋini eyari ŋini iya ka iyes nakwap, ido eruwor acamunet na ŋina a ŋanyameta a daadaŋ a ŋuna eponito aloŋaren. 13 Ewuak ayoŋ alokakinet lodouwon, eruwor iŋes emacar ŋolo ka acamunet kaŋ ka daadaŋ ŋulu eya nakwap. 14 Apaki daadaŋ ŋina ewuakinia ayoŋ ŋidouwon kidiama, ido kiŋolikis iyes alokakinet alodowon, 15 atamuni ayoŋ acamunet kaŋ ka iyes ta ibore daadaŋ ŋini eyari anakwap. Nyeruwor nabo ŋakipi a ŋidouwon a ŋul ŋuna emunyarete ibore daadaŋ ŋini eyari anakwap. 16 Ani emini alokakinet lodouwon, eŋolikini ayoŋ iŋes, ido otamu acamunet ŋina a ŋikaru ka ŋikaru ŋina ikiyakar ayoŋ ka ibore daadaŋ ŋini eyari, ŋini eyai nakwap.” 17 Tolimok Akuj Noa tema, “Erae ŋol emacar ŋolo ka acamunet a ŋina ewuak ayoŋ acamunor ka ibore daadaŋ ŋini eyari ŋini eyai nakwap.” Noa ka ŋidwe keŋ ŋulusapa 18 Erae lu ŋidwe a Noa ŋulu alomunete anataker: Sem, Am ka Yapes. Am iŋes abu touru Kanaan. 19 Arae ŋuluuni ŋul ŋidwe a Noa, ido ŋuluuni ŋul ikes erae atapapaa a ŋituŋa a daadaŋ anakwap. 20 Noa ŋolo sek arae eketan, iŋes abu kisyaki akidup ŋikito ŋulu ke epiini. 21 Tocu epiini tomat, tomerakin, toper aloeema keŋ pa imukoro. 22 Ani ebuni Am papa a Kanaan, kiŋolik papa keŋ eleri, tosodi toloma kiŋa, tolimok ŋikaitotoi keŋ ŋuluarei. 23 Tolemut Sem ka Yapes elou kimukokis kidiama ŋiseketa kec, toloto neni a papa kec ikusikusete kimukosi iŋes iŋoliyarito nariet; nyiŋolikina ikes epite ŋolo aleryo papa kec. 24 Ani ekyenyuni Noa alomeret keŋ, ido toyenu ŋuna kebu lokoku keŋ ŋolo cici kitiya, 25 tolimu tema; “Ilamam Kanaan, eruwor iŋes epito ŋolocaryoit aneni a ŋipi a ŋikaitotoi keŋ.” 26 Tema nabo, “Erereŋ Ekapolon Akuj ŋina a Sem; emaikina Kanaan toruwor epito a Sem. 27 Elipi ayoŋ Akuj kipit Yapes, Emaikina iŋes kiboi aloeemae a ŋulu a Sem, emaikina Kanaan toruwor epito keŋ.” 28 Abu Noa ekaku ka akalele kiboi ŋikaru ŋamiae ŋauni ka ŋatomonikan. 29 Arae ŋikaru a Noa daadaŋ ŋamiae ŋakanikaomwon ka ŋatomonikan. Ekaku a ŋikaru a ŋul, totwan. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda